Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Poništenjem volje Upravnog odbora i postavljanjem svog kandidata, Vlada je pokazala koliko ju je za konkurse i procedure – baš briga
Sve je završeno, kako je ministarka zdravlja i obećala, veoma brzo: odlukom Vlade Srbije razrešen je dužnosti dosadašnji direktor GAK „Narodni front“ prof. dr Dušan Stanojević, a umesto njega postavljen je vršilac dužnosti po volji resorne stranke. Samo nedelju dana ranije, za dr Stanojevića kao direktora glasao je Upravni odbor te klinike, i to jednoglasno, a pomenutog v.d.-a jednoglasno odbio. Da je neke sreće u ovoj zemlji, Vlada bi morala sročiti bar neko objašnjenje, bolje reći opravdanje za to što se oglušila o konkurs i odluku Upravnog odbora, takoreći o čitavu zakonsku proceduru.
Sve je počelo, kako smo i pisali u prošlom broju „Vremena“, sa istekom mandata dr Dušana Stanojevića, visoko cenjenog među stručnjacima, i raspisivanjem konkursa za novog direktora. Prijavila su se tri kandidata: prof. dr Dušan Stanojević, prof. dr Snežana Rakić i prof. dr Branka Nikolić, svi iz iste kuće. Pred samu sednicu UO na kojoj je trebalo izabrati direktora, dr Nikolić je naprasno odustala od kandidature. Moglo bi se čak reći kao da je znala da će predsednica Upravnog odbora i još jedan član, kako stoji u zapisniku, doći i pred svima reći da nose direktivu sa najvišeg vrha, od ministarke Slavice Đukić Dejanović i potpredsednika Vlade Aleksandra Vučića, da se konkurs koji je sproveden sasvim po zakonu poništi i da se izabere vršilac dužnosti, a to je dr Snežana Rakić. Kada je to čuo, dr Stanojević se na početku sednice obratio kolegama: „Povodom ovog što sam upravo čuo i saznao, želeo bih samo da se kratko obratim članovima UO iz redova zaposlenih i da ih zamolim da ne učestvuju u bilo čemu što bi kasnije moglo da ima negativne posledice po njih, u smislu nekih pretnji ili osvete bilo kakve vrste. Ne bih voleo da glasanjem za mene dovedu sebe u bilo kakvu nezgodnu situaciju.“ I svi su oni glasali za njega, tačnije, protiv poništavanja konkursa i protiv nametanja partijski podobnog v.d.-a.
IZBORNE KASKADE: Međutim, ono što je celu situaciju dovelo do usijanja jeste raspad političke četvorke, onog većinskog dela svakog upravnog odbora koji po pravilu glasa za direktivu. Dvoje od četvoro koji su došli sa direktivom za nju su i glasali, a drugo dvoje protiv. Direktiva vlasti je sa pet prema dva glasa odbijena i kako je skandal pukao po medijima, kako je taj antipartijski talas u javnosti počeo da nailazi na odobravanje, trebalo je brže-bolje vraćati čast i ugled vlasti, te reći kako ništa nije istina iako sve piše u zapisniku, te pucati iz svih oružja i po klinici i po Upravnom odboru i po dr Stanojeviću.
Dok se na toj prvoj sednici glasalo samo o direktivi, na drugoj, održanoj nedelju dana kasnije, jednoglasno je za direktora izabran dr Stanojević i ta odluka je predložena Vladi na razmatranje. Za dr Stanojevića je ovoga puta glasao i onaj član koji je prethodno bio došao sa direktivom, a što je na lokalu u koaliciji sa naprednjacima. Ta jednoglasna odluka izgleda da je bila isuviše oštra žaoka u mesu političkih nameštaljki, posle koje su krenuli napadi i optužbe iz vlasti. Izdvaja se i ona da je dr Stanojeviću ostalo godina dana do penzije a da konkuriše za petogodišnji mandat, što kao zabran nigde ne postoji jer bi se verovatno vodilo kao diskriminacija po starosti. Ili, insistiranje na njegovom sukobu sa predloženim v.d.-om dr Rakić zato što je bila predsednik komisije unutrašnjeg nadzora za istraživanje slučaja mrtve bebe. Kao argument, to može biti mač sa dve oštrice, s obzirom na to da kod nas postoje dve vrste afera, one koje su medijski eksplodirale i one koje su zataškane, i da čak ni dr Rakić, ako bismo na taj nivo svodili stvari, nije izuzeta iz sličnih slučajeva.
Od zamerki na neregularnost Upravnog odbora, Ministarstvo je pred javnošću isticalo „krnji“ sastav koji je izabrao dr Stanojevića, pa onda da je sednicu sazvao dr Stanojević lično, da je bolnica maltene u vanrednom stanju jer već mesec dana nema direktora, i još toga. Mašinerija utabavanja terena za postavljanje planiranog rukovodstva nije štedela ni na rečima ni na zubima. Gledano sa druge strane, sednicu nije zakazao dr Stanojević, već je na dopis Sindikata lekara i farmaceuta Srbije koji je upućen Upravnom odboru, a u kome stoji da je situaciju oko izbora direktora potrebno što pre razrešiti, sednicu sazvao, kako i jeste po zakonu, zamenik predsednika UO. Sama predsednica UO, koja je prethodno došla sa direktivom, povukla se iz daljeg rada i podnela ostavku na to mesto. Zakonski je dozvoljeno da na Upravnom odboru ne sede svi, pa na ovoj sednici nije bilo predsednice i još jednog člana, ali ostalih pet članova Upravnog odbora od ukupno sedam jeste kvorum. Nije reč o „krnjem“ upravnom odboru i nije reč o četiri člana koja su glasala, kako se moglo čuti iz Ministarstva, već o pet. Kad je reč o regularnosti, osim tih pet članova, prisutni su bili i predstavnici klinike, među kojima i načelnica pravnog sektora i pravni referent. Sednica je nastavljena tamo gde je prošlog puta stala: na dnevnom redu bio je izbor direktora. Birajući između dva kandidata, dr Stanojevića i dr Rakić, svih pet članova UO glasalo je za dr Stanojevića. Sve to lepo piše u zapisniku za koji su pojedini, s one druge strane, tvrdili da nije ni vođen.
Događaj u „Narodnom frontu“ je izuzetak od rutinske političke prakse zbog neočekivane neposlušnosti odozdo, neposlušnosti dela Upravnog odbora koji je odbio direktivu vrha. Usledilo je poništenje te odluke i naknadno imenovanje direktora po volji vlasti.
Nazdravlje.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve