Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Folklor je živ i zdrav u glasnim žicama Biljane Krstić i pod prstima orkestra Bistrik, savremen i kreativan; nema ko da vam oduzme kulturni identitet dok ga ovakvi čuvaju
Pošto je kubanizacija Srbije i zvanično počela govorom tokom kojeg čoveku izraste brada (ili rogovi), nije zgoreg da procenimo gde smo sa svojom izvornom muzikom te kakve su nam sposobnosti da je čuvamo, pakujemo i izvozimo. A u tome, lako moguće, najbolji skor ima iskusna Radio-Beograđanka, mladolika baka Biljana Krstić. Možda iznenađujuće za mnoge, ali lagano putovanje od železničke kolonije u Nišu, kroz ključne akustičarske sastave naših ‘70-ih (Suncokret, Rani mraz), solidnu pop-karijeru ‘80-ih, i povučeni etno-muzikološki rad potom, doveli su Bilju do pune zrelosti. Dečje pevancije četvrte sestre, omladinski hor, prateći vokali uz velike kantautore (B. Đorđević, Balašević), muzika za predstave beogradskog Narodnog pozorišta, rad u nacionalnom radiju… kulminirali su dolaskom novog milenijuma. Dugoprugaškim tempom gđa Krstić objavljuje albume Bistrik (2000, Energia), Zapisi (2003, HiFi Centar), Tarpoš (2006, PGP RTS) i sigurno predvodi svoj brojni bend Bistrik, u kojem joj gitarom i srodnim instrumentima pomažu ispisnici iz domaće folk-rok mladosti, prvo Ljuba Ninković (S vremena na vreme) pa Nenad Božić (ex-Suncokret).
U jugoslovenskoj diskografiji već ponosno zabeležena u uzor-triju ženskih vokala – debi-LP Suncokreta Moje bube (1977, RTV Ljubljana) i par hit-singlova – Bilja je u novom dobu osvojila i nekoliko evropskih izdavača, te se uspešno plasirala na scenu World Music. Svojevremeno su za nju pisali vodeći YU-autori, uz gorenavedene i npr. Krstić & Šaper (hitić Poštar ‘85, mnogo pre estrade s B. Tadićem), ali odrastanje na srbijanskim narodnim pesmama, upoznavanje vlaškog melosa tokom prvog zaposlenja (predmeti klavir i solfeđo u muzičkoj školi u Negotinu), diploma Fakulteta muzičke umetnosti i marljivo prikupljanje izvornog materijala/notnih zapisa najpre s juga i istoka Srbije, posle s celog Balkana zatvorili su krug prvorazrednim kreativnim interpretacijama. Pitko i moderno izvođenje, zavidan profesionalni nivo i obezoružavajuća Biljina prirodnost (običnost!) doprineli su da na svetskim festivalima i gostovanjima bude viđana i češće nego ovde. Zadržavši normalnost i vedrinu uprkos nevoljama koje još uvek ne zaobilaze žene ni u Srbiji, B. Krstić nije stigla da u Beogradu koncertno promoviše ni prethodni, akapela-CD Izvorište (2013, PGP RTS) a već je zatečena u radu na sledećem ostvarenju, pod radnim naslovom Sedi moma na visoko (po pesmi iz 1880).
No i posle četvorogodišnje live-pauze prestonička publika je toplo dočekala, pa je izbila i suvišna gužva na ulazu u Dom sindikata (do 2000 posetilaca; cene ulaznica 1000-1500 d.), gde je Bilja pre 35 godina s Ranim mrazom imala osmodnevni rasprodat serijal bez presedana. Patiniranu, ‘drvenu’ i akustičnu salu ispunio je nostalgija KUD-ovskih priredbi i školovanog radijskog voditeljstva, a o besprekornom vodećem glasu i muziciranju da i ne govorimo. Biljanine druge iz buketa Suncokreta možda proizvode organsku hranu i bolje kuvaju, ali Bistrik je vrelo (moderno rečeno) organskog zvuka – srpski prevedeno, živi ljudi sviraju prave instrumente, gle čuda! U desetočlanoj postavi su neka od najpoznatijih session-imena naše scene (Bata Božanić – bas-gitara, Maja Klisinski – udaraljke), prepliću se duduci, frule, violine, gostujuća harmonika, i mnogo perkusija, a pod upravom klavijaturiste Dragomira-Mikija Stanojevića (ex-Poslednja igra leptira). Potpuno nenametljivo i aranžmanski neopterećeno, Bistrik orkestar je verovatno (po glavi člana) muzički/formalno najobrazovaniji ne-akademski sastav koji imamo.
Jedan od zanimljivih instrumentala je i uvodni, a onda Bilja povuče opojne, grlene pevačke linije kroz Damjane, ovčarče, bugarsku Jana i Turčin koju neprikosnovenom ekspertizom sledi Jano sevdalino iz debarske/zapadne Makedonije. Ničeg suvišnog, sve lepo razloženo za elementarno uživanje u folklornim harmonijama i ritmovima. Kao što grčkom numerom prostiru suverenitet do južnog vrha Balkana, novom tačkom Kraj potoke bistre vode Bilja & Bistrik dokazuju kompetenciju i kroz (sve traženiju) sevdalinku. Nije neophodno Sedam sati udara/Bejograd se jotvara za oduševljenje prisutnih, a pristojnost bez poseljačenja glatko se održava i kroz najpopularnije kao Jovano.., doprinose filmskom bestseleru Zona Zamfirova, i Čaj(e) šukarije. Pažljivo dozirane koreografije i fino stilizovana garderoba upotpunjuju utisak, a ka vrhuncu i kraju ovih sat i po vode stari favoriti kao rumunska (skat?) Dum Daga Duma Daga i par polifonih tačaka za 6 ženskih glasova, sa Izvorišta.
Znalački građena dinamika trijumfuje u brzalicama kao makedonsko Kalajdžisko kolo, bliskim dečijim pesmama, a Bilja je i kao pedagog upotpunila još jednu celinu: nekada Štrumfeta sa 7 mladih, od nedavno vodi radionicu vokalne tradicije za decu, pa je i taj mali hor dobio svojih 5 minuta. Naravno, ne oponašaju učiteljicu kao što to rade npr. u ‘Beogradskom glasu’, slično kao što Bistrikov opus jemči autentičnost kontra recimo Balkanike. Folklor je živ i zdrav u glasnim žicama Biljane Krstić i pod prstima i orkestra Bistrik, savremen i kreativan; nema ko da vam oduzme kulturni identitet dok ga ovakvi čuvaju… a vi pazite na njih.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve