Loader

Srbija - EU

Početak pregovora o pridruživanju

23.januar,11:29

Dokument: Pregovaračka platforma Srbija - EU. 35 poglavlja o kojima se pregovara, metodologija i organizacija pregovora i kontrole

U Briselu je održana prva međuvladina konferencija između Srbije i Evropske unije koja je formalno označila početak pregovora o pridruživanju Uniji. Uoči konferencije, delegaciju Srbije dočekao je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.

U ime EU, konferenciju je otvario ministar spoljnih poslova i potpredsednik grčke vlade Evangelos Venizelos, koji je u prisustvu nekoliko šefova diplomatija zemalja članica predstavio pregovarački okvir EU.

Delegaciju Srbije predvodi premijer Ivica Dačić, a uz njega su prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić, ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić, ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Branko Ružić i šefica tima Srbije za pregovore se EU Tanja Miščević.

„Pohvaljujem Srbiju za napore u reformama i napredak koji je postignut tokom poslednjih godina“, navodi se u saopštenju Baroza, koji se uoči međuvladine konferencije u Briselu sastao sa srpskim premijerom Ivicom Dačićem i prvim potpredsednikom vlade Aleksandrom Vučićem.

Barozo je naveo da „građani Srbije imaju snažne evropske težnje“ i da će EU nastaviti da podržava Srbiju, korak po korak, na njenom evropskom putu.

Pozitivno je ocenio napore srpske vlade poslednjih meseci u normalizaciji odnosa s Kosovom, „pre i posle istorijskog sporazuma iz aprila 2013. godine“.

Da pristupni pregovori sa Srbijom počnu najkasnije u januaru 2014. odlučili šefovi država i vlada Evropske Unije u Briselu u petak 28. juna, nakon što u decembru 2013. Savet ministara usvoji, a Evropski savet potvrdi pregovarački okvir.

Grupa zemalja se zalagala da pregovori počnu ranije, kao i da pregovarački okvir ne utvrđuje Evropski savet u decembru jer je to nepotrebno prolonigiranje procesa koje do sada nije praktikovano, ali Nemačka je bila ta koja je tražila da pregovori sa Srbijom ne počnu pre januara 2014. godine, nakon što se pruže dokazi da je sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine u potpunosti sproveden. Više na stranici: Srbija i Evropska unija)

Vlada Srbije je inače 17. januara 2014. pod oznakom „poverljivo“

tekst Uvodne izjava koji sadrži stav Srbije o pregovaračkom okviru EU i pogled na pregovarački tok i pozicije.

U saopštenju posle sastanka s Dačićem i Vučićem 21. januara, predsednik Evropske komisije je naveo izazove koji predstoje Srbiji u ključnim oblastima vladavine prava, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu administracije, nezavisnost ključnih institucija, slobodu medija i zaštitu manjina.

Procedura, metodologija, tehnika i struktura pregovaranja precizno je definisana u tekstu Pregovaračkog okvira, takozvane pregovaračke platforme na koju vas može odvesti ovaj link.

U 49. tački tog dokumenta se kaže: „…Komisija će detaljno pratiti napredak Srbije u svim oblastima, koristeći sve raspoložive instrumente, uključujući ekspertske misije na terenu organizovane od strane ili u ime Komisije i dijalog u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju…“

U tački 32. se kaže: «Proistekla prava i obaveze, koje će Srbija u njihovoj celosti morati da preuzme kao država članica, podrazumevaju prestanak važenja svih postojećih bilateralnih sporazuma između Srbije i Unije, kao i svih drugih međunarodnih sporazuma koje je Srbija zaključila, a koji su nespojivi sa obavezama iz članstva »

Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc ocenio je da EU da današnjim otvaranjem pristupnih pregovora sa Srbijom dokazuje da drži reč i istakao da „integracija u EU zahteva mnoge hrabre reformske korake i dalje napore u normalizaciji odnosa sa Kosovom“.

Vlada Republike Srbije je 20. januara usvojila Platformu za učešće delegacije Republike Srbije – Pregovaračke grupe za Poglavlje 35 na eksplanatornom i bilateralnom skriningu koji se održava u Briselu. Za šefa delegacije imenovan je ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin.

Glavni pregovarač Srbije sa EU Tanja Miščević je ranije izjavila da je plan Srbije da se u 2014. godini, osim poglavlja 35, otvore poglavlja 23 i 24, ali i još neka manje izazovna poglavlja u kojima ima manje pravila EU za usklađivanje, kako bi se osetio sam proces i kako bi on napredovao.

Prema njenim rečima, Srbija je u ovom trenutku ipak daleko od trenutka otvaranja poglavlja 23 i 24, jer tek u aprilu očekuje izveštaj sa održanog skrininga sa merilima za otvaranje poglavlja.

POGLAVLJA PREGOVORA

U svrhu pregovora o članstvu, Acquis Communautaire (Pravne tekovine EU) se deli u 35 poglavlja

1. Sloboda kretanja roba

2. Sloboda kretanja radnika

3. Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga

4. Sloboda kretanja kapitala

5. Javne nabavke

6. Pravo trgovačkih društava

7. Pravo intelektualne svojine

8. Tržišna konkurencija

9. Finansijske usluge

10. Informaciono društvo i mediji

11. Poljoprivreda i ruralni razvoj

12. Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

13. Ribarstvo

14. Saobraćajna politika

15. Energetika

16. Porezi

17. Ekonomska i monetarna politika

18. Statistika

19. Socijalna politika i zapošljavanje

20. Preduzetništvo i industrijska politika

21. Transevropske mreže

22. Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata

23. Pravosuđe i osnovna prava

24. Pravda, sloboda i bezbednost

25. Nauka i istraživanje

26. Obrazovanje i kultura

27. Životna sredina

28. Zaštita potrošača i zdravlja

29. Carinska unija

30. Spoljni odnosi

31. Spoljna, bezbednosna i odbrambena politika

32.Finansijski nadzor

33. Finansijski i budžetski propisi

34. Institucije

35. Ostala pitanja

Uvodna izjava Vlade Srbije: cilj 2018.

U vladninoj Pristupnoj izjavi se opisuju prethodni koraci u procesu pridruživanja i na kraju se između ostalog kaže da je cilj Srbije da postane članica 2018. godine:

„33. Imajući gorepomenuto u vidu, naš je cilj da Republika Srbija bude u potpunosti spremna da preuzme obaveze iz članstva u Evropskoj uniji do kraja 2018. godine, kako bi mogla da postane članica Evropske unije početkom narednog budžetskog perioda EU.

34. Pitanje pristupnih pregovora i napretka Republike Srbije u tom procesu će biti predmet redovnog praćenja od strane Narodne skupštine Republike Srbije, definisan Rezolucijom Narodne skupštine o ulozi Narodne skupštine i načelima u pregovorima o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji iz 2013. godine. Posebnu ulogu u pristupnim pregovorima će imati organizacije civilnog društva. Na taj način ovaj proces će dobiti puni legitimitet i postati vlasništvo svih građana Republike Srbije.

35. Konačnu odluku o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji će, po
potpisivanju Ugovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, dati građani Republike Srbije na referendumu.

36. Smatramo da su pristupni pregovori koje danas otvaramo od istorijskog značaja za odnose Republike Srbije i Evropske unije, a da je sam proces proširenja od najvećeg značaja za države članice Evropske unije, kao i za Srbiju.“

Videti takođe:

Uvodna izjava vlade Srbije, 17. januar 2013.

Dokument: Pregovarački okvir

OPŠTA POZICIJA EU

Konferencija o pristupanju Evropskoj Uniji –Srbija-

Sastanak na nivou ministara na kom se otvara međuvladina konferencija o pristupanju Srbije Evropskoj uniji

NEZVANIČAN PREVOD

1

UVODNO IZLAGANjE EU O PRISTUPNIM PREGOVORIMA

1. U ime Evropske unije, čast mi je da uvaženim predstavnicima Srbije danas poželim dobrodošlicu na otvaranje pregovora o pristupanju vaše države Evropskoj uniji.

2. Ovo je trenutak od istorijskog značaja za sve nas. Proširenje i dalje predstavlja ključnu politiku Evropske unije. Otvaranje pristupnih pregovora nije samo važan korak kada je reč o odnosima između Srbije i EU, već je ono i jasan dokaz trajne posvećenosti EU evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Otvaranje pristupnih pregovora takođe pokazuje da, kada se ispune uslovi, EU ispunjava svoja obećanja. Izgledi za pristupanje podstiču političke i ekonomske reforme, transformišu društva, konsoliduju vladavinu prava i stvaraju nove mogućnosti za građane i privredne subjekte u onim evropskim državama koje žele da postanu deo projekta još bliskije povezane unije. Oni jačaju proces stabilizacije i pomirenja u regionu, pokazujući na delu da proces proširenja dovodi do transformisanja i stabilizacije u korist kako EU, tako i regiona u celosti.

3. Srbija i Evropska unija su već bliski partneri u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja. Prelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, koji je potpisan u aprilu 2008. stupio je na snagu 1. februara 2010. godine. Pored toga, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je nedavno stupio na snagu, tačnije 1. septembra 2013. godine. Pre toga, Komisija je vodila intenzivan dijalog sa vašim vlastima u cilju praćenja sprovođenja reformske agende EU i ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Komisije o zahtevu Srbije za članstvo u Evropskoj uniji iz oktobra 2011. Preduzeti su hrabri koraci da bi se postigao Prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova i od tada je ostvaren pozitivan napredak u sprovođenju njegovih glavnih elemenata.

4. Generalno gledano, u proteklih nekoliko godina naš dijalog i saradnja bili su izuzetno intenzivni. Evropska unija je primila k znanju da je Srbija na zadovoljavajući način sprovela Prelazni sporazum i da doprinosi neometanom funkcionisanju različitih zajedničkih institucija. Štaviše, kao što je navedeno na našem prvom sastanku Saveta za stabilizaciju i pridruživanje održanom 21. oktobra, stupanje na snagu SSP označava novu kvalitativnu fazu u bilateralnim odnosima. SSP će dodatno učvrstiti već sada jasno vidljive pozitivne efekte Prelaznog sporazuma, naročito u oblasti trgovine. Ovo iziskuje nove, značajne obaveze i angažovanje Srbije u oblastima kao što su pravda, sloboda i bezbednost, slobodno kretanje radnika i pravo poslovnog nastanjivanja, kao i slobodno kretanje kapitala i usluga, jer ove obaveze sada imaju ugovorni karakter.

5. Koristi za obe strane koje proističu iz poboljšanog kvaliteta naših odnosa već se materijalizuju. Tako je, na primer, za građane Srbije postalo

* Ovo označavanje ne dovodi u pitanje stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom SB UN 1244/99 i Mišljenjem MSP-a o proglašenju nezavisnosti Kosova.

lakše da putuju u EU otkad je vizna liberalizacija stupila na snagu 2009. godine. EU pruža Srbiji i finansijsku pomoć u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Osim toga, Srbija učestvuje i u nekoliko programa EU. Naš politički i ekonomski dijalog će se sada dodatno razvijati, naročito preko tela koja su zadužena za sprovođenje SSP.

6. Kao što je navedeno u zaključcima Saveta od 11. decembra 2012. godine, kao i u onim od 25. juna i 17. decembra 2013. godine, a koje je Evropski savet usvojio na zasedanju održanom 27/28. juna i 19/20. decembra 2013. godine, Srbija je postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a naročito sa ključnim prioritetom preduzimanja koraka ka vidljivom i održivom poboljšanju odnosa sa Kosovom. Srbija u zadovoljavajućoj meri ispunjava političke kriterijume i uslove Procesa stabilizacije i pridruživanja, a preduzima i značajne korake u pravcu uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Srbija bi trebalo da u srednjem roku bude u stanju da preuzme obaveze iz članstva i to u skoro svim oblastima pravnih tekovina EU.

7. Današnje otvaranje pristupnih pregovora predstavlja prekretnicu u evoluciji naših odnosa. Vaša država je deo naše zajedničke evropske istorije, nasleđa, vrednosti i kulutre, te se radujemo daljem jačanju veza koje nas već sad blisko povezuju.

8. Naši pregovori se zasnivaju na članu 49. Ugovora o Evropskoj uniji i, shodno tome, uzimaju u obzir sve relevantne zaključke Saveta, pre svega zaključke usvojene na sednici Evropskog saveta održanoj u Kopenhagenu u junu 1993. i obnovljeni konsenzus o proširenju koji je Evropski savet odobrio u decembru 2006. EU pridaje veliki značaj koherentnoj primeni obnovljenog konsenzusa o proširenju koji se zasniva na konsolidaciji preuzetih obaveza, pravednom i strogom uslovljavanju, boljoj komunikaciji, a u kombinaciji sa kapacitetom EU, u svim njegovim aspektima, da integriše nove članice, pri čemu se svaka država ocenjuje na osnovu sopstvenih dostignuća. Kredibilna politika proširenja od ključnog je značaja za održanje reformskog procesa koji je započet u državama na koje se ova politika odnosi, kao i za javnu podršku proširenju u državama članicama. Savet ostaje čvrsto posvećen nastavku procesa proširenja na osnovu dogovorenih načela i zaključaka.

9. U skladu sa zahtevom koji je Evropski savet uputio na sednici održanoj 27/28. juna 2013. godine, a što je Evropski savet potvrdio 19/20. decembra 2013, Savet je 17. decembra 2013. usvojio opšti Pregovarački okvir, u skladu sa obnovljenim konsenzusom o proširenju koji je Evropski savet usvojio u decembru 2006. i ustanovljenom praksom. Ovaj okvir sadrži novi pristup koji je Komisija predložila u pogledu poglavlja o pravosuđu i osnovnim pravima, pravdi, slobodi i bezbednosti, kao i kada je reč o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.

10. Pregovarački okvir, koji vam danas predstavljamo, uzima u obzir iskustvo stečeno tokom prethodnih procesa proširenja, tekućih pregovora o pristupanju, kao i razvoj pravnih tekovina EU, i ima u vidu dostignuća Srbije i njene specifične karakteristike. Cilj pregovora jeste da Srbija u celosti usvoji pravne tekovine EU i osigura njihovo puno sprovođenje i primenu.

11. Pregovarački okvir naročito uzima u obzir iskustvo stečeno u pogledu pregovaračkog poglavlja o pravosuđu i osnovnim pravima, i poglavlja o pravdi, slobodi i bezbednosti. Ova dva poglavlja biće razmatrana u ranoj fazi pregovora kako bi se omogućio maksimalan vremenski period koji je potreban za usvajanje neophodnog zakonodavstva, uspostavljanje institucija i praćenje sprovođenja pre nego što se pregovori zatvore. Izveštaji o skriningu koje će Komisija dostavljati o ovim poglavljima sadržaće važne smernice, uključujući i smernice o zadacima koji treba da budu predviđeni u akcionim planovima a koje vlasti u Srbiji treba da usvoje, i u ovim izveštajima će se nalaziti merila za otvaranje poglavlja. Pomenuti akcioni planovi kojima će se utvrditi prioriteti Srbije kada je reč o reformama treba da se izrađuju kroz transparentan proces konsultacija sa svim relevantnim zainteresovanim stranama kako bi se obezbedila maksimalna podrška njihovom sprovođenju.

12. Pregovarački okvir takođe uzima u obzir i kontinuirano angažovanje Srbije i sve korake koje je preduzela ka postizanju vidljivog i održivog unapređenja u odnosima sa Kosovom. Ovaj proces obezbeđuje da obe strane mogu da nastave svojim evropskim putem, izbegavajući pri tom da jedna drugu mogu ometati u ovim naporima, i treba postepeno da dovede do sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, u formi pravno obavezujućeg sporazuma do kraja pristupnih pregovora sa Srbijom, uz izglede da obe strane budu u stanju da u potpunosti ostvaruju svoja prava i ispunjavaju svoje obaveze.

13. Pravne tekovine EU, između ostalog, sadrže ciljeve i načela na kojima je Unija zasnovana, a kako je utvrđeno u Ugovoru o Evropskoj uniji. Kao buduća država članica, od vas očekujemo da se pridržavate vrednosti na kojima Unija počiva. Pored toga, pristupanje Evropskoj uniji podrazumeva blagovremeno i delotvorno sprovođenje celokupnog korpusa zakonodavstva EU, odnosno pravnih tekovina EU u postojećem obliku u momentu pristupanja vaše zemlje. Uspostavljanje odgovarajućih administrativnih i pravosudnih kapaciteta od ključne je važnosti za ispunjavanje svih obaveza koje proističu iz članstva.

14. Kako je već ranije pomenuto, Srbija bi mogla da u srednjem roku bude u stanju da preuzme obaveze koje proizilaze iz članstva u gotovo svim oblastima pravnih tekovina EU. Na svom putu ka pristupanju, Srbija će morati da nastavi da ulaže napore u usklađivanje svog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU i da obezbedi potpuno sprovođenje ključnih reformi i propisa, naročito u oblasti vladavine prava, uključujući reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije, nezavisnost ključnih institucija i dalje unapređenje poslovnog okruženja; posebnu pažnju treba posvetiti pravima i uključivanju ranjivih grupa, naročito Roma, kao i delotvornom sprovođenju propisa kojima se uređuje zaštita prava manjina, nediskriminatorski pristup prema nacionalnim manjinama na celoj teritoriji Srbije, kao i rešavanje problema diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodne pripadnosti.

15. Srbija je takođe pogođena globalnom ekonomskom i finansijskom krizom zbog koje je do izražaja došla međuzavisnost nacionalnih ekonomija, kako unutar EU, tako i van nje. U tom smislu, podsećamo na značaj jačanja ekonomskog oporavka, kao i posvećenost EU da nastavi da pruža svoju podršku u vidu davanja saveta u vezi sa politikama u različitim oblastima i u vidu finansijske pomoći. Dalji napori ka sprovođenju strukturnih reformi, fiskalne konsolidacije i reformi vezanih za EU, uključujući prihvatanje strategije Evropa 2020, trebalo bi da ubrza ovaj napredak i rast i poboljša konkurentnost, kao i da unapredi ekonomsko upravljanje i pomogne vlastima da se pripreme za nove procedure nadzora u okviru Ekonomske i monetarne unije.

16. Regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi takođe ostaju ključni elementi procesa proširenja. Srbija treba da nastavi da konstruktivno učestvuje u inkluzivnoj regionalnoj saradnji i jača odnose sa susedskim zemljama. Pored toga, napredak će se meriti i u odnosu na to u kojoj meri se Srbija zalaže za rešavanje nerešenih pitanja i problema nasleđenih iz prošlosti, u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim zaključcima Saveta, kao i u skladu sa principima mirnog rešavanja sporova shodno Povelji Ujedinjenih nacija, uključujući, po potrebi, obavezno poštovanje nadležnosti Međunarodnog suda pravde ili mehanizama arbitraže.

17. Podsetimo da će, uporedo sa pristupnim pregovorima, Unija nastaviti dijalog sa civilnim društvom i saradnju u oblasti kulture sa Srbijom, kako bi se narodi međusobno približili i obezbedila podrška građana procesu pristupanja.

18. Da zaključimo, na kraju ovog procesa na državama članicama će ostati da odluče da li su se stekli uslovi da se pregovori završe, imajući u vidu razvoj pravnih tekovina EU od datuma početka pregovora, kao i spremnost Srbije za članstvo. Pristupni pregovori koje danas otvaramo biće zahtevni. Uz vašu posvećenost, sigurni smo da imate kapacitete da ove pregovore dovedete do uspešnog završetka. Pružaćemo vam podršku u vašim naporima i radujemo se da vam poželimo dobrodošlicu kao punopravnom članu Evropske unije.

PREGOVARAČKI OKVIR Načela na kojima se zasnivaju pregovori

19. Pregovori o pristupanju zasnivaju se na članu 49. Ugovora o Evropskoj uniji (UEU) i, skladu sa tim, u obzir će biti uzeti i svi relevantni zaključci Evropskog saveta, pre svega obnovljeni konsenzus o proširenju koji je Evropski savet usvojio u decembru 2006. i zaključke usvojene na sednici Evropskog saveta održanoj u Kopenhagenu u junu 1993.

20. Pregovori će se zasnivati na postignućima Srbije, a dinamika će zavisiti od napretka koji Srbija ostvari u pogledu ispunjavanja uslova za članstvo. Predsedavajući ili Komisija, u skladu sa nadležnostima, detaljno će obaveštavati Savet, tako da Savet može redovno da sagledava situaciju. Unija će, sa svoje strane, tokom trajanja pregovora odlučiti da li su ispunjeni uslovi za zatvaranje pregovora; ova odluka će biti doneta na osnovu izveštaja

Komisije u kom se potvrđuje da je Srbija ispunila zahteve navedene u tački 23. Zajednički cilj pregovora je pristupanje. Po svojoj prirodi, pregovori predstavljaju proces koji nema tačno utvrđeno trajanje i čiji ishod ne može unapred da se garantuje.

U oblasti Zajedničke spoljne i bezbednosne politike, visoki predstavnik je odgovoran, u saradnji sa državama članicama i Komisijom, kad je u skladu sa nadležnostima, za skrining, za davanje predloga u procesu pregovora i redovno izveštavanje Saveta.

21. Otvaranje pregovora zasniva se na činjenici da Srbija poštuje vrednosti na kojima se Unija zasniva, a koji su navedeni u članu 2. Ugovora o Evropskoj uniji, i posvećena je njihovom promovisanju, a to su poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.

Pregovori se takođe otvaraju na osnovu toga što je Srbija postigla visok stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, pre svih političkih kriterijumima koje je Evropski savet utvrdio na sednici održanoj u Kopenhagenu 1993. i uslovima Procesa stabilizacije i pridruživanja koje je Savet ustanovio 1997. godine. Unija očekuje od Srbije da nastavi da radi u pravcu punog ispunjavanja pomenutih kriterijuma i uslova, kao i da obezbedi puno sprovođenje ključnih reformi i zakonodavstva, naročito u pogledu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, reforme državne uprave, nezavisnosti ključnih institucija, slobode medija, zaštite manjina i borbe protiv diskriminacije.

Unija i Srbija će nastaviti intenzivan politički dijalog. Komisij a će nastaviti pažljivo da prati napredak u ostvarivanju svih kriterijuma za članstvo i poziva se da nastavi sa redovnim izveštavanjem Saveta o tome.

22. U slučaju da Srbija ozbiljno i kontinuirano krši vrednosti na kojima je Unija zasnovana, Komisija će, na sopstvenu inicijativu ili na zahtev jedne trećine država članica, dati preporuku za privremeni prekid pregovora i predložiti uslove za njihovo eventualno obnavljanje. Nakon što sasluša stavove Srbije, Savet će kvalifikovanom većinom doneti odluku o datoj preporuci, da li da privremeno prekine pregovore i o uslovima za njihovo obnavljanje. Na Međuvladinoj konferenciji države članice će postupiti u skladu sa odlukom Saveta, ne dovodeći u pitanje opšte pravilo jednoglasnosti na međuvladinim konferencijama. O ovome se obaveštava Evropski parlament.

23. Napredak pregovora zavisiće od napretka koji Srbija ostvari u pripremama za članstvo, a u okviru ekonomske i socijalne konvergencije. Ovaj napredak naročito će se meriti na osnovu sledećih zahteva:

– Kriterijumi iz Kopenhagena, koji predviđaju sledeće uslove za

članstvo:

• stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i zaštitu manjina;

• postojanje funkcionalne tržišne privrede, kao i sposobnost da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnih kretanja u okviru Unije;

• sposobnost da se preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva, uključujući prihvatanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije, i administrativni kapacitet neophodan za delotvornu primenu i sprovođenje pravnih tekovina EU.

Uslovi određeni Procesom stabilizacije i pridruživanja, koji ostaje zajednički okvir za odnose sa svim državama Zapadnog Balkana do njihovog pristupanja, a pre svega posvećenost Srbije očuvanju dobrosusedskih odnosa i očekivanje od Srbije da pruži veliki doprinos unapređenju regionalne saradnje, a u skladu sa Solunskom agendom za Zapadni Balkan usvojenom u junu 2003. godine i uzimajući u obzir relevantne zaključke Saveta.

Kontinuirano angažovanje Srbije, u skladu sa uslovima Procesa stabilizacije i pridruživanja, u cilju vidljivog i održivog unapređenja odnosa sa Kosovom*. Ovaj proces će obezbediti da obe strane mogu da nastave svojim evropskim putem, izbegavajući da jedna drugu blokiraju u ovim naporima, i treba postepeno, do kraja pristupnih pregovora sa Srbijom, da dovede do sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, u formi pravno obavezujućeg sporazuma u nameri da će obe strane biti u stanju da u potpunosti ostvaruju svoja prava i ispunjavaju svoje obaveze.

Posebno, od Srbije se očekuje da kontinuirano:

a) u dobroj veri sprovodi sve sporazume postignute u okviru dijaloga sa Kosovom;

b) u potpunosti poštuje principe inkluzivne regionalne saradnje;

v) kroz dijalog i u duhu postizanja kompromisa reši druga nerešena pitanja, na osnovu praktičnih i održivih rešenja i da sarađuje sa Kosovom o neophodnim tehničkim i pravnim pitanjima;

* Ovo označavanje ne dovodi u pitanje stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom SB UN

1244/99 i Mišljenjem MSP-a o proglašenju nezavisnosti Kosova.

g) delotvorno sarađuje sa EULEKS-om i aktivno doprinosi punom i neometanom sprovođenju EULEKS-ovog mandata na celom Kosovu.

Pitanje normalizacije odnosa između Srbije i Kosova razmatraće se u okviru poglavlja 35 „Ostala pitanja“ kao posebna stavka kojom se treba baviti u ranoj fazi pregovora, kao i tokom celog procesa pregovaranja, a u posebno opravdanim slučajevima i u okviru drugih relevantnih poglavlja, kako je precizirano u stavu 38. u daljem tekstu.

– Obaveza Srbije da bilo kakve sporove u vezi sa granicom rešava uz poštovanje principa mirnog rešavanja sporova, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, uključujući, po potrebi, poštovanje obavezne nadležnosti Međunarodnog suda pravde ili mehanizama arbitraže.

– Ispunjavanje obaveza Srbije predviđenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, kao i napredak koji Srbija ostvari u rešavanju problematičnih oblasti na koje se ukaže u Mišljenju Komisije.

24. Mora biti obezbeđena opšta ravnoteža u pogledu napretka pregovora u okviru svih poglavlja. S obzirom na povezanost između poglavlja „Pravosuđe i osnovna prava“ i „Pravda, sloboda i bezbednost“ i vrednosti na kojima je Unija zasnovana, kao i imajući u vidu njihov značaj za sprovođenje pravnih tekovina EU u svim oblastima, ukoliko napredak u okviru pomenuta dva poglavlja bude u značajnom zaostatku u odnosu na celokupan napredak pregovora, i nakon što sprovede sve druge raspoložive mere, Komisija će, na sopstvenu inicijativu ili na zahtev jedne trećine država članica, predložiti da ne preporuči otvaranje i/ili zatvaranje drugih pregovaračkih poglavlja, kao i da prilagodi povezane pripremne aktivnosti, prema potrebi, dok se neravnoteža u ostvarenom napretku ne reši. Savet će odlučivati kvalifikovanom većinom o takvom predlogu, kao i o uslovima pod kojima će se obustaviti sprovođenje preduzetih mera. Države članice će na Međuvladinoj konferenciji postupati u skladu sa odlukom Saveta, ne dovodeći u pitanje opšte pravilo jednoglasnosti na Međuvladinoj konferenciji.

25. Procedura navedena u stavu 24. primenjivaće se mutatis mutandis u slučaju da napredak u oblasti normalizacije odnosa sa Kosovom, koja će biti predmet poglavlja 35, značajno zaostaje za ukupnim napretkom pregovora, a da je razlog tome propust Srbije da postupa u dobroj veri, naročito kada je reč o primeni sporazuma koj i su postignuti između Srbije i Kosova.

26. Do momenta pristupanja, od Srbije će se zahtevati da postupno usklađuje svoje politike prema trećim državama, kao i svoju stavove u okviru međunarodnih organizacija sa politikama i stavovima koje usvoji Unija i njene države članice.

27. Srbija mora da prihvati rezultate bilo kojih drugih pristupnih pregovora onakve kakvi jesu u momentu njenog pristupanja.

28. Proširenje bi trebalo da ojača proces kontinuirane integracije u kojoj učestvuju Unija i njene države članice. Treba uložiti sve napore da se zaštiti kohezija i delotvorno funkcionisanje Unije. U skladu sa zaključcima Evropskog saveta usvojenim u decembru 2006. godine, u kojima se naglašava značaj toga da Unija može da održava i produbljuje sopstveni razvoj, dinamika proširenja mora uzeti u obzir kapacitet Unije da prihvati nove članice, što je važan faktor za opšte interese kako Unije, tako i Srbije.

29. Uporedo sa pristupnim pregovorima, Unija će nastaviti dijalog sa civilnim društvom i saradnju u oblasti kulture sa Srbijom, kako bi se narodi međusobno približili i obezbedila podrška građana procesu pristupanja.

30. Kako bi se povećalo poverenje javnosti u proces proširenja, odluke će se donositi na što otvoreniji način u cilju obezbeđenja veće transparentnosti. Interne konsultacije i rasprave biće zaštićene u onoj meri u kojoj je to neophodno da bi se zaštitio proces odlučivanja, a u skladu sa propisima EU o pristupu javnosti dokumentima u svim oblastima delovanja Unije.

Sadržina pregovora

31. Pristupanje podrazumeva prihvatanje prava i obaveza na kojima se zasniva Unija, kao i njenog institucionalnog okvira poznatog pod nazivom „pravne tekovine“ Unije. Srbija će morati da primeni ovaj okvir u njegovom postojećem obliku u trenutku pristupanja. Pored toga, osim usaglašavanja zakonodavstva, pristupanje podrazumeva blagovremeno i delotvorno sprovođenje pravnih tekovina, uključujući njihovu primenu. Pravne tekovine se neprestano razvijaju, a posebno obuhvataju:

– sadržaj, načela, vrednosti i političke ciljeve Ugovora na kojima se Unija zasniva;

– akte koje su organi doneli u skladu sa Ugovorima, kao i sudsku praksu Suda pravde Evropske unije;

– sve druge akte, bilo da su pravno obavezujući ili ne, koji su doneti u okviru Unije, kao što su međuinstitucionalni sporazumi, rezolucije, izjave, preporuke, smernice;

– međunarodne sporazume koje je zaključila Unija, ili Unija zajedno sa svojim državama članicama, kao i sporazume koje države članice međusobno zaključe, a tiču se aktivnosti Unije.

Napred navedeno se primenjuje mutatis mutandis na Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za atomsku energiju (Evroatom), kao i na sve akte i sporazume koji su zaključeni u skladu sa njim ili u okviru tog ugovora, kome će Srbija takođe pristupiti.

Srbija će morati da izradi prevode pravnih tekovina EU na srpskom jeziku blagovremeno pre samog pristupanja, a moraće i da obuči dovoljan broj usmenih i pismenih prevodilaca neophodnih za adekvatno funkcionisanje organa EU nakon pristupanja Srbije.

32. Proistekla prava i obaveze, koje će Srbija u njihovoj celosti morati da preuzme kao država članica, podrazumevaju prestanak važenja svih postojećih bilateralnih sporazuma između Srbije i Unije, kao i svih drugih međunarodnih sporazuma koje je Srbija zaključila, a koji su nespojivi sa obavezama iz članstva.

33. Prihvatanje od strane Srbije prava i obaveza koje proističu iz pravnih tekovina može da iziskuje prilagođavanje tekovinama i može, u izuzetnim slučajevima, da stvori potrebu za prelaznim merama koje se moraju definisati tokom pristupnih pregovora. Sve odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje odstupaju od pravnih tekovina ne mogu se smatrati presedanima u pristupnim pregovorima.

Kada je to neophodno, biće dogovorena određena prilagođavanja pravnim tekovinama na osnovu načela, kriterijuma i parametara koji su sadržani u samim pravnim tekovinama, a koje su države članice primenile kada su usvajale te tekovine, ali i uzimajući u obzir specifičnosti Srbije.

Unija može da pristane na zahteve Srbije za prelaznim merama, pod uslovom da su one ograničene vremenski i u domašaju, kao i da ih prati plan sa jasno definisanim fazama primene pravnih tekovina. U oblastima koje se odnose na proširenje unutrašnjeg tržišta, regulatorne mere treba sprovesti brzo, a prelazni periodi treba da budu kratki i malobrojni; kada su neophodna veća usklađivanja koja iziskuju značajne napore, uključujući obimne finansijske izdatke, mogu se predvideti adekvatni prelazni aranžmani koj i će biti deo kontinuiranog, detaljnog i finansijski definisanog plana usaglašavanja. U svakom slučaju, prelazni aranžmani ne smeju da obuhvataju izmene pravila i politika Unije, da remete njihovo redovno funkcionisanje, niti da dovedu do značajnih poremećaja konkurencije. S tim u vezi, moraju se uzimati u obzir interesi kako Unije, tako i Srbije. Prelazne mere i posebni aranžmani, naročito zaštitne klauzule, mogu biti dogovoreni i u interesu Unije, a u saglasnosti sa drugom alinejom stava 23. Zaključaka Evropskog saveta od 16/17. decembra 2004. godine.

34. Tokom pristupnih pregovora neće biti potrebno da se utvrde detaljna tehnička prilagođavanja pravnim tekovinama. Ona će biti pripremljena u saradnji sa Srbijom i organi Unije će ih usvojiti blagovremeno u odnosu na njihovo stupanje na snagu u momentu pristupanja.

35. Od trenutka pristupanja, Srbija će učestvovati u ekonomskoj i monetarnoj uniji kao država članica za koju važi odstupanje, i usvojiće evro kao svoju nacionalnu valutu nakon što Savet donese odluku kojom se to nalaže, a koja se zasniva na proceni da li Srbija ispunjava neophodne uslove. Preostali deo pravnih tekovina u ovoj oblasti u celosti se primenjuje od momenta pristupanja.

36. Kada je reč o oblasti pravde, slobode i bezbednosti, članstvo u Evropskoj uniji podrazumeva da Srbija u potpunosti prihvata celokupne pravne tekovine u ovoj oblasti, uključujući šengenske pravne tekovine. Međutim, deo ovih tekovina će se primenjivati u Srbiji tek nakon što Savet donese odluku da obustavi kontrole lica na unutrašnjim granicama, a koja će biti doneta na osnovu odgovarajuće ocene spremnosti Srbije za primenu Šengena, uzimajući u obzir izveštaj Komisije kojim se potvrđuje da Srbija nastavlja da ispunjava obaveze preuzete u pristupnim pregovorima, koje su relevantne za šengenske pravne tekovine.

37. U svim oblastima pravnih tekovina Srbija mora da obezbedi da njene institucije, upravljački kapaciteti i administrativni i pravosudni sistemi budu dovoljno osnaženi kako bi mogli delotvorno da primenjuju pravne tekovine, ili kako slučaj nalaže, da budu u stanju da pravne tekovine primene delotvorno i blagovremeno pre samog pristupanja. Na opštem nivou, za to je neophodna funkcionalna i stabilna državna uprava koja počiva na efikasnim i nepristrasnim državnim službenicima, kao i nezavisan i efikasan pravosudni sistem. Konkretnije, to iziskuje neophodne kapacitete i strukture za valjano upravljanje sredstvima EU i njihovu efikasnu kontrolu, u skladu sa pravnim tekovinama. Kako bi pomogla Srbiji da poboljša svoje institucije, upravljačke i kapacitete za sprovođenje, kao i administrativni i pravosudni sistem, što podrazumeva i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a za usaglašavanje sa pravnim tekovinama EU u ovim oblastima, EU će Srbiji pružiti tehničku pomoć, koristeći raspoloživa pretpristupna sredstva u punom obimu.

38. U svim oblastima pravnih tekovina, Srbija mora da obezbedi da njen stav o statusu Kosova ne stvara nikakvu prepreku niti ometa primenu pravnih tekovina. Bilo kakva prepreka rešavaće se u toku pregovora u okviru odgovarajućeg poglavlja pravnih tekovina. U naporima da usaglasi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU, Srbija je posebno dužna da obezbedi da doneti propisi, uključujući njihov geografski opseg, nisu u suprotnosti sa sveobuhvatnom normalizacijom odnosa sa Kosovom.

Procedure pregovaranja

39. Suština pregovora biće predmet Međuvladine konferencije na kojoj učestvuju države članice, sa jedne strane, i Srbija, sa druge strane.

40. Komisija će sprovesti zvaničan proces analitičkog pregleda (skrininga) pravnih tekovina kako bi ih objasnila vlastima u Srbiji, kao i da bi ocenila u kojoj meri je Srbija pripremljena za otvaranje pregovora u pojedinačnim oblastima i da bi stekla preliminarni uvid u pitanja koja će se najverovatnije pojaviti tokom pregovora.

41. Za potrebe skrininga i pregovora koji ga slede, pravne tekovine biće raščlanjene na određen broj poglavlja od kojih svako pokriva određenu oblast politike EU. Spisak ovih poglavlja naveden je u Prilogu. Bilo koji stav koji Srbija ili EU izrazi o određenom poglavlju pregovora ni na koji način neće dovesti u pitanje stav koji se može zauzeti o drugim poglavljima. Oblasti politike u kojima je potreban ozbiljan napor Srbije u usaglašavanju zakonodavstva sa pravnim tekovinama i obezbeđivanju njihovog sprovođenja i primene biće razmatrane u ranoj fazi pristupnih pregovora. Takođe, dogovori u pojedinačnim poglavljima postignuti u toku pregovora, čak i oni delimični, ne mogu se smatrati konačnim sve dok se ne postigne opšti dogovor za sva poglavlja.

42. Oslanjajući se na Mišljenje Komisije o zahtevu Srbije za članstvo, na Izveštaje o napretku koji su sledili, a naročito na informacijama koje Komisija pribavi u toku skrininga, Savet će jednoglasno, na predlog Komisije, utvrditi merila za privremeno zatvaranje i, po potrebi, za otvaranje svakog poglavlja. Za poglavlja „Pravosuđe i osnovna prava“ i „Pravda, sloboda i bezbednost“, biće utvrđena i prelazna merila u skladu sa istom procedurom. Unija će dostaviti ta merila Srbiji. U zavisnosti od poglavlja, precizna merila će se naročito odnositi na usaglašavanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama i na zadovoljavajući učinak u sprovođenju ključnih elemenata pravnih tekovina, što ukazuje na postojanje adekvatnih administrativnih i pravosudnih kapaciteta. Gde se pokaže relevantim, merila će obuhvatati i ispunjenje obaveza na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a naročito onih obaveza koje odslikavaju zahteve sadržane u pravnim tekovinama.

43. Imajući u vidu izazove koji predstoje i dugoročnu prirodu reformi, poglavljima „Pravosuđe i osnovna prava“ i „Pravda, sloboda i bezbednost“ bi se trebalo baviti u ranoj fazi pregovora kako bi se omogućilo maksimalno vreme za usvaj anje neophodnih propisa, uspostavljanje institucija i postizanje zadovoljavajućeg učinka u sprovođenju pre zatvaranja pregovora. Ova poglavlja će biti otvorena na osnovu akcionih planova koje vlasti u Srbiji treba da usvoje. Izveštaji o skriningu koje će Komisija pripremati o ovim poglavljima sadržaće suštinske smernice, uključujući i smernice o zadacima koje treba navesti u akcionim planovima srpskih vlasti, a koji će predstavljati merila za otvaranje poglavlja. Kada to opravdavaju izuzetne okolnosti koje nastanu u toku procesa skrininga, Savet ili Komisija, svako u skladu sa svojom ulogom, mogu da odrede da akcioni planovi treba da sadrže mere kojima će se utvrđeni nedostaci rešiti u određenom vremenskom roku, a gde je to neophodno, može se zahtevati hitnost. Kada Savet utvrdi, na osnovu procene Komisije, da su merila za otvaranje pregovora ispunjena, Savet će doneti odluku o otvaranju ovih poglavlja i utvrditi prelazna merila u okviru pregovaračkih pozicija EU. Ova prelazna merila će se, po potrebi, posebno odnositi na usvajanje propisa i uspostavljanje i jačanje administrativnih struktura, kao i na prelazne rezultate u sprovođenju, a takođe će biti blisko povezana sa aktivnostima i glavnim rezultatima sprovođenja akcionih planova. Nakon toga, Savet će u prelaznoj poziciji utvrditi merila za zatvaranje poglavlja, u kojima se zahteva stvaran rezultat u sprovođenju reformi.

44. Komisija će redovno obaveštavati Savet i dva puta godišnje će podnositi izveštaje Savetu o ostvarenom napretku u pregovorima u okviru poglavlja „Pravosuđe i osnovna prava“ i „Pravda, sloboda i bezbednost“. Ukoliko dođe do problema u toku pregovaranja ova dva poglavlja, Komisija može tokom čitavog procesa da predloži revidirana merila, uključujući nove i izmenjene akcione planove ili druge korektivne mere, po potrebi. S tim u vezi, bilo koje mere kojima bi se menjala pretpristupna pomoć mogu biti preduzete samo uz poštovanje važećih pravila i procedura.

45. Kada je reč o pitanju normalizacije odnosa Srbije i Kosova, koja treba da se razmatra kao posebna stavka u okviru poglavlja 35 „Ostala pitanja“, procedure slične onima utvrđenim u st. 42, 43 i 44 primenjivaće se mutatis mutandis, uz poseban naglasak na utvrđivanju i revidiranju prelaznih merila, uzimajući u obzir i napredak u normalizaciji ovih odnosa.

46. Komisija i Visoki predstavnik će pažljivo i kontinuirano pratiti napore koje Srbija ulaže u cilju normalizacije odnosa sa Kosovom i o ovom pitanju, koje će se razmatrati u okviru poglavlja 35, izveštavaće Savet po potrebi, a najmanje dva puta godišnje.

47. U slučajevima da pregovori traju duži vremenski period, ili kada se određeno poglavlje ponovo razmatra kako bi se ugradili novi elementi, kao što su nove pravne tekovine, mogu se revidirati i postojeća merila.

48. Od Srbije će se zahtevati da naznači svoju poziciju u odnosu na pravne tekovine i da izveštava o napretku koji postiže u ispunjavanju merila, između ostalog dostavljanjem pouzdanih i uporedivih statističkih podataka o sprovođenju reformi, po zahtevu. Dinamiku pregovora odrediće ispravan prenos pravnih tekovina u pravni sistem Srbije, kao i, po potrebi, sprovođenje pravnih tekovina, uključujući delotvornu i efikasnu primenu kroz odgovarajuće administrativne i pravosudne strukture.

49. U tom cilju, Komisija će detaljno pratiti napredak Srbije u svim oblastima, koristeći sve raspoložive instrumente, uključujući ekspertske misije na terenu organizovane od strane ili u ime Komisije i dijalog u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U toku pregovora Komisija će redovno obaveštavati Savet o napretku koji je Srbija postigla u pojedinačnim oblastima, a naročito kada bude predstavljala nacrte zajedničkih pozicija EU. Savet će uzimati u obzir ove ocene kada bude odlučivao o narednim koracima u vezi sa pregovorima u određenom poglavlju. Pored informacija koje EU može zatražiti za potrebe pregovora o svakom poglavlju, a koje će Srbija dostaviti

Konferenciji, od Srbije će se zahtevati da nastavi da redovno pruža detaljne, pisane informacije o napretku u usaglašavanju sa pravnim tekovinama i njihovom sprovođenju, čak i nakon privremenog zatvaranja poglavlja. Kod privremeno zatvorenih poglavlja, Komisija može da predloži ponovno otvaranje pregovora, a naročito u slučajevima kada Srbija nije ispunila važna merila ili izvršila svoje obaveze.

PROCEDURA ZA PREGOVORE I NjIHOVA ORGANIZACIJA

1. Predsedavanje

U skladu sa praksom na polju bilateralnih pregovora između dve delegacije, od kojih svaku predvodi šef delegacije, ne postavlja se pitanje izbora predsedavajućeg konferencije.

Praktični deo predsedavanja sastancima obavljaće šef delegacije Unije u svojstvu šefa delegacije domaćina.

2. Učestalost sastanaka na nivou ministara i na nivou zamenika – formiranje radnih grupa

Planirano je da se na svakih šest meseci održi najmanje jedan sastanak na ministarskom nivou i na nivou zamenika, uz razumevanje da se učestalost može izmeniti ukoliko se pojavi potreba za tim.

Pregovori će ostati centralizovani na ministarskom nivou i nivou zamenika. Formiranje radnih grupa ne bi trebalo planirati, osim u cilju postizanja objektivnih zahteva pregovora. Svaka takva radna grupa obavljaće aktivnosti pod nadležnošću zamenika, a na osnovu jasno definisanih opisa poslova i zadataka i u skladu sa određenim vremenskim rokovima.

3. Mesto održavanja sastanaka

Sastanci će se održavati u Briselu, ali tokom aprila, juna i oktobra svi sastanci na ministarskom nivou održavaće se u Luksemburgu.

4. Organizacija

(a) Sekretarijat

Usluge sekretarijata Konferencije pružaće, pod nadležnošću generalnog sekretara Saveta Evropske unije ili njegovog predstavnika, tim koji će činiti zvaničnici Generalnog sekretarijata Saveta i zvaničnici koje imenuje delegacija Srbije.

(b) Operativni troškovi Konferencije

Svaka strana će snositi svoje putne i prateće troškove, kao i plate osoblja koji su stavljeni na raspolaganje Sekretarijatu.

Operativni troškovi Konferencije (zakup, kancelarijski nameštaj i pribor, telekomunikacije, usmeno i pismeno prevođenje, pomoćno osoblje angažovano za potrebe konferencije, itd.) izmirivaće se iz sredstava avansa koji obezbeđuje Savet Evropske unije.

Ovi troškovi će biti predviđeni u budžetu Saveta pod posebnom budžetskom stavkom.

Generalni sekretarijat Saveta će, kako je prikladno, podneti Konferenciji godišnji izveštaj o finansijskom upravljanju koji se tiče operativnih troškova. Ovi troškovi će biti podeljeni između učesnika u skladu sa procedurama koje će zajednički usaglasiti.

(v) Priprema dokumenata za sastanak

Ne dovodeći u pitanje druga posebna dokumenta koja se mogu zatražiti od Sekretarijata da ih izradi, predstavljeni modaliteti su usvojeni uz razumevanje da, po potrebi, mogu da se izmene nakon stečenog iskustva.

(g) Sastanci na ministarskom nivou

Nakon svakog sastanka, priprema se sažetak zaključaka čiju finalnu verziju treba da pripreme zamenici na osnovu nacrta koji dostavi Sekretarijat, koji se na sledećem sastanku na nivou ministara podnosi na odobrenje.

(d) Sastanci na nivou zamenika

– Priprema sažetka zaključaka nakon svakog sastanka.

– Priprema izveštaja koji se podnose na sastancima na ministarskom nivou, po potrebi, na osnovu nacrta koje dostavlja Sekretarijat Konferencije.

(đ) Radne grupe

– Priprema izveštaja za zamenike na osnovu nacrta koje dostavlja Sekretarijat Konferencije.

PRELIMINARNA INDIKATIVNA LISTA NASLOVA POGLAVLjA

(Napomena: Ova lista ni na koji način ne dovodi u pitanje odluke koje će se

donositi u odgovarajućoj fazi pregovora, a koje se odnose na redosled kojim će

se predviđene teme razmatrati.)

1. Slobodno kretanje roba

2. Slobodno kretanje radnika

3. Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga

4. Slobodno kretanje kapitala

5. Javne nabavke

6. Pravo privrednih društava

7. Pravo intelektualne svojine

8. Politika konkurencije

9. Finansijske usluge

10. Informaciono društvo i mediji

11. Poljoprivreda i ruralni razvoj

12. Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

13. Ribarstvo

14. Transportna politika

15. Energetika

16. Oporezivanje

17. Ekonomska i monetarna politika

18. Statistika

19. Socijalna politika i zapošljavanje

20. Preduzetnička i industrijska politika

21. Transevropske mreže

22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

23. Pravosuđe i osnovna prava

24. Pravda, sloboda i bezbednost

25. Nauka i istraživanje

26. Obrazovanje i kultura

27. Životna sredina i klimatske promene

28. Zaštita potrošača i zaštita zdravlja

29. Carinska unija

30. Ekonomski odnosi sa inostranstvom

31. Spoljna, bezbednosna i odbrambena politika

32. Finansijska kontrola

33. Finansijske i budžetske odredbe

34. Institucije

35. Ostala pitanja

Pregovarački okvir EK, Nezvanični prevod

Poslednje izdanje

Proterivanje Josipa Broza Tita iz Beograda

Ko je protiv simbola antifašizma Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve