Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Putokaz ka reformama za novu Vladu Srbije
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Velike kompanije, poput "Kolubare", prošle godine donele su u budžet, po osnovu poreza i doprinosa, dva puta više novca nego što je bio prošlogodišnji deficit Republike Srbije. Ove firme daju primer borbe protiv sive ekonomije i odgovornosti kompanija, kako prema državi, tako i prema društvu u celini
Rudarski basen „Kolubara“, privredno društvo za proizvodnju, preradu i transport uglja, koje posluje u sastavu JP Elektroprivreda Srbije, uvećava državni budžet na više načina, od poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, preko plaćanja naknada za gradsko građevinsko zemljište lokalnim samoupravama na čijim se lokacijama vrši eksploatacija uglja, plaćanjem ekoloških taksi, naknada za korišćenje mineralnih sirovina, tj. rudne rente, do svih onih drugih obaveza RB „Kolubare“ definisanih zakonom. Tokom 2013. godine, ukupne finansijske obaveze „Kolubare“ prema državi, iznosile su oko 16,62 milijarde dinara.
„U kontekstu profitabilnosti i održivosti, „Kolubara“ ne troši budžetske pare, niti dobija bilo kakve subvencije iz budžeta, već kao deo privrede stvara novu vrednost, finansirajući se prihodima od prodaje uglja“, kaže za „Vreme“ direktor Milorad Grčić. „U ukupnu sumu novca, koju je ‘Kolubara’ imala obavezu da uplati državi u 2013. godini, osim rudne rente, ulaze i naknade za zaštitu životne sredine u iznosu od oko 26,25 miliona dinara, naknada za građevinsko zemljište 1,15 milijardi dinara, obaveze po osnovu PDV-a 6,10 milijardi dinara, porez na dobit oko 466,41 milion dinara, troškovi zaposlenih, porezi na zarade, doprinosi, i mnoge druge obaveze. Kada je reč o broju radnika RB ‘Kolubare’ za koje se zarada obračunava sa uplatom svih poreza i doprinosa, na dan 31. decembra 2013. godine u RB ‘Kolubari’ bilo je zaposleno 9680 radnika. Od 1. januara 2014. u sastavu RB ‘Kolubare’ je i preduzeće ‘Kolubara metal’, a radnici ovog preduzeća, 2770 zaposlenih, sada su i zvanično radnici RB ‘Kolubare’“, kaže Grčić.
Lazarevac, Lajkovac i Ub su opštine na kojima se vrši eksploatacija uglja i većinu zaposlenih RB „Kolubare“ čine upravo građani tri navedene opštine. Značaj Rudarskog basena za ove lokalne samouprave je ogroman. Od ukupnog broja zaposlenih građana opštine Lajkovac, prema poslednjim statističkim podacima, 52,2 odsto radi u RB „Kolubari“ i u preduzećima koja usko sarađuju sa Rudarskim basenom. Veliki doprinos „Kolubare“ je, svakako, mnogo manja nezaposlenost u odnosu na opštine u okruženju i opštine na jugu Srbije. Značajna sredstva izdvajaju se za pomoć mesnim zajednicama, kako investiranjem u izgradnju objekata tako i u održavanju i presipanju nekategorisanih puteva. Osim toga, „Kolubara“ uvek izlazi u susret i pomaže kada je to potrebno institucijama u opštinama kao što su domovi zdravlja, kulturne ustanove, škole, zatim sportskim klubovima, socijalno ugroženom stanovništvu i tako dalje.
Uticaj „Kolubare“ vidi se u široj društvenoj zajednici i odvija se u više pravaca, a ovaj gigant ima intenzivnu saradnju u brojnim projektima za podizanje uslova života, standarda građana ovih opština i zaštite životne sredine. Zbog svega toga je na lokalnom nivou značaj „Kolubare“ više nego evidentan, ali se, nažalost, često zaboravlja na njen značaj kada je budžet države u pitanju. Manje-više, smo svi svesni da energetska stabilnost Srbije zavisi od ovog privrednog društva, s obzirom na to da se više od polovine proizvedene struje dobija od kolubarskog lignita, ali ni uticaj na ekonomsku stabilnost nije zanemarljiv.
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Zbog narušenog zdravlja Željko Veselinović mora da prekine štrajk glađu. Posle 10 dana štrajka, Marinika Tepić je u fazi koja može da bude rizična po zdravlje
Intervju: Sead Spahović, advokat
Ne možete da reformišete sud dok ne reformišete Službu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve