Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Putokaz ka reformama za novu Vladu Srbije
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
"Kako na aktuelnoj svetskoj, pa onda i vojvođanskoj umetničkoj sceni danas ne postoji dominantan stil i pravac. Na njoj deluje niz značajnih umetnika širokog poetičkog profila"
Početak ovog veka u umetnosti na tlu Vojvodine je bio produžetak ideja nastalih poslednjih decenija prošlog veka. Dragana Garić, istoričarka umetnosti Muzeja Vojvodine, smatra da o umetničkoj sceni u Vojvodini 21. veka ne možemo govoriti bez poznavanja njenih tokova još od sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka.
Neke od ideja novosadskih konceptualnih umetnika koji su se tokom sedamdesetih okupljali oko grupa KOD, (E i (E-KOD, možemo pronaći u radu Art klinike. To je utopistički projekat grupe građana osnovan 2002. godine u Novom Sadu. Stožer Led arta i Klinike je Nikola Džafo, multimedijalni umetnik. Osnovani su s uverenjem da umetnost može da menja svet – zato sebe smatraju utopističkim projektom. Dragana Garić objašnjava da su njihove prezentacije bile angažovane, kritikovali su režim, bavili su se socijalnim pitanjima: „Art klinika je vremenom izrasla u multimedijalni centar, dobili su prostor, otvorili Šok galeriju u kojoj organizuju izložbe, predavanja, performanse, imaju prodavnicu, knjižaru, i sve s ciljem da promene i prodrmaju kulturnu politiku, i da javnost zainteresuju za umetnost.“
Za razliku od umetnika koji od svojih dela očekuju da promene stvarnost, kaže Dragana Garić, na početku ovog veka radila je i grupa umetnika koje politika i socijalne teme nisu inspirisale, već su u ateljeima na Petrovaradinskoj tvrđavi stvarali umetnost u skladu sa svojim osobenim poetikama. To su danas priznati i cenjeni umetnici kao što su: Petar Ćurčić, Vera Zarić, Dušan Todorović, Dragan Jankov, kao i njihove mlađe kolege. Po pop-artističkom pristupu platnu i motivu, izdvajaju se slike Danijela Babića, dok je slikarstvo Danila Vuksanovića inspirisano starim rukopisnim knjigama i kaligrafijom. Po oštroj društvenoj satiri i provokaciji uvijenoj u dekorativnost platna nalik na tapete, prepoznatljiva su ulja Tadije Janičića. Dragana Garić izdvaja i vajara Petra Mirkovića, autora Telenorovog Olimpijskog sata u Beogradu, i Uroša Pajića, grafičara i pesnika, koji se na razne načine bavi fenomenom knjige, kao i radove grafičara Radovana Jandrića, Zorana Grmaša, Milana i Miloša Stanojeva, Aleksandra Botića, Jelene Sredanović, Jastre Jelačić i Tamare Vajs. „Grafika je manje prisutna tehnika, pa je nekoliko profesora sa novosadske akademije osnovalo grupu Lutajući otisak, s namerom da prezentuje postupak nastajanja i štampanja grafike i na taj način je približi svakodnevici.“ Utisak o prvoj deceniji ovog veka je sledeći: „Kako na aktuelnoj svetskoj, pa onda uslovno rečeno i vojvođanskoj umetničkoj sceni, ne postoji dominantan stil i pravac. Doba izama je daleka prošlost, nešto što je nestalo još polovinom 20. veka, a današnji trenutak odlikuje paralelno postojanje različitih umetničkih pristupa, te sami umetnici s brzim internetom bolje znaju šta se dešava u svetu, nego iza ćoška. Čini se da je internet, sa jedne strane razorio pojam umetničkih grupa i da su u javnosti prisutne samo individue, ali sa druge neki stvaraoci su uočili potrebu za druženjem i radom u zajednici i jedna takva grupa je i projekat vojvođanskih grafičara Lutajući otisak.“
16. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za bolje uslove poslovanja sa fokusom na digitalizaciji procedura i plaćanja
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Zbog narušenog zdravlja Željko Veselinović mora da prekine štrajk glađu. Posle 10 dana štrajka, Marinika Tepić je u fazi koja može da bude rizična po zdravlje
Intervju: Sead Spahović, advokat
Ne možete da reformišete sud dok ne reformišete Službu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve