Loader

DOKUMENTI

Poslanička pitanja o poplavi i odgovori premijera Vučića

29.maj,21:45

Zašto niko od nadležnih organa i nadležnih službi nije reagovao na prognozu i upozorenje Hidrometeorološkog zavoda Srbije, crveno upozorenje od 12. maja. O noći kada je poplavljen Obrenovac ; Šta je bilo u Šapcu Medijske rekonstrukcije poplave u Obrenovcu: Proboj Tamnave kod Koceljeve...

Članovima Vlade Republike Srbije pitanja su 29. maja 2014. godine, od 16.40 do 19.35 časova, postavljali pitanja Vladi Republike Srbije poslanici Zoran Živković, Anamarija Viček, Đorđe Stojšić, Žika Gojković, Miroslav Markićević, Dragan Marković, prof. dr Vladimir Marinković, Milan Krkobabić i Marko Đurišić.

Na postavljena pitanja narodnih poslanika odgovarali su predsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić, potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, potpredsednik Vlade i ministar državne uprave i lokalne samouprave dr Kori Udovički, ministar finansija Lazar Krstić, ministar privrede Dušan Vujović, ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović, ministar odbrane Bratislav Gašić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srđan Verbić, ministar zdravlja Zoran Lončar, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac, ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Jadranka Joksimović i ministar bez portfelja zadužen za vanredne situacije mr Velimir Ilić.

Donosime izvode is Stenografskih beleški sa sednice od 29. maja :

ZORAN ŽIVKOVIĆ:

Zašto niko od nadležnih organa i nadležnih službi nije reagovao na prognozu i upozorenje Hidrometeorološkog zavoda Srbije, crveno upozorenje od 12. maja, u kome su za područje Obrenovca najavljeni vodostaji preko granice vanredne odbrane od poplava?

Zašto nisu smenjeni direktor „Srbijavoda“ i komandanti Opštinskog štaba Obrenovac i Gradskog štaba Beograd, kada su utvrđeni propusti u odbrani Obrenovca?

Ko je odgovoran za to što Termoelektrana „Nikola Tesla“ nema ažurne planove zaštite od poplave i zašto postrojenja TENT-a i površinskog kopa nisu osigurani od šteta nastalih u poplavama?

Dana 25. oktobra 2012. godine održana je vojna vežba „Reka 2012″. Tada su predsednik Srbije Tomislav Nikolić i ministar odbrane Aleksandar Vučić obećali, citiram – maksimalna ulaganja za opremu i sredstva kojima bi se povećala otpornost države na pretnju poplavama. Zašto ništa od obećanog nije učinjeno?

Zašto, kada i kojim formalnim aktom je smenjen komandant Štaba za vanredne situacije grada Šapca? Zašto, kada i kojim formalnim aktom je za komandanta istog štaba postavljen načelnik Generalštaba, general Diković? Zašto, kada i kojim formalnim aktom je za komandanta Štaba za vanredne situacije grada Šapca postavljen Boban Birmančević?

Ko je, kada i u kom mediju objavio da je u poplavama udavljeno ili nestalo 5000 ljudi? Ko i po kom osnovu je priveden zbog svojih objava na društvenim mrežama? Zašto Republički štab za vanredne situacije nije formirao centar za obaveštavanje i javljanje i time sprečio da postoje dezinformacije?

Konačno, zašto Vlada Srbije nije donela podzakonske akte neophodne za sprovođenje Zakona o vanrednim situacijama, koji je donet 2003, a izmenjen 2011. godine, kada je članom 146. tog zakona za donošenje podzakonskih akata određen rok od šest meseci? Hvala.

ALEKSANDAR VUČIĆ, predsednik Vlade:

Dame i gospodo poštovani narodni poslanici, naravno, mislim da je veoma važno, posebno kada imamo veliki broj tragično nastradalih građana Srbije, da se ustanovi svačija odgovornost. Kada je reč o krivičnoj odgovornosti, to je posao nadležnih državnih organa koji svoj posao rade.

Što se politike tiče, neće mi biti teško da odgovorim gospodinu Živkoviću, a na neka pitanja dobićete iznenađujuće odgovore.

Pokušaću da vam odgovorim na nešto što, vidite, do sada nismo saopštavali u javnosti, a nismo želeli iz nekoliko razloga. Prvi je taj da pokušamo da izvučemo šta možemo novca za našu zemlju zbog različitih vrsta reosiguranja koja smo uspeli da pokrijemo. Ali, zašto nisu osigurani od poplava i „Kolubara“ i TENT? Nije osigurano zato što vaša politička stranka, odnosno lista pomoću koje ste izabrani na mesto narodnog poslanika, vaš direktor nije želeo da potpiše polisu osiguranja i tražio je da se izbaci, inače se to dogodilo 1. marta 2012. godine, zaštita od poplava, odnosno nadoknada štete od poplava i zato danas imamo veliki problem da naplatimo štetu. Taj problem pokušavamo da rešimo, pokušavamo da rešimo na sve druge načine. Nadam se da će i to lice biti ispitano. Nemam nameru da ga okrivim za to da je želeo ovakvu nesreću, ali svakako mi smo zbog takvog neodgovornog ponašanja izgubili nesumnjivih desetine miliona evra. Dakle, to se dogodilo 1. marta 2012. godine.

Takođe, želim da vam saopštim da smo se zaista trudili i borili da uradimo u skladu sa zakonom sve što možemo. Nijednog sekunda nismo ulazili ni u kakve, apsolutno ni u kakve političke priče. Ne znam ko je čovek kog ste pomenuli u Šapcu, niti ikakve veze ima sa odlukama Vlade Republike Srbije, baš nikakve. Možda ima nešto na lokalu, ali ja to stvarno ne znam. Smenjivali smo i ljude koji su bili izabrani na listi SNS i ljude koji su bili izabrani na listama drugih političkih stranaka i nikoga to, čini mi se, naročito nije interesovalo, sem onih koji nisu imali pametnija posla već da kritikuju one koji su nešto radili.

Stradali u poplavama

Danas imam obavezu, kako sam i rekao da saopštim broj i imena stradalih. Nadamo se da je to konačno zato što imamo još nekih 8 odsto teritorije Obrenovca pod vodom, ali ću vam reći koliki je broj prijavljenih nestalih lica, pa ćete moći da zaključite tačno o kome se i kako i na koji način radi.

Dakle, pošto su sva lica, na svim licima izvršena obdukcija, tačan broj je utopljenika 24 uključujući i našeg pripadnika naših vatrogasnih službi. Od pokretanja klizišta stradalo je jedno lice, nestalih lica je još četiri, pročitaću vam sva imena onih koji su prirodnom smrću na teritoriji osam opština preminuli je ukupno 26.

Dakle, utopljenici su Ćućus Danka rođena 1931. godine, lice je pronađeno u ulici Stahinjića Bana u Obrenovcu; Đorđević Leposava rođena 1946. godine, lice je pronađeno u ulici Braća Golubović u Obrenovcu; Đorđević Radivoje lice rođeno 1938. godine, takođe pronađeno u ulici Braće Golubović; Malić Đuro, lice rođeno 1938. godine, pronađeno u Vašarištu, Obrenovac; Jovanović Nikola, rođeno 1954. godine, pronađeno u Piromanu, Svetozara Stankovića 3; Timotić Živanka, godište 1932, Vuka Karadžića 38, Obrenovac; Drača Svetlana, rođena 1970. godine, Majora Nebojše Tepovca; Đokić Radosava, Majora Nebojše Tepovca; Đokić Slavko, Majora Nebojše Tepovca; Ivanović Stanija, ulica Doktora Arčibalda Rajsa, Obrenovac; Trajilović Danica, rođena 1928. godine, Belo Polje, Obrenovac; Mitrović Milica, rođena 1934. godine, Zabrežje; Urošević Borivoje, rođen 1936. godine, Kninska 38, Obrenovac; Rističević Ljiljana, rođena 1931. godine, Raje Popovića 6; Birčanin Tijosav, rođen 1933. godine, Kneza Sime Markovića Obrenovac;

Govorim sada o utopljenju. Sada imamo Joksić Stanojku, godište 1951. Vreoci Lazarevac. Mitrović Sofija, godište 1934, pronađena u koritu reke Kolubare, opština Lajkovac, takođe utopljenje. Milosavljević Mileta, pronađen u Ubu, okrug Valjevo, utopljenje. Vojvodić Milenko, reka Obnica, rođen 1961. godine. Milojković Živorad, Veliki Popovići, okrug Jagodina, opština Svilajnac. Dejan Lazarević, vatrogasac, kao što smo rekli, reka Jasenica, Kragujevac, Topola. Stojadinović Bosiljka, Predvorica, okrug Šabac i Veličko Divljačković, Krupanj, takođe utopljenje. I Simunović Milan, rođen 1942. godine, pokretanje klizišta, Brštica, takođe, okrug Šabac.

Nestali

Prijavljena nestala lica koja nismo uspeli da pronađena do sada su: Svetislav Stamenović, godište 1952, Vukosava Obradović, godište 1949, Milina Ristić, godište 1943, Vladeta Milanović, godište 1975. Za njima se naravno traga, što ne znači da su to nastradala lica. Imali smo ukupno 809 prijava nestalih lica i kao što vidite sem 18 lica koja su stradala imamo još samo četiri lica koja nismo uspeli da pronađemo.

Mi smo dali zaista sve od sebe i naravno uvek je, šta god da kažete u ovom trenutku, uvek ste u problemu, jer ne možete da objasnite gubitak ljudskih života. Postavlja se pitanje da li smo mogli nešto više da učinimo ili da li smo mogli nešto bolje da uradimo?

Što se tiče Vlade Republike Srbije koja je uvela vanrednu situaciju na celoj teritoriji naše zemlje, mi smo dali sve od sebe, spasili hiljade ljudi, živote hiljade ljudi, to je naš posao, to je naša obaveza, ali sam ponosan na posvećenost ljudi koji su taj posao radili. Ponosan na njihovu spremnost da rade i noću i dalju, da se bore za svoje građane iako znam da je uvek lako bilo kakvom dezinformacijom ili poluinformacijom dovesti do nezadovoljstva bilo kog od tih građana ili bilo koga drugog u Srbiji, pošto to kod nas, u našoj zemlji najbolje uspeva.

Što se tiče, posledica da li su mogle da budu manje, kako vi kažete, možda jesu, ali ne znam kako. Možda da je neko predvideo i da je rekao da će Tamnava da udari u vrh Kolubare i da će Kolubara da se vrati uzvodno, to niko nije predvideo. Drugačije nije bilo moguće.

O noći kada je polavljen Obrenovac

Kada govorite o odbrani Obrenovca, mi smo imali najave da će biti Sava povećana kod mesta Duboka, preduzeli sve mere, doneli džakove, doveli čamce, pripremili sve. Ali, već depešom 161-745/14 od 12. maja, preko operativnih centara, Sektora za vanredne situacije je preneo preliminarnom upozorenje svim komandantima štabova za vanredne situacije i o očekivanim količinama padavina.

Poplava kao ogledalo vlasti

Neki od nas su to znali i na to upozoravali poodavno. Ali sada je to i dokumentovano pred milionima TV gledalaca, koji su ovaj rijaliti uživo pratili. Ova poplava je pokazala pravo lice vlasti, a posebno njenog vrhovnog nosioca. Iako su nadležne stručne službe još u utorak (13. maja) upozorile na nailazeću opasnost, predstavnici vlasti su bili dovoljno lenji, nepametni ili nesposobni da bi se ozbiljnije angažovali na predupređenju nastupajuće štete.

Obrenovac je paradigma te zastrašujuće nesposobnosti, i to na svim nivoima. Iako je Vojin Nestorović, direktor za korporativne poslove Termoelektrane „Nikola Tesla“ u Obrenovcu, već u četvrtak (15. maja), oko 23.00, upozorio predsednika obrenovačke opštine da je „ Kolubara probila nasip i ide prema Stublinama i prema Obrenovcu, sirene za uzbunu se nisu oglasile kako, po rečima opštinara, ne bi došlo do panike. (Pa je zato nađeno „solomonsko“ rešenje, dostojno najcrnjih montipajtonovskih skečeva, da informacija o potopu i evakuaciji bude puštena kao kajron na jednoj lokalnoj televiziji – pa ko vidi, video je). Tek u petak (16. maja) oko 5.00 ujutru, kada je voda na pojedinim mestima u Obrenovcu već bila dostigla 1,5 m visine, uključene su sirene.
Međutim, onda je na scenu stupila gradska vlast, oličena u Vučićevom ličnom povereniku, Siniši Malom. On je, kako je preneo Tanjug već u 6.51, pozvao „građane Obrenovca da ne napuštaju svoje domove“, a uključio se i u program B92, lično „ponovivši poziv“ Obrenovčanima da ne izlaze iz svojih domova. Budući da je voda sve vreme rasla, jedan deo Obrenovčana mogao se pridržavati ovog inteligentnog uputstva samo ako su pri ruci imali ronilačka odela. Drugi ga nisu mogli čuti, jer su, u međuvremenu, već ostali bez struje. A treći su još spavali, s obzirom da se, godinama nekontrolisane i neisprobavane sirene u mnogim delovima grada nisu ni oglasile. Ali čak i da je poziv bio smislen (u smislu da se spreči panika), apsolutno nedopustiv i skandalozan bio je diletantski pokušaj skrivanja ovog gradonačelnikovog apela i njegovo skidanje sa sajtova medija i Skupštine grada. I u iole normalnoj zemlji već samo ovo poslednje bi bio prvorazredan politički skandal, koji zaslužuje istragu, ostavke i gonjenje odgovornih…

Više u tekstovima: Arogancija, nekompetentnost, panikaNSPM nedelja 1. jun, Slobodan Antonić, Đorđe Vukadinović

Šta je govorio Vučić… , << VREME | BR 1221 | 29. MAJ 2014, Slobodan Antonić, Đorđe Vukadinović

Dakle, Sektor za vanredne situacija MUP-a, Vlade Republike Srbije reagovao je apsolutno pravovremeno, tačno, na vreme i kada je to bilo moguće, 12. maja 2014. godine. Obilne padavine na teritoriji Republike Srbije počele su u noći između 13. i 14. maja 2014. godine. Od tog trenutka Sektor je počeo praćenje događaja na teritoriji Republike Srbije tokom svih 24 sata. Aktiviran je kompletan operativni sastav vatrogasno-spasilačkih jedinica kao i svih specijalističkih timova za spasavanje i rad na vodi. Dešavanja na terenu uslovila su potrebu za dislociranjem ekipa tih jedinica rukovođen od strane Sektora za vanredne situacije. Oni su 13. maja svi stavljeni u stanje pripravnosti, a njihova mobilizacija i preventivnom dislociranjem na područja na kojima se realno očekivalo da će biti prvo zahvaćena poplavom izvršeno je 14. maja.

Beogradski tim sa sedam pripadnika upućen je u Loznicu, a deo tima od pet članova u Osečinu. U navedene lokacije upućen je i tim iz Niša. Zatim se krenulo u spašavanje lica na području opštine Ljig i Lajkovac, a potom i Valjeva. Novosadski tim vatrogasaca i spasilaca sa tri vozila i tri čamca upućen je u Čačak, a deo Kraljevačkog tima u Valjevo. Tim uprave za civilnu zaštitu je 14. i 15. maja učestvovao u spasilačkim aktivnostima u Lazarevcu.

Sve snage koje smo imali do trenutka, do noći u kojoj je došlo do do sada nezabeleženog, i kako stručnjaci kažu za one koji to ne znaju to nije činjenica da je neko proveravao šta je i kako bilo pre hiljadu godina niti je to moguće, već stručnjaci to nazivaju hiljadugodišnjim vodama zato što je mogućnost da se takve poplave dogode jednom u hiljadu godina. Dakle, suočili smo se na teritoriji, pre svega, opštine Obrenovac.

Mi smo izvršili punu mobilizaciju svih specijalizovanih jedinica i rekao bih sve svoje snage i Beograda, i Srbije, svih jedinica policije, Vojske Srbije uputili u Obrenovac. Doneli smo čak, rekao bih, i pravovremenu odluku na Štabu da se uzimaju čamci iz Beogradske marine koje je bilo moguće koristiti. Naravno, nije bilo moguće koristiti sve, nije bilo moguće koristiti jahte zbog gaza, ali ono što je bilo moguće da se iskoristi i koliko smo imali obučenih ljudi za sve to, apsolutno je sve bilo angažovano.

Dužan sam da iznesem ogromnu zahvalnost ljudima koji su spasili hiljade lica, ljudima koji su neretko trpeli neprijatnosti, psovke, udarce, iz razumljivih razloga nezadovoljstva ljudi, ali koji su znali da je njihov zadatak i njihov posao, da spašavaju živote i da to urade na najbolji mogući način.

Mi smo samo u toku dve noći izvukli preko 4.500 ljudi iz Obrenovca, preko 4.500 ljudi iz Obrenovca u najtežim mogućim uslovima sve vreme rukovođeni onim što je saopštavao hidrometeorološki zavod, Srbija vode i Beograd vode, tu imamo jedan nesrećni problemi koji nam stoji već decenijama a to je mešanje ingerencija sa Srbija voda, Beograd voda, Vojvodina voda zato što smo se trudili da sve podelimo kako bismo što više, što partijski, što nekih drugih kadrova na neka mesta zapošljavali iako su na čelu uglavnom bili stručni ljudi. To moram da kažem za sve tri institucije i Srbija vode i Vojvodina vode i Beograd vode. Slušali njihova uputstva, ponašali se odgovorno, ponašali se veoma, veoma posvećeno, borili se za svoj narod, za svaku kuću i za svakog čoveka.

Kada je formiran krizni štab u Šapcu za rukovodioca odbrane od poplava imenovan je general Ljubiša Diković, načelnik Generalštaba, lice koje ste pomenuli uopšte mi nije poznato.

Što se tiče jedinog mogućeg pitanja, kada su u pitanju ljudski životi, što se štete tiče o tome ćemo imati još vremena da pričamo, još mnogo stvari, iznenadićete se kakvih sve podataka ima. Ali što se tiče ljudskih života postojao je jedan objektivan problem za koji mora da se snosi odgovornost, ali želim takođe da vam kažem da za to može da snosi odgovornost cela Srbija da budemo potpuno pošteni. Mi danas imamo svega 17 odsto ispravnih sirena u Srbiji, tako i u Obrenovcu nisu radile sve sirene. Radila je jedna sirena, neki kažu dve, potvrđeno je da je radila jedna, nije bilo dovoljno. Ako sada analizirate situaciju u Srbiji u svega 17 odsto opština radi i jedna sirena, tek toliko da imate u vidu u kakvom se stanju nalazi naša zemlja i koliko smo o tome svi brinuli u prethodnih i 10, i 15 i 20 i ne znam koliko godina. Dakle, to je bio ključni problem. Inače se reagovalo najhitnije moguće, u 3,15 je voda počela da plavi, pre svega naselja Šljivice, Belo Polje i ovamo Rvate, govorim o ovom ključnom danu ne pričam o prvom danu kada su bile ugrožene neka druga naselja i tu su se organi države Srbije pojavili u roku od ne dužem od 90 minuta, sa svim svojim raspoloživim snagama i počeli da spasavaju stanovništvo. Što se toga tiče, to je sve što mogu da vam kažem.

TENT: Ko je precrtao osiguranje od poplave?

Što se tiče Kolubare i TENT-a, nadao sam se da neću morati danas da vam odgovorim, ja ću vam u toku ove rasprave dostaviti i polisu osiguranja da možete lično da se uverite, dakle tada je 1.03.2012. godine precrtano osiguranje od poplave kao elementarne nepogode, veoma neodgovoran čin, ali ne želim ni da pomislim i siguran sam odnosno mislim da su finansijski razlozi bili motiv tog lica a ne neki drugi, ali naravno Srbija je zbog toga ili će Srbija zbog toga nesumnjivo izgubiti desetine miliona evra.

Slučajno se pogodilo da je to bilo u vreme nekih drugih vlasti, nekih drugih ljudi, moglo je da bude i u ovo vreme, nikakve razlike ne mislim da bi bilo. Mislim da je to pitanje do čoveka a ne do pripadnosti nekoj političkoj stranci.

Želim da se zahvalim svim građanima Srbije koji su pokazali ogromnu ljubav prema svojoj zemlji, nesebično podržavali napore cele zemlje i celokupnog stanovništva da se pomogne ugroženim područjima, mislim da u najtežim mogućim uslovima smo uspeli, pošto sam analizirao i poplave u Nemačkoj i poplave u Francuskoj, žrtve i broj mrtvih i u jednoj i u drugoj zemlji koje su neuporedivo razvijenije i neuporedivo ispred nas, naravno šta god da kažete u problemu ste, ali ono što mislim da niko ne može da kaže nijednog trenutka u sve što je moglo da bude problem niko ne može da kaže da nismo dali sve od sebe i da se nismo borili za svoj narod svim srcem i svom snagom.

Hoću da se zahvalim svima iz inostranstva koji su nam… ministri, ako možete samo malo pažnje, molim vas. Želim da se zahvalim svim ljudima iz inostranstva koji su nam poslali ogromnu pomoć i podršku, želim da se zahvalim onima koji su rizikovali svoje živote a slika iz Obrenovca u trenutku kada dvojica naših spasilaca nosi bujica ka Savi, u kojima vidite da ne možete da pomognete, ruski spasilac skače i spasava obojicu, slika u kojoj Slovenci, Crnogorci, Makedonci i svi ostali zajedničkim snagama se bore sa našim specijalcima da bi našim ljudima pomogli je nešto što treba da zapamtimo i da tim ljudima kada budu ugroženi na bilo koji način pomognemo.

Takođe, želim da se zahvalim svim vladama na velikoj podršci i hoću da zamolim neke koji su valjda zbog političkih razloga uvek želeli da omalovažavaju neke zemlje i neke narode, da ih zamolim, da uvek uvažimo one koji su nam najviše podrške pružili, a sada vam kažem u finansijskom smislu, dobili smo uz EU, kao organizaciju, ubedljivo najveću podršku od Ujedinjenih Arapskih Emirata, a želim da se posebno zahvalim Norveškoj i želim posebno da se zahvalim Alžiru, ali naravno i svim drugim zemljama koje su učinile, jer je ovde reč o ogromnim iznosima novca koje su oni uplatili na račun Vlade Republike Srbije.

Želim da građani Republike Srbije to znaju i da tim zemljama i tim narodima, ukoliko oni budu u nekakvoj nevolji, nedaj Bože, budemo zahvalni.

Još jedna rečenica, mi bismo verovatno bili suočeni i sa većom katastrofom, bez obzira na naš trud i rad i veliki uspeh koji su ljudi i dobrovoljci i Mitrovčani i Šapčani postigli, u odbrani svojih gradova, da nije bilo i to malo sreće, teško da bismo odbranili Mitrovicu i Šabac, zato što to nije bilo pitanje samo vodostaja, već je bilo pitanje pritiska i snage vode. Nama je voda na džakovima stajala sedam dana. Da nije bilo iskakanja Save iz korita na teritoriji Republike Hrvatske, pre svega, mi to, otvoreno pred vama mogu da kažem, bez obzira na sve to što smo uradili i kako smo uradili, ne bismo mogli da odbranimo.

Mediji - Odbrana Šapca ili manipulacija?

Miloš Milošević bivši gradonačelnik Šapca optužuje SNS da je zloupotrebio vojsku i policiju kako bi preuzeo lokalnu vlast

Pod naslovom Bivšem gradonačelniku Šapca savest mirna Politika 1. juna piše da bivši gradonačelnik Šapca Miloš Milošević, koji je podneo ostavku na funkciju nakon što je smenjen sa mesta komandanta Štaba za vanredne situacije u tom gradu, tvrdi da je u sredu, 14. maja gradski Štab za vanredne situacije proglasio vanredno stanje od poplava zbog obilnih padavina i velike količine vode u gornjim tokovima Save. Bujične vode su preplavile Cerski obodni kanal, voda je nanela vidljive štete na saobraćajnicama, izlivaju se Dumača i Dobrava. Štab obustavlja nastavu u seoskim školama i imenuje pet operativnih timova za praćenje situacije na terenu u koje su uključeni i predsednici mesnih zajednica. Pokriveni su svi kritični punktovi na Savi i Drini. U međuvremenu sa direktorima svih javnih preduzeća održan je sastanak i napravljen spisak od 1.414 radno sposobnih ljudi koji se mogu angažovati za radove na nasipima. U to vreme o odbrani Save nije bilo reči, jer su, kako tvrdi, problem bile njene pritoke. U četvrtak (15.) se u odbranu od poplava više uključuju „Srbijavode“ koje su nadležne za odbranu nakon što je u grad stigao direktor „Srbijavoda“ Miodrag Pješčić i on, slušajući njihove savete i predloge, angažuje pet traktora i 300 meštana da utvrđuju nasip na Čevrntiji u ataru sela Drenovac. Tu je i vodoprivredno preduzeće „Sava“ sa stručnim timom. Na Letnjikovcu je određen centar za punjenje džakova sa peskom. Plan je bio da se postavi 15.000 džakova na nasip, 7.000 oko „Zorke“ i 3.000 u Mrđenovcu. Napominje da je uputio zahtev komandantu šabačkog garnizona Siniši Marinkoviću da im pošalje 100 vojnika koji bi organizovali civile, ali zbog komplikovane procedure njihovog odobrenja zahteva niko nije došao. «U četvrtak (15.) uveče ljudi iz „Srbijavoda“ nam kažu da više ne zovemo ljude da postavljaju džakove, već da će se to uraditi mašinama. U petak (16.) uveče sam smenjen sa mesta komandanta štaba, kada su pristigli dobrovoljci iz Beograda i protestovali ispred opštine. Dolazi general Ljubiša Diković na sednicu štaba, a onda Zoran Babić, poslanik u Skupštini Srbije, uveče stiže i ministarka Zorana Mihajlović. Pitao sam Zoranu da li sam smenjen, ona je klimnula glavom i tako se završilo – prepričava Milošević šta se dešavalo u petak (16.) uveče…

Upitana da li je tačno da je bivšem predsedniku opštine Šabac Milošu Miloševiću prošlog petka tokom obilaska Šapca na njegovo pitanje da li je smenjen potvrdno odgovorila klimajući glavom, Zorana Mihajlović, ministar saobraćaja, za „Politiku“ kaže da nema govora da je bilo kome klimajući glavom potvrdila da je smenjen, pa ni bivšem predsedniku opštine Šabac…

Videti još: Šta je bilo u Šapcu u verziji premijera Vučića iznetoj u odgovoru poslaniku Đurišiću

Mi jesmo uradili sve što smo mogli, mi jesmo napravili sve što smo mogli, sačuvali smo i Šabac i Mitrovicu, sačuvali smo, ne računajući Jamen koje je stradalo od poplava i sva šidska sela, ali nikoga ne želim da obmanjujem, jer to smo sačuvali, neko bi rekao uz malo sreće, a neko bi rekao uz Božiju pomoć, uz šta god hoćete, to nije bio rezultat samo našeg rada, već i te vrste pomoći koja nam je neočekivano došla.

Još jedanput želim svim porodicama nastradalih, a tu ima i članova porodica narodnih poslanika da izrazim saučešće, da kažem da nadležni državni organi i to nema veze sa Vladom Republike Srbije, ispituju moguću krivičnu odgovornost svakog lica u lancu koje je učestvovalo u odbrani od poplava i niko takvu odgovornost ne želi da izbegne ni na koji način. Ono što je nesumnjivo, nemojte da od prirodne katastrofe i elementarne nepogode, bilo ko pokušava da pravi političko pitanje, pogotovo u trenutku, kada sam potpuno siguran da je ova Vlada uradila najbolje i najviše što je mogla, borila se za svoj narod, borila se za svaki život.

Da li je nešto moglo bolje? Pa, sigurno da jeste. Da li je negde stiglo više pomoći, a negde manje? Sigurno da jeste. Ali, znate, pogledajte analize događaja posle cunamija, posle poplava na Elbi u Nemačkoj, što nam je mnogo bliže, videćete da je situacija u našoj zemlji bila takva da smo se ponašali u datim uslovima bila takva da smo se ponašali u datim uslovima najbolje moguće.

Istovremeno želim još jedanput da vam ukažem na to, pošto se nekad pozivate na evropska merila, svi predstavnici EU, svi predstavnici UN izrazili su divljenje i bili su impresionirani reakcijom države Srbije na katastrofalne posledice koje su poplave u Srbiji izazvale.

Reagovali smo brzo, reagovali smo ozbiljno i reagovali smo odgovorno. Nažalost, nismo uspeli sve ljudske živote da spasemo, hiljade jesmo. Sve drugo smo organizovali kako je bilo u datim uslovima moguće.

Nadam se da ćemo iz ove krize izaći kao ljudi koji imamo viziju i znamo kako zemlju da obnovimo, kao ljudi koji znamo kako da ne stanemo na putu koji smo započeli, već kao ljudi koji dobro vidimo budućnost Srbije, dobro razumemo šta su naši zadaci u budućnosti i da ćemo, na kraju krajeva, umeti više da poštujemo jedni druge nego što smo to do juče činili. Hvala vam najlepše.

ZORAN ŽIVKOVIĆ:

Podaci koje ste izneli o poginulima ili nastradalima su teški i oko toga nema nikakve dileme. Svi u tome saučestvujemo.

U pohvalama profesionalcima, vatrogascima, spasiocima, policajcima, vojnicima, svim volonterima koji su učestvovali u spašavanju i pomoći, to delimo zajedno, tu svu zahvalnost, ali ja nisam dobio praktično ni jedan odgovor ni na jedno pitanje koje sam postavio, niti sam ja imao bilo kakvu nameru da politizujem svoja pitanja.

Rekli ste oko TENT-a da je neko sa neke moje liste 2012. godine… Ja nisam bio ni u jednoj stranci posebno aktivan, odnosno uopšte aktivan, ne znam ko je čovek, ali od 01.03.2012. godine do danas je prošlo dve godine, pa je taj ugovor o osiguranju mogao da bude promenjen nekoliko puta i to ne mogu da prihvatim kao opravdanje.

Mislim da nije u redu da okrivljujemo celu Srbiju, Boga, i ne znam šta smo još imali kao razloge što nam se to desilo, za svaku propuštenu priliku da se uradi nešto što je obaveza nekog organa ili pojedinca. Može da se nađe pojedinačna odgovornost. Ja ne optužujem nikoga, nego pitam samo na koji način ćemo doći do toga.

Što se tiče Šapca i tog štaba, Boban Burmančević, koga vi ne znate, po mojim saznanjima, je poslanik vaše stranke u ovom parlamentu, direktor „Telekoma“ u Šapcu koji se, po informacijama koje ja imam i koje treba proveriti, samopostavio za šefa štaba 25. maja ove godine. Imam ovde i fotokopiju dokumentacije. Izrađen je i pečat tog štaba, što verovatno nije po zakonu.

Znam da je teška situacija. Naravno da svi mi koji živimo u ovoj državi duže od 20 godina imamo razna sećanja na teške situacije. Imali smo zajedno jednu situaciju pre 15 godina, kada ste vi bili ministar, a ja predsednik Skupštine Grada Niša, kada je isto bila jedna vrlo vanredna situacija – bombardovanje Srbije od strane NATO pakta. Tada takođe ni 5 odsto sirena nije radilo i ništa nismo naučili očigledno od tada do danas oko tih stvari i postoji, naravno, kolektivna odgovornost političara u Srbiji od kad se Srbi bave politikom, pa i u poslednje vreme intenzivno, ali na moja pitanja koja sam vam postavio očekujem precizne odgovore. Bilo ih je puno. Mogu da vam ih dam u pisanoj formi. Mislim da i ja i ovaj parlament i građani Srbije imaju pravo na te odgovore.

ALEKSANDAR VUČIĆ:

Znate, potrudio sam se da vam odgovaram u svakom sekundu na veoma pristojan način i na svako pitanje koje ste postavili. Čak sam se potrudio da odgovorim i za gospodina Birmančevića, namerno vam govoreći da ne znam šta je bio u Šapcu, jer nikakve veze to sa Vladom Srbije i Sektorom za vanredne situacije nije imalo.

Šta je on radio ili šta je neko drugi radio, to je njihova stvar. Ne znam šta su radili. S nama to nikakve veze nije imala.

Ja mislim da i to građanima Srbije jasno stavlja do znanja kakav je naš odnos i da to nije nikakav partijski, već ozbiljan i odgovoran odnos.

Što se tiče TENT-a i vašeg objašnjenja – neko je mogao da promeni, nemojte da pričate svašta. Neko je trebalo kada uđe u „Kolubaru“ da valjda prelistava polise osiguranja. Neko je trebalo da prelista svaki papir polise osiguranja i da kaže – vi ste izbacili osiguranje od poplava.

Vaša vlast, gospodine Živkoviću, izbacila je taj deo o osiguranju od poplava, vaša vlast. Oni najbolji direktori o kojima ste govorili u „Kolubari“ su to izbacili, a sada nije on koji je to izbacio posle 20 i 30 godina iz polise osiguranja u „Kolubari“ kriv, nego je kriv onaj što nije proverio da je to izbacio, pa nije u međuvremenu ubacio. To je stvarno nakaradna logika koju niko živ u ovoj zemlji ne može da razume.

Tako vam je sve dozvoljeno. Tako vam je dozvoljeno da govorite – dobri su dobrovoljci, dobri su ovi, a mi smo krivi. Zašto? Zato što 18. 05. sam obišao sedam opština koje su bile poplavljene. Tog dana sam 22 sata radio, a vi ste dog dana, gospodine Živkoviću, kako to stvari pokazuju, hvalili se svojom novom limuzinom. Dok ste se vi hvalili svojom novom limuzinom, ja sam obilazio poplavljeni narod i pomagao poplavljenom narodu. U tome se razlikujemo, gospodine Živkoviću.

Znate, naučili su u ovoj zemlji svi da kritikuju svakoga i da razgovaraju šta hoće. Odgovarao sam vam na apsolutno najbolji i jedini mogući način, trudeći se da ne ulazim u političku raspravu kada je reč o poplavljenim područjima. Sada ja vas da pitam. Pustite me praznih priča, nego mi u skladu sa zakonom recite, u skladu sa zakonom i ovlašćenjima Vlade Republike Srbije, a vi znate ko je nadležan kada su u pitanju poplave i koliko lokalna samouprava, koliko „Srbijavode“, koliko HMZ, kažite mi šta Vlada Srbije nije preduzela, a mogla je da preduzme u skladu sa zakonom da to bude bolje i više?

Mislim da je u pitanju nešto drugo. Kod nas sve ono što sebi oprostimo, to znam po sebi iz nekadašnjeg perioda, sve što sebi oprostimo 10 puta, drugome nismo u stanju ni jednom i sve što kod sebe ne vidimo, kod drugih vidimo. Sve što sebi ne zameramo, svima drugima zameramo.

Molim vas da mi kažete taksativno, tačku po tačku, šta je to što zamerati Vladi Srbije. O lokalnim štabovima pričaćemo na nekom drugom mestu. Nije Narodna skupština za to da se razgovora o odgovornosti lokalnih samouprava. Drugi organi razgovaraju o odgovornosti lokalnih samouprava.

Kažite mi šta to u skladu sa zakonom Vlada Republike Srbije nije preduzela na najbolji, najodgovorniji i najprecizniji mogući način? Hvala vam najlepše.

ZORAN ŽIVKOVIĆ:

Odgovorom nisam zadovoljan iz jasnih razloga. Pitanja ćete vi meni postavljati kada ja sedim tu kao premijer, a kada vi budete poslanik ili nikada.

To šta je Vlada propustila da uradi za sve ovo vreme je sve ono što je uradio vojvođanski štab na čelu sa Goranom Ješićem.

Što se tiče 2012. godine i moje stranke, od 2004. godine ja sam verovatno najžešći kritičar i protivnik DS u Srbiji. Ta Demokratska stranka 2007. ili 2008. godine osnovala vašu SNS. Bio sam protiv toga i danas sam protiv njih i protiv svega što su radili.

Slažem se sa skoro svim kritikama koje ste vi uputili u odnosu na DS od 2004. godine do današnjeg dana. Oko toga se najvećim delom slažemo, ali to nije opravdanje.

Ako ste mogli, kada ste ušli u Vladu Srbije, da proveravate koliko ima automobila, koliko ima spajalica i da to bude glavna stvar, mogao je neko da proveri kakvi su ugovori o osiguranju, posebno kad su u Srbiji poplave maja meseca vrlo očekivane, a posebno u Obrenovcu koji nije upozoren, a tamo se poplave dešavaju svake godine. Ja ne želim da ovo bude ispolitizovano, ali stanje koje je bilo… (Isključen mikrofon.)

PREDSEDNIK: Dve minuta je prošlo. Zahvaljujem.

(Zoran Živković, sa mesta: Zašto mi je prošlo vreme?)

Poslaniče Živkoviću, stvarno mislim da vi vršite mobing već nadamnom. Ja mislim da predsedavajući predsedava Skupštinom…

Izvor:Stenografske beleške sa sednice od 29. maja : sajt Skupštine Srbije

Novi Zakon o civilnoj zaštiti?

ĐORĐE STOJŠIĆ:

Poštovana predsednice, poštovani predstavnici i predstavnice Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, vratiću se na prvu temu, dolazim iz opštine Sremska Mitrovica, koja nije dobila medijsku pažnju kao neke druge opštine, ali je situacija, kao što znate, bila izuzetno kritična. Bila mi je čast da budem, makar mali deo, nečega što je bila možda najveća radna akcija u istoriji našeg grada.

Ponosan sam na sve naše sugrađane i mislim da mnoge pouke mogu da se izvedu iz toga kako je ta situacija rešavana u našoj lokalnoj samoupravi. Bez obzira na to ko je iz koje političke opcije, desilo se da ljudi iz različitih stranaka vrlo dobro i lako mogu da rade zajedno. Mislim da je to nešto što bi trebalo da bude primer i uzor, bez obzira da li je to bio gospodin Ješić, koji je dobro obavio svoj posao kao komandant štaba, ljudi iz Vojvodina voda, koji su bili izuzetno stručni, gospodin Milan Kovačević, koji je iz SNS, ovde moj kolega, gospodin Edimović, koji je gradonačelnik i hiljade i hiljade ljudi koji su se odazvali sami od sebe na poziv i postavili 800 hiljada džakova. Branjen je grad na nekih 60 centimetara više od istorijskog maksimuma 1974. godine.

Ono što bi možda trebao da čujem od vas – da li ćemo posle ovoga pokušati da sagledamo situaciju na način da možda donesemo novi Zakon o civilnoj zaštiti? Postoje neka iskustva, čak i u regionu. Recimo, Slovenija, tu je bio malopre bio njihov predsednik. Postoje neka iskustva iz ranijeg perioda. Ne mislimo da sve što se nekad dešavalo je bilo loše. Smejali smo se nekad čuvenoj opšte narodnoj odbrani, društvenoj samozaštiti i tom predmetu u školama, ali se ispostavilo da danas gomila toga ne funkcioniše od toga da nemamo lokalne medije, koji mogu na vreme da obaveste ljude, sirene itd.
Mislim da bi trebali svi zajedno sesti. Iako smo opozicija, nudimo saradnju i podršku u tom domenu da konačno donesemo regulativu koja će predvideti da ljudi budu obučeni, da se zna komandna struktura, da se zna ko šta radi i na koji način to radi.

Ne treba politizovati ovu temu prekomerno. Mislim da je ovo bio sjajan primer da vidimo kako jedinstvo ipak može da pobedi ljude koji su iz različitih ideoloških, političkih, društvenih i ekonomskih slojeva i da, kada je zajednički interes u pitanju, mogu da se stave u službu zajedničkog interesa. Zahvaljujem.

ALEKSANDAR VUČIĆ:

Dakle, želim pre svega da vam se zahvalim na svemu što ste rekli pošto je to tačno, i kao što rekoste, gospodin Nikolić je bio veoma stručan i naša, vaša, svakakva vlast uradila je dobar posao u Mitrovici i pre svega Mitrovčani su napravili veliki posao, ali i mnogi koji su dolazili da im pomažu iz Novog Sada, Beograda i drugih mesta, ali, naravno pre svega Mitrovčani.

Napravljeno je 760.000 džakova. Zamislite tu silu koju su Mitrovčani sa obe strane, sremske i mačvanske, uspeli da urade. U Šapcu je i više. To je pokazalo koliko smo sposobni da napravimo kada smo jedinstveni i ujedinjeni dobar posao za našu zemlju. Pri svemu tome, kao što znate, mnogi ne vole kada se to kaže, i Mitrovica i svi mi bili smo i po malo srećni. Mogli smo da branimo, rekli bi stručnjaci, Mitrovicu na 917. Nije bilo realno. Već na 880, 890 nema sumnje da bi nam popustili džakovi i da bi voda probila. Srećom, to se nije dogodilo iz nekih drugih razloga i još jedanput čestitam na velikoj hrabrosti Mitrovčanima, kao i Šapčanima i mnogima drugima. To je bio izvanredan primer za budućnost koji pokazuje da kada želimo i hoćemo da zajedno možemo mnogo toga da uradimo i napravimo.

Što se tiče vašeg predloga, to je jedan od predloga koji razmatramo i u narednim mesecima takav predlog pojaviće se pred vama narodnim poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Danas sam razgovarao sa Romanom Jakičem, ministrom odbrane Republike Slovenije koji mi je govorio o njihovim iskustvima iz civilne zaštite i o tome da moramo da potpišemo sporazum sa njima da bi mogli da nam upućuju na konto civilne zaštite ovakvu vrstu pomoći i podrške. To je jedna od stvari koje ćemo morati da rešimo u narednom periodu.

Ono što nam predstavlja veći problem, i neću to da krijem od vas da ne bi bilo pošto kažu – uložićemo, pa uložićemo i sada i odmah vam kažem neće biti dovoljno. Neće biti dovoljno zato što nam je potrebno desetine miliona, da ne kažem stotine miliona evra da bismo odbranili našu zemlju od izlivanja iz korita reka vode. Mi taj novac nemamo.

Ono što nam je hitno u ovom trenutku je da obnovimo nasipe pre svega na onim bujičnim vodama koje su izazvale veliku katastrofu, kao što su ove četiri reke – Zmajevac, Kržava, Bogoštica i Likodra u Krupnju. Da to isto uradimo u slivu Kolubare, da to isto uradimo u slivu Tamnave, da to isto napravimo u kompletnom moravskom slivu i već posle toga, da vam iskreno kažem, ne znam gde ćemo da nađemo novac. Mi svi moramo da budemo i odgovorniji i nije to sad naučili smo se, znamo, nemamo para. Sada izađem pred narod i kažem – sada smo naučili i sada ćemo sve da ispravimo. Teško.

Imaćemo požare već u avgustu, da ne kažem julu. Klima se menja. Imaćemo sve više elementarnih nepogoda i ljudi koji misle da se to neće dogoditi… Ništa nas od toga neće iznenaditi i zato ćemo pokušati da jačamo ovaj centar u Nišu, da dovučemo više aviona i helikoptera, da imamo više snage za odbranu od požara. Da li će to biti perfektno i da li će biti idealno? Neće. Ako imate neku dodatnu ideju kako i na koji način da ne potrošimo novac iz nekog razdela, da ga uložimo u ovo, molim vas kažite nam. Mislim da je to pošten i odgovoran odnos, kao što smatram da se tako i ponašate.

Imamo velike probleme. Imaćemo sve više problema sa elementarnim nepogodama, ne manje nego više. Pošto sam se raspitao kod Nemaca i Austrijanaca koliko koštaju ti nasipi, nasipi koje oni imaju i posle poplave recimo u gradu Pasau od 55.000 stanovnika koji je doživeo katastrofu, oni su podigli nasipe koje mi ne možemo da platimo u narednih 50 godina.

To zavisi od stanja naše ekonomije. Zavisi od toga koliko ćemo da radimo u drugim oblastima, koliko će država moći da prihoduje. Ako budemo podigli našu ekonomiju, moći ćemo da uložimo više. Ako to ne budemo uradili, nećemo moći. Ostaje nam da krpimo rupe koje su trenutno napravljene, da gledamo gde još ponešto možemo da dodamo da bismo bili nešto više zaštićeni nego danas, a više od toga da vam neko obeća niti je moguće niti je realno, iako znam kako svaki put to ide kada se desi nešto – sada ćemo da nabavimo to i to. Hoćemo da kupimo helikopter, a nemamo pare.

Kada sam rekao i kada sam vas zamolio, znam da ima poslanika koji znaju šta je država i molim sve poslanike koji to dobro znaju, a to je najveći broj, da samo ne napadamo one koji nam najviše pomažu jer smo od nekih dobili, oprostite, po 10 miliona. Vi znate koliko je to ogroman novac. Neki bi nam za 200.000 do sada se pokazali petsto puta na konferencijama za novinare itd. Mi za to možemo da kupimo jedan bolji helikopter. Molićemo za te helikoptere da dobijemo na poklon.

Šta da vam kažem? To vam je ogroman novac koji mi nemamo. Zato sam zadovoljan i nisam se slučajno na početku zahvalio svima koji su nam toliko pomogli u novcu i na sve druge načine zato što znam koliko mi nemamo, zato što znam stanje naših finansija, znam stanje naše kase. Zato vam ovo na odgovoran način i govorim. Zato je važno da ovo šta god možemo da popravimo, popravimo što pre.

Mi ćemo da vas molimo za podršku i tražićemo, to je naša ideja, da predstavnik bilo koje opozicione stranke koji želi da se uveri i da kontroliše novac kako se troši u obnovi zemlje bude dobro došao. Mislim da je to fer ponuda i da je to korektna ideja zato što hoćemo da svako ima uvid kako se novac troši, da vidite za šta smo te pare dali.

Danas mogu da se pohvalim da danas sa presekom u 12,00 časova imamo mnogo više novca nego juče. To je zahvaljujući dvema velikim donacijama iz prijateljskih zemalja. Taj novac nam nije dovoljan da pokrije ni polovinu putne infrastrukture, a onda možete da mislite sa kakvom smo katastrofom suočeni. Sem preko Zavlaka vi iz Krupnja nemate gde da izađete. Nije zbog vode nego zbog klizišta. Imamo 300 klizišta ovde, 300 klizišta onde. U Bajinoj Bašti kažu i 1.000. Ne znamo šta ćemo.

Pošto sam tamo bio pre dva dana, imamo 25 kuća koje nisu oštećene, a došlo im je klizište do četiri metra do kuće. Nemamo novac da sve te ljude smestimo. Nemamo lako novca da sve te ljude hranimo. Oni žive normalno. Ne možete ni da ih isterate iz njihovih kuća jer su vezani za svoje kuće, a bilo šta sutra da se desi neko će da kaže – što niste reagovali na vreme i kako niste reagovali ranije.

Uvek ste suočeni sa bezbroj problema. Na neke možete da pružite odgovor. Na neke ne možete da pružite odgovor i nemojte da zaboravite da se neretko igramo sa prirodom i zaboravljamo šta priroda može da učini zato što nam je uvek najlakše da u svojoj okolini pronađemo krivca, onog na kome možemo da iskalimo bes.

Za ovo, uz sve naše greške, svu našu poslovičnu jalovost, probleme, dezorganizovanost, šta god hoćete država je zaista u pojedinim segmentima bolje reagovala nego neke zapadne zemlje. Ali, mi ćemo se sa prirodnim nepogodama tek suočavati i već ovog leta imaćemo probleme. Da li ćemo moći sve da rešimo? Nećemo.

Ako možete i idejama i na bilo koji drugi način, pomozite, a dobro došli ste i vi gospodine Stojšiću i svako drugi ko želi da stekne uvid i da pomogne svojoj zemlji na ovakav način, i kontrolom novca i na sve drugo. Ponosan sam na činjenicu što sam svojoj zemlji malo doprineo jer neki ljudi sa kojima smo ostvarivali prijateljstvo dali su najveći doprinos finansijski u obnovi naše lepe zemlje.

Vama hvala na korektnosti i na svemu tome što ste zajedno sa ostalim Mitrovčanima činili za svoj grad i svoju zemlju…

Izvor:Stenografske beleške sa sednice od 29. maja : sajt Skupštine Srbije

O policiji i vojsci

ŽIKA GOJKOVIĆ:

Znamo svi da je najkritičnija situacija tokom elementarnih nepogoda koje su zahvatile Srbiju bila u Obrenovcu.

Zanima me na koje su sve probleme u tom gradu nailazili pripadnici MUP-a prilikom spasavanja građana i pripadnici Vojske Republike Srbije?

Želim ovo da kažem iz jednog razloga, pošto u ovakvim situacija vrlo često su građani skloni da diskvalifikuju i pripadnike MUP-a i pripadnike vojske. Smatram da na ovaj način gospodine ministre imate priliku upravo da odgovorite na takve insinuacije.

Moje drugo pitanje je da li su posledice elementarnih nepogoda mogle da budu manje da su spasilačke ekipe imale bogatiju i bolju opremu, ili od ovakve katastrofe ne bi mogle bolje da se odbrane ni mnogo opremljenije države? Tačnije, šta je to što nemamo, a mogli smo da imamo da smo radili i razmišljali preventivno?

Iskoristio bih priliku da prilikom mog prvog obraćanja, a drugo će biti usmereno ka gospodinu Vučiću, da pozdravim predlog vašeg ministarstva, gospodine Stefanoviću, da građani koji su ostali bez ličnih dokumenata nove dobiju potpuno besplatno. Mislim da su takve informacije više nego korisne da se čuju danas da bi građani znali šta je potrebno da urade kako bi što pre dobili dokumenta. Nekome ovo izgleda smešno kada su u pitanju ovakve teme, ali mislim da su ove teme mnogo važnije od toga ko je kada bio na vlasti, ko je šta učinio, a nije mogao da učini. Mislim da će biti prilike da i o tome razgovaramo, a ovaj put da ipak te teme spustimo na nivo građana, tj. na nivo onih ljudi koji očekuju da dobiju objašnjenje. Hvala za sada.

NEBOJŠA STEFANOVIĆ ministar:

Hvala vam u ime pripadnika MUP-a za ove zaista lepe reči. Mogu da vam kažem da smo svi, i predsednik Vlade je to istakao, ponosni na to šta su radili ljudi iz Sektora za vanredne situacije. Izgubili smo život jednog našeg pripadnika, Dejana Lazarevića, koji je izgubio svoj život kao pripadnik vatrogasno-spasilačke spašavajući drugog čoveka. Imali smo ogroman broj ljudi, prosečno preko 7,5 hiljada ljudi dnevno angažovanih iz MUP-a.

Što se tiče Obrenovca, zaista je bila specifična situacija zato što je bilo veoma teško predvideti da će i Tamnava i Kolubara i Sava plaviti isti grad u jako kratkom vremenu. Ono što je dobro je što je država pokazala ozbiljnu odgovornost, ono što je pokazano da možemo zajedno brzo i efikasno da radimo i mislim da su jedinice i policije i vojske i dobrovoljaca i svih drugih, kasnije i spasilaca koji su se uključivali iz drugih zemalja pokazali jednu ogromnu posvećenost. Bio sam sa tim ljudima i sa drugim ministrima koji su učestvovali u tim noćima i danima u Obrenovcu spašavajući ljude, bodreći ih, vodeći na različite načine računa da ljudi ne osete da su sami. Mislim da je to bio naš veliki doprinos u tom smislu. Mislim da su potezi koji su rađeni bili naravno maksimum koji smo mi mogli da pružimo.

Što se tiče problema, problemi su bili raznorazni, od kada pogledate onih tehničkih, da se dok vozite čamcima po noći u ulicama koje nemaju svetla morate da izbegavate automobile koje ne vidite da su poplavljeni, ograde, traktore, svega što se nalazilo na tim putevima, do naravno suštinskih, više bih voleo da smo imali savremene helikoptere kojima smo mogli da letimo i noću, da se spuštamo. To nažalost ne možemo, jer kao što ste čuli predsednika Vlade, na savremeni helikopter koji je u klasi Bel helikoptera, kakve koristi policija, koji ima do šest do sedam sedišta pored pilota košta gotovo 10 miliona evra. To su sredstva koja Republika Srbija prosto nema. Zamislite da recimo, imamo 20 takvih helikoptera, sigurno da bi mogli više i brže.

Ono što hoću da vas uverim da su ljudi iz redova MUP-a i Specijalnih jedinica, to moram posebno da istaknem, ulogu koju je imao komandant našeg štaba, gospodin Milenko Božović, komandant Žandarmerije, da su ti ljudi zajedno sa pripadnicima SAJ-a i PTJ-a, policijske brigade iz Beograda danonoćno radili uopšte ne razmišljajući o tome da li je mrak, da li je svetlo, da li ima opasnosti, da li je struja jaka, da li je voda hladna. Imali smo situaciju da nam se nekoliko pripadnika brigade našlo u Urgentnom centru upravo zato što su bili promrzli, jer su satima hodali u vodi iznoseći ljude iz kuća. To su zaista bili istinski heroji, podvig ljudi koji ja nikada neću zaboraviti.

Što se tiče te bolje opreme, nadam se da ćemo u narednim godinama kako se ekonomija zemlje bude poboljšavala, jer to je suštinsko pitanje naše zemlje, da ćemo moći postepeno da odvajamo više novca i za Sektor za vanredne situacije, ali i za sve druge linije rada, i MUP i vojske, i da ćemo moći da imamo savremenija sredstva koja će moći da pomognu da brže i efikasnije obavljamo ovaj posao.

Nas čekaju izazovi sa sušom i mogućim požarima na koje moramo takođe da obratimo pažnju. Naš posao da je u strateškoj saradnji u regionu i u svetu pokušamo da obezbedimo da naši centri se ne oslanjaju samo na sopstvene snage, kojih nemamo uvek dovoljno, već i na tehniku kojom raspolažu druge zemlje i naravno da pokušavamo da u narednom periodu budemo brži i efikasniji. Ono što mislim je da su ovi ljudi kojima zaista dugujemo ogromnu zahvalnost pokazali neverovatnu snagu, pokazali su neverovatnu hrabrost i u ovom periodu mislim da su snažnim i dobrim delovanjem uspeli da spasu ogroman broj života i u Obrenovcu, a i u drugim opštinama.

Izvor:Stenografske beleške sa sednice od 29. maja : sajt Skupštine Srbije

Gde su vojni čamci

DRAGAN MARKOVIĆ:

Jedno pitanje za ministra Gašića – gde su nam čamci u Vojsci? Ja sam čak zapamtio onih pet, šest čamaca, mogu da ih identifikujem u hiljadu čamaca vojnih. Šta je razlog, zbog čega Vojska nema čamce?

BRATISLAV GAŠIĆ:

Moram prvo da istaknem jednu veliku profesionalnost i posvećenog pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u toku pružanja pomoći našim građanima i na početku mog obraćanja bih rekao da je Vojska Srbije u svim ovim danima teškog vanrednog stanja imala dovoljno opreme na raspolaganju, čak smo jedan deo opreme i Sektoru za vanredne situacije davali kao pomoć, jer prosto, imali smo problema sa malim čamcima i sa velikim bujičnim tokovima gde motori male snage nisu mogli da idu.

Što se tiče čamaca, u ovoj situaciji smo ih imali dovoljno, a tačno je gospodine Markoviću, u prethodnom periodu od 2005. do 2012. godine prodato je 874 komada čamaca po ceni od 10 do 14.000 dinara. Prodato je vanbrodskih motora 111 komada. Hvala…

Izvor:Stenografske beleške sa sednice od 29. maja : sajt Skupštine Srbije

Na području klizišta poslednjih četiri, pet godina izgrađeno je preko 2.000 objekata...

MIROSLAV MARKIĆEVIĆ:

Imam još jedno pitanje za ministra Ilića, čast svima, ali mislim da što se tiče klizišta, da je on najviše radio na klizištima i najviše se toga nagledao i da i bi mogao ukratko da nam odgovori gde je najteža situacija sa klizištima i šta se radi na otklanjanju, jer klizišta su nepogoda koja traje danima, mesecima, celu godinu i sa malom kišom ta klizišta prorade.
Ne znači da, ako neki zaseoci nisu bili u medijima, da je tamo ne znam kakva situacija, jer ima mnogo mesta.

VELIMIR ILIĆ, ministar:

Mi smo godinama radili ispitivanja pojedinih klizišta i urađeni su neki idejni projekti i urađena je revizija tih projekata najvećih klizišta u Srbiji.

Mi imamo najveće klizište, jedno od najvećih u Evropi i to je klizište Duboka i 2007. godine završena je projektna dokumentacija da se to klizište sanira i vi dobro znate da Sava ima širinu 400 metara, pre klizišta, 400 metara iza klizišta, a da je sužena na području klizišta na 180 metara. Svake godine kliza Umka uz Savu. Dakle, 500 kuća je ugroženo i Sava je toliko klizava da sada debljina asfalta na putu klizišta je osam metara.

Ja sam taj projekat dao i tada je došlo do promene Vlade, izbegla se izgradnja autoputa sa te desne obale da bi se sanirala klizišta i prešlo se na levu obalu da bi se izbeglo klizište.

Međutim, problem je ostao. Meni je jako ružno kada ovih dana čujem razne komentare pojedinih ljudi koji su u politici ili bili na funkcijama, kada smo našli da Beograd ima aktivnih klizišta, samo područje grada Beograda 2350, kada niko ništa ne preduzima i kada se tom problemu mora prići veoma ozbiljno. Područje TE Kopova je podložno klizištima i to je područje najvećih klizišta trenutno na područuju Beograda.

Znači, da ne pričam o klizištima u Bajinoj Bašti, o klizištima u Kosjeriću, imamo ispitana klizišta, klizišta koja smo nekada sanirali i sada pri obilasku tih klizišta, pokazalo se da posle sanacije koja je stručno urađena nije bilo nikakvih pomeranja.

Prema tome, na klizištima treba ozbiljno raditi. Mi znamo lepo kopaonički kraj. Sanirali smo delimično Valjevo. Treba to nastaviti. To jesu veliki izdaci, ali malo, po malo treba na tome da se radi.

Poslednjih pet, šest godina na klizištima nije rađeno ništa. Nijedan projekat sanacije ovih velikih klizišta koji su evidentirani zvanično nije urađen,

Mi imamo velika klizišta kod Grocke na koja niko ne obraća pažnju. Baš su na obali Dunava i vrlo su rizična i zato bih zamolio nadležne stručne ekipe u Srbiji na tome rade, treba da nastave projekte koji su započeti i da veoma ozbiljno uđemo u to.

Klizište je i na Zvezdari. Klizište je veliko na Karaburmi. Tonu objekti. Mi smo prisutni tamo. Zamolio bih lokalne vlasti da na području klizišta ne sme da se dozvoli gradnja. Na području klizišta poslednjih četiri, pet godina izgrađeno je preko 2.000 objekata i tamo je zemlja izuzetno jeftina zato što su klizišta aktivna.

Prema tome, lokalne vlasti su te koje ne sme da dozvole gradnju u plavnom području, u nebranjenom području gradnju. Isto tako, i na klizištima da ne dozvole gradnju.

Zamolio bih premijera da nam pomogne konačno da počnemo sanaciju Umke. To je veliki problem. Protok Save je smanjen. Mi u to moramo ući kad tad. Vlasti u Beogradu da razumeju to klizište i da prihvate da zajednički to počne da se radi. Ima projekat, ima revizija, sve je završeno…

Izvor:Stenografske beleške sa sednice od 29. maja : sajt Skupštine Srbije

*Vanredna situacija proglašena 15. maja


Vlada Republike Srbije proglasila je 15. maja 2014. godine vanrednu situaciju na teritoriji Republike Srbije
zbog opasnosti od poplava, koje je izazvala kiša jakog intenziteta koja na teritoriji naše zemlje pada neprekidno duže od 48 časova.

Odluka je doneta na predlog Republičkog štaba za vanredne situacije, u cilju podizanja kapaciteta angažovanja svih subjekata zaštite i spasavanja, kao i otklanjanja posledica od elementarnih nepogoda izazvanih poplavama.

Izvor: Informacije o polavama, sajt vlade Srbije

12. maja upozorenje hidrometerološkog zavoda, a 14. (15!) država proglasila vanrednu situaciju - da li je to blagovremeno?

MARKO ĐURIŠIĆ:

Poštovana predsednice, predsedniče Vlade, gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, sigurno ono što će obeležiti izveštaje medija sa ovog našeg današnjeg zasedanja jeste konačno saznanje o broju žrtava koje su ove katastrofalne elementarne nepogode koje su zadesile Srbiju prethodnih dana odnele života. Želim baš zbog tih žrtava da se odgovorno ponašam i da raspravljamo danas i na ovoj sednici, ali i u narednom vremenu.

Ovaj zakon o vanrednim situacijama donet 2009. godine, a od gospodina premijera sam pre neki dan, preko medija čuo da radimo po zakonima iz 70-ih godina. Ovaj ključni zakon ima sigurno podzakonskih i drugih zakona koji nisu usklađeni i trebalo bi o tome da razgovaramo.

Rekli ste da kažemo makar jedan deo zakona koji nije ispoštovan i evo ja ću da pročitam u članu 10. tačka 11. kaže – Vlada izveštava Narodnu skupštinu o vrsti i uzroku i razmerama vanrednih događaja i vanrednih situacija, o preduzetim merama i aktivnostima sistema zaštite i spašavanja i o procenama daljeg razvoja situacije.

Do danas se to nije desilo. Imate inicijativu da Vlada podnese izveštaj i da o tome razgovaramo. Danas su poslanička pitanja. Danas silom prilika govorimo o ovome. Očekujem da ćemo imati izveštaj i da ćemo imati posebnu sednicu, kao što traži naša poslanička grupa kako bi mogli da dobijemo konkretne odgovore na mnoga pitanja koje danas zbog malo vremena koje imamo na raspolaganju ne možemo da dobijemo. Da nema ove teme, mogli bi da razgovaramo o stanju u medijima, o maloj maturi, izborima na Kosovu, stanju državnih finansija. Ali, sve to u ovom trenutku pada u drugi plan i treba da razgovaramo o svemu onome što je Vlada radila.

U ovom zakonu govori se u načelu preventivne zaštite. Govori se o tome da se vanredna situacija proglašava odmah po saznanju za neposrednu opasnost od njenog nastupanja. Ako se ja dobro sećam, a mislim da je i premijer govorio o tome, danas na početku, 12. maja je bilo upozorenje Republičko hidrometerološkog zavoda. Noć 13. na 14. obilne padavine, 14. maja, već 13. su proglašene vanredne situacije u nekim gradovima, a tek 14. je država na teritoriji cele Republike proglasila vanrednu situaciju. (Vlada je inače proglasila vanrednu situaciju 15. maja , videti okvir desno dole, prim red.) Da li je to bilo blagovremeno? Da li se proglašenje vanredne situacije odmah po upozorenju Republičkog hidrometerološkog zavoda, da li su mogle da se spreče negativne posledice koje su se desile na teritoriji raznih opština, a naravno najozbiljnije na teritoriji Opštine Obrenovac?

ALEKSANDAR VUČIĆ:

Nisam samo razumeo u čemu je prekršaj Vlade Srbije napravila. Prvo, ne zakazuje Vlada sednicu Skupštine, ona može da traži, ali ne zakazuje ona. Sa druge strane, da, Vlada će da podnese izveštaj Narodnoj skupštini baš u skladu sa članom koji ste pomenuli. Nije potrebno, pošto sam se naslušao herojskih priča šta će sve neko, ne mislim na vas gospodine Đurišiću vi ste vrlo korektan poslanik i nemam problem da to kažem, naslušao sam se herojskih priča, junačkih dela šta će sve neko da nam kaže, šta će sve neko da nam uradi ili ne znam šta.

Nemam čega ni da se plašim, ni da se stidim. Odluku o vanrednoj situaciji na celoj teritoriji zemlje donela je Republika Srbija. U jedinom mogućem trenutku i to u trenutku kada mnogi drugi u regionu nisu doneli tu odluku. Bosna i Hercegovina ni jednog trenutka nije donela tu odluku. Hrvatska ni jednog sekunda nije donela tu odluku. Kritikovano je rukovodstvo i jedne i druge zemlje zbog toga. Srbija je donela tu odluku istog sekunda kada je katastrofa u Obrenovcu krenula da se dešava. Reagovali smo najbolje što smo znali i umeli, najbolje što smo mogli.

Što se tiče izveštaja i informacija, upoznavanja Narodne skupštine, bićete u potpunosti upoznati. Ne mislim da je potrebno još mnogo informacija, ljudi su ih čuli. Potrebno je da državni organi urade i obave svoj posao u skladu sa zakonom. Ukoliko je bilo krivičnog dela i ukoliko je postojala bilo kakva i bilo čija krivična odgovornost, kao što vidite, nadležni državni organi veoma, veoma temeljno i odgovorno rade na tom poslu i to je njihov posao. Da ne rušimo i ne kršimo bilo čiju prezumpciju nevinosti, dakle, nadležni državni organi svoj posao će da obave.

Što se tiče Narodne skupštine, danas smo ovde da na vaša pitanja, nedoumice, ili bilo šta drugo odgovorimo, a sa druge strane izveštaj Narodne skupštine sledi. Ja sam danas dobio od svih delova sistema, ako to mogu na takav način da nazovem, veoma obimne izveštaje. Potrebno mi je neko vreme da te izveštaje pročitam, da to sve svedemo u jednu veliku svesku ili knjigu, da to možemo da dostavimo Narodnoj skupštini Republike Srbije i narodnim poslanicima. Nemamo nikakav problem da se o tome izjašnjavamo, da čujemo svaku vrstu razumne kritike. Inače, nije pitanje vanredne situacije, pitanje je tretiranja elementarnih nepogoda i procene štete, zakon iz 1992. godine, a jedno je zakon iz 1987. godine.

Dakle, imamo takve besmislene i glupe probleme sa kojima se suočavamo i za to nisam rekao da ste vi krivi, za to sam jednako kriv ja, koliko i vi i svako drugi u ovoj sali, zato što se nikada nismo bavili u ovoj zemlji preventivom, nikada, kao što se ni sutra nećemo baviti preventivom od požara, a znamo da će požar možda da nas pogodi, zato što nemamo dovoljno novca. Nikada nemamo dovoljno volje za preventivu. Uvek reagujemo post festum, to je naša priroda i nadam se da ćemo to svi zajedno umeti da promenimo i tu ne krivim ni vas, niti slavim nas, jer mislim da je potpuno jednaka odgovornost i na jednima i na drugima.

Što se tiče usputnog prebacivanja za neke druge sfere društvenog života, vi znate da smo za tu vrstu razgovora uvek otvoreni, posebno oko stanja u javnim finansijama, ali i svim drugim temama.

Dakle, onoliko koliko možemo, kako i koliko znamo, a mislim da imamo stručnije ljude, nego što su imale mnoge prethodne vlade, jer mi smo spremni da o tome razgovaramo. Pred nama su teške reforme. Ako znamo šta nam je cilj za 2018. i 2019. godinu, onda sam potpuno uveren da te ciljeve možemo da ostvarimo, ali za to nam je potrebno i zajedništvo i jedinstvo i mnogo rada i mnogo truda, mnogo marljivosti, mnogo posvećenosti, a u svemu tome, uveren sam da ćete značajnu ulogu imati i vi jednako kao i Vlada Srbije. Hvala vam najlepše.

MARKO ĐURIŠIĆ:

Moja intervencija je bila u tom smeru da od vas čujemo obećanje da ćemo dobiti izveštaj i o njemu ovde raspravljati. Naravno, verujem da možda nije bilo ni vremena do ovog zasedanja, ali smo čuli razne izjave da možda nema potrebe da se o tome raspravlja i da treba da radimo i neke slične stvari. Neću, jer nemam dovoljno vremena da sada u ova tri minuta postavljam neka pitanja koja, verujem da će se naći u ovom izveštaju i koja ćemo, kada budemo razgovarali o tome, onda i detaljno analizirati i iznositi mišljenja, da li je sve što je rađeno, urađeno na najbolji mogući način ili su možda rađene neke stvari koje ja nisam uspeo da nađem u ovom zakonu, a to je, kako je moguće da se raspusti krizni štab jednog grada kada to jedino lokalna Skupština bira, gradonačelnik je po funkciji, odnosno predsednik opštine je šef kriznog štaba, a članove bira gradski, odnosno opštinski parlament.

Isto tako, svih ovih dana nisam mogao da čujem, šta se dešava sa civilnom zaštitom koja je glavni nosilac aktivnosti u situacijama kao što smo imali prethodnih dana, da li je jedan od razloga, ima u izjavama načelnika štaba za vanredne situacije da ima samo 1500 članova civilne zaštite, a ne 8000, jer nabavka opreme traje već godinu dana i uniformi i razna druga pitanja.

Vi ste rekli da se nikada nije radilo na prevenciji. Prethodnih nekoliko dana od režimskih medija, pošto je prvo krenulo u javnosti da se priča da je ovo bila opomena za narod, a onda da je za sve ovo kriv Bog, pa se onda ipak malo krenulo na traženje krivca na zemlji, ovde među nama, pa je tako i gospodin Tadić i Vlada koja je bila u njegovo vreme, pokušana da se okrivi, da je zloupotrebila kredit Svetske banke i da nije urađeno dovoljno na zaštiti od 2006, 2007. godine, kada smo posle poplava dobili određena sredstva.

Meni je žao što ministar za vanredne situacije, kao što ga nigde nije ni bilo u vanrednim situacijama, a sada ga nema ni u sali, kao bivši ministar građevine, kaže zašto nije završena obnova nasipa kod Šapca, a tamo ima negde 19 kilometara nasipa, od kredita koji je dobijem od Svetske banke, urađeno je nešto više od 17 kilometara, a 1,8 kilometara to nije, i to mesto je bilo najkritičnije na desnoj obali Save ovih dana i tu je vođena najveća bitka sa vodom, dok na ovom delu koji je urađen u tom periodu preventivno, nije bilo nikakvih problema i voda nijednog trenutka nije došla do džakova sa peskom, ali to nećemo moći da čujemo.

ALEKSANDAR VUČIĆ:

Najpre, nisam nikada rekao i veoma pažljivo i vodim računa, jer se čuvam takve vrste ocene da je kriv Tadić ili neko drugi za tako nešto, za šta je kriv, a drago mi je da je sam priznao, a to je bilo povećanje bez ikakvog ekonomskog razloga, ne on lično, već ta vlada, penzija, što smo posle toga morali da platimo čitavih sedam milijardi i toliko se zadužili, a za ovo nikada nisam rekao da je on kriv, zato što znam šta se dogodilo.

Za to nije kriv ni Velimir Ilić.

Za to je kriv naš odnos i naš stalni problem sa budžetskim deficitom. Nije taj novac ukrao ni Tadić, nije ga ukrao ni Ilić, nije ga ukrao niko, već smo smatrali da je u tom trenutku bolje da potrošimo nekoliko miliona, da zakrpimo neke druge rupe, umesto da izgradimo nasip, koji nam u tom trenutku nije bio potreban.

Dakle da od svih zavereničkih pitanja jasno postavimo te stvari na svoje mesto i da ljudi u Srbiji, ne bi mislili da je to vaš predsednik ili ministar Ilić krao, uzimao ili ne znam šta radio. Nije.

Prosto, mi uvek imamo problema sa budžetskim deficitom i uvek se gleda kako ćete iz jednog razdela u drugi razdeo, kako će da se pokrije, kako i na koji način da rupe zakrpimo i to je bila praksa i nisam siguran, nadam se da je nešto manja, a siguran sam da ima.

Kada se suočite sa tim problemima, nekada su gonjeni ljudi koji su umesto za požare dali pare za poplave, uhvatile nas poplave, umesto požara. Šta da radite, pa je bilo kao nenamensko trošenje sredstava.

Morate da reagujete i bolje da uradite, nego da ne uradite.

Ovde se radi o nečemu drugom, rekli ste, negde nekoga je bilo, a negde nekoga nije bilo.

Ja ne zbog vas, već zbog javnosti i građana Srbije hoću da kažem, šta god mi da smo uradili, to ne bi bilo dobro.

Vidite da ja uopšte nemam problem da vama zahvalim i kada dobro uradite i kada dobro kažete. Nije mi bilo teško ni da zahvalim gospodinu Jovanoviću, gospodinu Tadiću kada je pozvao ljude da pomognu i gospodinu Đilasu kada je odneo pomoć u jedan od naših centara i to za mene nije teško.

Mi šta god da uradimo, kako god da uradimo, vi ćete uvek da kažete nešto loše, ne valja. Tomislav Nikolić je predsednik Srbije, obavlja dužnost svoju u skladu sa Ustavom Republike Srbije. Gde si bio Tomo? Istog tog dana pitanje – a šta ćeš ti Vučiću svuda? Sada, dogovorite se, da li treba da budemo nigde ili treba da budemo svuda ili treba da nagađamo kako se ovo ne odnosi samo na vlast, nego na mnoge druge, da li treba da radimo ili ne treba da radimo ili kako treba da se ponašamo u određenoj situaciji?

Ja samo mislim da više poštovanja među nama bi donelo i normalniju i racionalniju političku scenu i normalnije odnose u celoj Srbiji, zato što sutra ćete vi opet biti na vlasti, prekosutra neko drugi, nije važno.

Samo razmislite i kažite mi pošteno da li stvarno mislite da biste se bolje ponašali i da biste bolje postupali u ovim uslovima nego što mi to učinili.

Na kraju, što se tiče lokalnih štabova, Republički sekretarijat za zakonodavstvo, kao što znate, na svakoj sednici Vlade, kada god imamo nekakvo formalno-pravno pitanje, oni rešavaju. Pripremićemo vam informaciju svaku vezano za to.

Šta je bilo u Šapcu

Da smo ostavili neke lokalne štabove koji su pričali o politički osvetama… Znate li šta je bilo u Šapcu? Nisam to želeo da govorim, ali evo sada ću da vam kažem. Imamo snimke svih lokalnih medija. Ja sam sprečio da ti ljubi budu gonjeni koji su objašnjavali da laže Vlada Republike Srbije da je potrebno postavljanje džakova, zato što je to naduvavanje situacije u Šapcu, da nikakva opasnost Šapcu ne preti i da nasipe voda neće da pređe. Nama je sve vreme voda bila na džakovima. Da nije bilo onakvih akcija u Šapcu, pitanje je šta bi od Šapca ostalo.

To nema veze sa tim da li je taj čovek vaš i to nema veze sa tim da li sam ja ljut na mog prijatelja, mirnog, divnog čoveka iz Šida Nikolu Vasića. Aman, ima da slušaš kada ti to kažu i mi smo rekli – slušaj „Vojvodina vode“ iako je tamo neko drugi na vlasti. Ima da slušaš „Vojvodina vode“, jer ti one kažu da se ponašaš tako. Oslobodi tih pet sela, evakuiši ljude iz tih pet sela i uradi kako ti je rečeno.

Dok nismo zamolili čoveka da se skloni ili dok se nije sklonio, ili ga nismo sklonili, kako god hoćete, mi nismo mogli da organizujemo posao i nismo mogli da postavljamo džakove u Šapcu. Prost je razlog bio.

Formalno ću vam doneti sve što vam je potrebno. Ja ne mislim da je to loš, mislim da je time Šabac spasen. Srećan sam i zadovoljan zbog toga.

Baš me briga za njegovu sujetu, moju sujetu, vašu ili bilo čiju sujetu. Koga briga za to? Ima političkih utakmica koliko hoće i neka radi i neka pobedi, neka izgubi. Uopšte me to ne interesuje.
Verzija bivšeg gradonačelnika Šapca Miloša Miloševića se od te verzije bitno razlikuje , prim. red.

Molim vas, to sam video, to je već drugi, treći put pitanje koje se postavlja bez ikakvog razloga. Niste mogli da vidite bilo kakav partijski, bilo kakav stranački odnos ni u jednom sekundu cele ove tragedije. Ni u jednom sekundu, ni u jednom mestu i ni na koji način.

Nisam želeo, iako bi nam to bilo najlakše da kažemo krivac je taj i taj, razapnite ga. Nisam to hteo. Nisam mogao ljudski da kažem.

Hoćete li da kažem da je Čučković kriv unapred za ne znam koga? To rade nadležni organi. Mislim da se taj dečko, iako je naš politički protivnik najgori i najteži, ništa lepo u tom smislu njemu ne mislim, borio. Njegova porodica je ostala tamo. Da li je nešto pogrešio? Nadležni organi će to da utvrde, ali se borio tamo. Njegova familija, deca i roditelji su izašli kada i ostali, tek drugog dana, ne prvog dana. Da li treba da mu skinemo glavu, da olakšamo sada nekome posao, što pripada Dinkićevoj partiji ili ne znam kojoj partiji? Ja ne mislim da je to rešenje. Ja mislim da je rešenje da budemo razumni.

Da, ne znam da li smo počeli među nama to da tražimo krivce. To je u redu uvek. Nemojte da zaboravite, neko kada kaže kriv je Bog, nije neko stvarno mislio da je kriv Bog, hteo je da vam kaže da je kriva viša sila. Ovo jeste viša sila. To je nedvosmisleno viša sila.

Poplave su elementarna nepogoda koja se dešava u svim delovima sveta i to sve češće. Da li ćemo svaki put da kažemo da je neko kriv zbog izazvane poplave? To je takav spoj neverovatnih okolnosti koji se dogodio u Obrenovcu, koje se, siguran sam, nikada više u istoriji Srbije neće ponoviti na jednom mestu.

Kako je procenjivan rizik od polave Obrenovca: „Ide voda ka Ubu… ali nadate se… Ne, Kolubara udara u maksimum Save…“

Mi smo imali, ljudi, napadnuto Valjevo koje je bezmalo najbolje utvrđen grad, kao što znate, a onda da nam se dogodi da kiša padne, da padne 200 milimetara po metru kvadratnom u jednoj noći, da nam Tamnava ode na istorijski maksimum, koja treba da se ulije.

Veran Matić ovaj ovde da bi spasao sve otvara put. Poplavljena mu je cela Koceljeva. Ljudi plivaju po Koceljevi. Evo ga domaćin ovde. Ide voda ka Ubu. Ljudi iz PTJ jedva spašavaju ljude u Ubu, ali nadate se. Izašlo je nešto iz Tamnave i ide sada u Kolubaru. Deo se uliva, deo udara u Kolubaru i vraća se dodatno nazad. Računate to što je ušlo u Kolubaru ide u Savu, Sava nam još nije tako visoka. Imamo problem u Dubokoj, ono o čemu je ministar Ilić pričao. Doći će do Save i uliće se u Dunav. Ne, Kolubara udara u maksimum Save, uzvodno se vraća i tek tada nastaje sudar svih voda i potpuna katastrofa u Obrenovcu.

Znam da je možda to neko mogao da zamisli ili ne znam kako, ali da predvidi da se sve to desi u jednom trenutku, to je zaista neverovatno. Evo, možete da mi kažete kriv je RHMZ, krive su „Srbijavode“, „Beogradvode“ ili ne znam ko, jer ja o tome ne znam ništa i vi o tome ne znate ništa. Nismo mi stručni za to. Ja sam vam preneo šta mi je stotinu puta ponovljeno. Oni su ljudi stručni.

Da, tačno je, to su elementarne nepogode i to je prirodna pojava. Znate i sami da ne možete uvek da se odbranite od vatre, vode, zemljotresa i od svega sa čim se suočimo. A to da li je moglo ovde ili onde, pa moglo je uvek. Mogla je organizacija u Šapcu da nam bude bolja. Vraćali smo ljude koji su pokisli, radili celu noć. Autobusi nam se vratili za Beograd. Koga ste pitali da se vratite? Pa nismo nikoga pitali, ali smo se vratili. Da li će biti odgovornih? Da, za to će biti odgovornih i biće kažnjeni. Niko nije ni glup ni lud da takve stvari ne vidi ili da takve stvari ne priznaje.

Gospodine Đurišiću, molim vas i sve druge da poštujete svoju državu. Sutra ćete vi biti na vlasti i molim vas da tražite od onih koji ostanu u politici da na isti način poštuju državu kao što smo to danas mi molili vas. Ništa više od toga.

Molim i naše ljude da ne koriste svaku priliku, a tačno je, namerno sam za to gospodinu Živkoviću na jedan drugačiji način odgovorio vezano za neke naše ljude. Video sam, pokušali neki da iskoriste, pa da dobiju političku podršku, politički poen negde. Da li mislite da mi se to sviđa? Da li mislite da to podržavam? Naravno da ne. Idi radi svoj posao, pomozi koliko možeš, a ne zauzimaj političku vlast u ovakvim trenucima.

Nikome ko misli da se dočepa političke vlasti u takvom trenutku u zemlji to nikada neće doneti nešto dobro.

Još jedanput da se zahvalim svima vama, poštovani narodni poslanici, ali i da se zahvalim još jedanput svim građanima Srbije i da im kažem da Srbija može i hoće mnogo toga da uradi i da će Srbija imati snage i da ljudi ne brinu. U skladu sa mogućnostima koje imamo, a nisu male te mogućnosti, Srbija će pomoći svim građanima na ugroženim područjima. Hvala vam najlepše.

Izvor: Stenografske beleške sa sednice od 29. maja :, sajt Skupštine Srbije

Medijske rekonstrukcije poplave u Obrenovcu: Proboj Tamnave kod Koceljeve...

***

List Blic je 1. juna objavio sliku za koju tvrdi da pokazuje da su AD „Srbijavode“ probile regionalni put kod Koceljeve (30 kilometara jugozapadno od Obrenovca) i tako skrenule Tamnavu koja je potopila Obrenovac.
Dan pre toga Kako nam se desila katastrofa… „Blic“ je pisao kako je Tamnava u četvrtak 15. maja podivljala i pretila da potopi Koceljevu, kako se most pored ovog mesta, na putu Valjevo – Šabac srušio pod naletom reke, napravio branu i kako je voda počela da izliva ka Koceljevi i da je ekipa „Srbijavoda“ da bi spasla mesto od potopa digla u vazduh regionalni put kako bi skrenula Tamnavu, nakon čega je, prema listu, bujica promenila pravac i krenula ka Obrenovcu…

Blic piše da su se nadležni u Obrenovcu u to vreme spremali za Kolubaru i Savu i da nisu očekivali da katastrofa preti s leđa, od Tamnave, da ih niko ih nije obavestio, da je to potvrdio i Miroslav Čučković, predsednik opštine Obrenovac (koga je javni tužilac saslušavao o zbivanjima tokom poplave), na izjavom RTS-u da oni u Obrenovcu nisu očekivali da će Tamnava napraviti ovaj kataklizmični scenario i da su njihove snage bile angažovane ka drugim vodotokovima…

Blic, međutim, citira direktora „Srbijavoda“ Gorana Puzovića koji kaže da nije tačno da je put miniran, već da je na mestu gde je voda prodirala bagerima napravljen otvor za oticanje vode u njive nizvodno, čime je spaseno nekoliko hiljada kuća i građana Koceljeve, jer bi u suprotnom voda bila do krovova i situacija bi bila mnogo gora i opasnija; da Tamnava nije mogla da promeni pravac, jer je tekla svojom dolinom, da se ona uliva u Kolubaru uzvodno 15 kilometara od Obrenovca i da nije mogla da dođe sa leđa, jer se već ulila u Kolubaru. Odluka je doneta u koordinaciji opštinskog štaba Srbijavoda i Republičke direkcije za vode, kao najbolje rešenje, tvrdio je Puzović… Kako su zvanični organi videli dinamiku te poplave vidi se iz odgovora premijera Vučića na pitanje poslanika Marka Đurišića

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve