Loader

Ustavni sud presudio

Produžavanje pritvora Miškoviću bilo neustavno

10.oktobar,14:00

Vučić sumnjiči Ustavni sud zbog presude o neustavnosti pritvora dužeg od tri meseca (čl. 31. Ustava)

Ustavni sud Republike Srbije usvojio je 3. oktobra ustavnu žalbu Advokatske kancelarije Tomanović i utvrdio da je produžavanje pritvora Miroslavu Miškoviću bilo protivno Ustavu Republike Srbije.

Član 31 Ustava Srbije

Trajanje pritvora sud svodi na najkraće neophodno vreme, imajući u vidu razloge pritvora. Pritvor određen odlukom prvostepenog suda traje u istrazi najduže tri meseca, a viši sud ga može, u skladu sa zakonom, produžiti na još tri meseca. Ako do isteka ovog vremena ne bude podignuta optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu.

Posle podizanja optužnice trajanje pritvora sud svodi na najkraće neophodno vreme, u skladu sa zakonom.

Pritvorenik se pušta da se brani sa slobode čim prestanu razlozi zbog kojih je pritvor bio određen.

Sudije su ocenile da su obrazloženja sa kojima je Miškoviću produžavan pritvor suprotna praksi Evropskog suda za ljudska prava. Odluka suda biće objavljena u „Službenom glasniku“ a podnosilac ustavne žalbe nije tražio naknadu nematerijalne štete, piše Politika 8. septembra.

Vlasnik kompanije „Delta“ uhapšen je 12. decembra prošle godine pod sumnjom da je zloupotrebio službeni položaj, zajedno sa još devet osoba, u slučajevima kupovine putarskih preduzeća u Srbiji. U pritvoru je proveo nešto duže od sedam meseci, a sud mu je odredio jemstvo od 12 miliona evra. (Videti takođe: Mišković, 12.000.000 € jemstva, kao i saopštenje Službe za odnose s javnošću Višeg suda u Beogradu: Određeno jemstvo za Miroslava Miškovića

)

Miškovićev branilac Zdenko Tomanović izjavio je za „Politiku“ da je postupak protiv Miškovića primer kako pravosuđe ne sme da radi, a da ohrabruje odluka Ustavnog suda, koji je sagledao neustavnost i nezakonitost produžavanja pritvora Miškoviću.

Na sajtu Ustavnog suda objavljeno je Saopštenje sa 29. sednice II Velikog veća, održane 3. oktobra 2013. godine, kojom je predsedavao dr Dragiša B. Slijepčević, predsednik Ustavnog suda i predsednik Veća u kome se bez navođenja imena podnosilaca ustavnih žalbi samo kaže:

Ustavni sud, Veliko veće, je na 29. sednici II Velikog veća odlučio o 30 predmeta, a u predmetuUž-3199/2011 je odložio razmatranje i odlučivanje

U postupcima po ustavnim žalbama Ustavni sud je: – usvojio ustavne žalbe u predmetima Už-1435/2010, Už-3554/2010, Už-3568/2010, Už-3848/2010, Už-4425/2010, Už-4823/2010, Už-5256/2010, Už-5462/2010, Už-283/2011, Už-3506/2011, Už-1121/2012, Už-2527/2012, Už-3439/2012, Už-3851/2012, Už-8412/2012, Už-9368/2012, Už-2431/2013, Už-3074/2013, Už-3231/2013, Už-3692/2013 i Už-3693/2013.

Sud je 3. oktobra usvojio ustavnu žalbu Advokatske kancelarije Tomanović, koja brani Miškovića, jer je utvrdio da je rešenjima Posebnog odeljenja Apelacionog suda u Beogradu od 7. marta i 25. marta 2013. godine Miškoviću povređeno pravo na ograničeno trajanje pritvora zajemčenog članom 31 Ustava Srbije, navodi se u pisanoj informaciji suda dostavljenoj Tanjugu.

Advokat Tomanović: Neophodno prisustvo domaćih i stranih posmatrača

„Prisustvo domaćih i stranih posmatrača neophodno je u postupku u kojem je potvrđena optužnicakojom se finansijski investitor izjednačava sa strateškim, u kojoj je kao protivpravna korist navedena stopa euribor, u kojoj se kredit proglašava kao sticanje vlasništva.

U poslovnom odnosu između dva privatna preduzeća, u situaciji kada nijedan Mišković nije kročio ni u jedno putarsko preduzeće, u kojem nisu rukovodili ili upravljali imovinom i sredstvima, proglasiti njih za odgovorna lica suprotno je zakonu kao i rezoluciji Evropskog parlamenta. To predstavlja traženje izgovora da se pretpostavka nevinosti zameni pretpostavkom krivice.

Uloga posmatrača jeste pre svega podsticanje suda da sudi pravično, što mora biti u interesu ne samo svih zainteresovanih strana, već i društva u celini.“

Izvor: Izjava advokata Zdenka Tomanovića, branioca Miroslava Miškovića, Beograd, 14. oktobar 2013.

U Specijalnom sudu u Beogradu, iza zatvorenih vrata, 14. i 15. oktobra održana su pripremna ročišta, zatvorena za javnost, u procesu protiv vlasnika „Delta holdinga“ Miroslava Miškovića i još devet optuženih.

Sledeće ročište je zakazano za 18. oktobar.

Kako saznaje RTS , vlasnik „Delta holdinga“ Miroslav Mišković saslušan je u četvrtak 17. oktobra u policiji u svojstvu građanina. Na saslušanju u policijskoj stanici Novi Beograd koje je trajalo nešto više od dva sata Mišković je govorio o poslovanju sa firmama odbeglog narko bosa Darka Šarića.

Mišković je napustio policijsku stanicu Novi Beograd oko 12.25, u pratnji advokata Zdenka Tomanovića i nije želeo da daje izjave. Advokat Tomanović izjavio je za Betu da je Miškoviću priređena „medijska sačekuša“ kao odgovor na odluku Ustavnog suda koji je proglasio neustavnim i nezakonitim produženje pritvora njegovom klijentu.

Kompanija „Delta holding“ u saopštenju Biznis u skladu sa dobrom korporativnom praksom izdatom 17. oktobra 2013. se kaže :

«U skladu sa dobrom korporativnom praksom, Delta Holding, njegovi zaposleni, njegov predsednik, kao i članovi porodice predsednika Kompanije, apsolutno nikada nisu poslovali sa inkriminisanim osobama, što je predsednik Mišković danas u policiji, u svojstvu građanina, i objasnio.

Iako Holding ne komentariše medijske spekulacije, ovoga puta izloženi smo vrhuncu agresivne kampanje, koja nam nanosi veliku štetu u zemlji, u regionu i svetu, zbog čega smo prinuđeni da branimo svoj ugled i svoje poslovanje, u nadi da će državni organi i mediji prestati da se bave nerazumnim spekulacijama.»

Dopunjeno 17. oktobra

EK: medijske kampanje potkopavaju poverenje u pravosuđe

U izveštaju Evropske komisije ( SERBIA
2013 PROGRESS REPORT
stana 44) se inače konstatuje: »Medijske kampanje bazirane na anonimnim ili poverljivim izvorima su česte. Takve kampanje u kojima se iznose detalji iz istrage i najavljuju hapšenja potkopavaju poverenje u pravosudne institucije, krše zakone o zaštiti prava o ličnim podacima i ugrožavaju prezumpciju nevinosti.»

Politički pritisak na Ustavni sud

Mada odluka Ustavnog suda o neustavnosti produženja pritvora Miroslavu Miškoviću postala je predmet političke polemike, mada nije jedina, 18. jula doneto je odluka o neustavnosti produženja pritvora Zvonimiru Nikeziću u isto vreme kada je sud odredio kauciju za puštanje Miškovića iz pritvora(Videti: Zvonimiru Nikeziću povređeno ustavno pravo –
Mišković, 12.000.000 evra jemstva
.

Selaković: Podnećemo regresnu tužbu

Povod za polemiku u kojoj su poslate i neobične poruke Ustavnom sudu od strane izvršne vlasti je bila izjava ministra pravde Nikole Selakovića, koji je na skupu sudija u Vrnjačkoj Banji rekao je da će Ministarstvo pravde isplatiti neisplaćene zarade sudijama koje su tokom reizbora 2009. ostale bez funkcija i kasnije odlukom Ustavnog suda vraćene na posao.

„Isplatićemo i naknadićemo štetu onome kome je šteta naneta, ali ćemo podneti regresnu tužbu od onih koji su tu štetu napravili“, rekao je tada Selaković.

***

Todorić: Zloupotrebljena borba protiv korupcije

Član Predsedništva Demokratske stranke i predsednik Resornog odbora DS za pravosuđe Vladimir Todorić je na to izjavio 9. oktobra da bi ministar pravde Nikola Selaković, umesto bespredmetnih izjava da će država tužiti članove Visokog saveta sudstva zbog reforme pravosuđa, trebalo da brine o šteti koja će po državu nastati zbog neustavnih pritvora kojima je zloupotrebljena borba protiv korupcije u poslednjih godinu dana.

Vladimir Todorić je naveo da sad od dobre volje tako pritvorenih zavisi da li će tužiti državu i da li će značajan deo novca koji vlada bude uzela od građana kroz najavljene ekonomske mere otići na pokrivanje štete nastale takvim pritvorima.

„U vreme kada se dešavala reforma pravosuđa, kriminalci su bili u zatvorima ili osuđeni zbog svojih krivičnih dela dok je za vreme ove Vlade sve više kriminalaca na ulicama gde raste nesigurnost i nasilje“, rekao je Todorić.

Ustavni sud Srbije se, dodao je on, u više navrata oglasio povodom neustavnih pritvora ali niko ni iz Ministarstva pravde niti Tužilaštva nije imao obraza da reaguje.

Svi se sećamo koliko su se gromoglasno hvalili hapšenjima i pri tom svojim izjavama pritiskali Tužilaštvo i sudije da određene ljude drže neopravdano dugo u pritvoru, kazao je Todorić.

Prema njegovim rečima, ministar Selaković i prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić bi, da imaju bilo kakav osećaj političke odgovornosti, ponudili izvinjenje ili objašnjenje za veoma visok broj neustavnih pritvora na koje je DS ukazivala u poslednjih godinu dana.

***

Vučić: Sada su mi jasnije odluke određenih organa…

Prvi potpredsednik Vlade Srbije, koordinator službi bezbednosti i predsednik Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić je na predizbornom mitingu u Ravnom Selu pred lokalne izbore zakazane za 13. oktobar u Vrbasu odgovorio na Todorićevu izjavu i otišao korak dalje:

„Drago mi je što je DS otvoreno podržao Miškovića, jer sada su mi mnogo jasnije neke odluke određenih organa, kao i pojedini napisi u medijima…“

„Ponovo se kriminalci i tajkuni i pojedini političari ujedinjuju… Znamo koliko novca imate i kako ste ga stekli. Znamo sve što imate, mnogo veliku moć, novac, svega imate“, rekao je Vučić, ali i poručio da „neće ni Mišković, ni Đilas pobediti Srbiju…“

Vučić je u tom kontekstu rekao da nema prava da se ne meša, niti će da se meša u odluke Ustavnog suda, da «kažu (da je) povređeno je Miškovićevo pravo, ne znam kakvo…», da „taj Ustavni sud ima 13.200 žalbi građana, a po hitnom postupku se rešava Miškovićeva žalba od pre tri meseca“… Pitao je naglasivši: „Da li je to moguće dragi prijatelji? Da li je to baš takva slučajnost?“

***

Todorić: Vučiću ni Ustavni sud ne valja… Da svi počnemo da se ravnamo prema njegovoj samovolji koja je postala jedini kriterijum za odlučivanje?

Na tu izjavu Vladimir Todorić odgovorio je 9. oktobra:

«Gospodinu Aleksandru Vučiću više izgleda ne valja ni Ustavni sud. Ustavni sud je bio više nego dobar kada je vratio na funkcije sve neizabrane sudije i tužioce od kojih je barem 650 već imalo partijske knjižice SNS-a. Na taj način je bilo omogućeno stvaranje partijske strukture u srpskom pravosuđu koje je imalo za jedini cilj hapšenje i pritvaranje svih onih čiji je medijski i ljudski linč bio od koristi za rejting cenjenog prvog potpredsednika Vlade.

Nije u pitanju neustavan pritvor Miroslava Miškovića niti bilo koga drugog poput Nebojše Ćerana, Vojislava Janoševića, Slobodana Kocića, Saše Dragina, Bore Novakovića i drugih. U pitanju je zloupotreba političke moći gospodina Vučića i stvaranja atmosfere strahovlade u sve tužnijoj, siromašnijoj i zaduženijoj zemlji. Ako danas više ni Ustavni sud ne odgovara gospodinu Vučiću možda je najbolje da svi prestanemo da se pretvaramo da u ovoj zemlji postoje neke institucije i Ustav i da svi počnemo da se ravnamo prema njegovoj samovolji koja je postala jedini kriterijum za odlučivanje.

Nikolić: Ni predsednik ni ustavni sud ne smeju biti pod uticajem stranaka

Ako je Skupština zadužena za donošenje zakona i predstavlja volju i svest naroda, onda je Ustavni sud Srbije zadužen za ustavnost i zakonitost i predstavlja savest naroda koja će nas opomenuti uvek kada zanemarimo Ustav, rekao predsednik Tomislav Nikolić, u Skupštini Srbije u četvrtak 17. oktobra povodom 50 godina od osnivanja Ustavnog suda.

„Ako je Narodna Skupština zadužena za donošenje zakona, predstavlja volju i svest naroda, onda je Ustavni sud Srbije zadužen za ustavnost i zakonitost i predstavlja savest naroda koja će nas opomenuti uvek kada zanemarimo Ustav“, naglasio je Nikolić, na otvaranju međunarodne konferencije „“Položaj i perspektiva ustavnog sudstva“ koja se održava povodom 50 godina od osnivanja Ustavnog suda Srbije.

Predsednik Srbije je naglasio da se, kada se govori o Ustavnom sudu Srbije, govori se o zakonitoisti, stručnosti i pravdi i da se on jasno držao principa podele vlasti i da u tome ostaje dosledan.

„Ustav mora da se poštuje kako bi građani ostvarili svoja prava“, naglasio je predsednik Srbije, naglasivši da Ustavni sud omogućava građanima da brže i jeftinije ostvare svoja prava, a ne da u nekim slučajevima to ostvaruju po međunarodnim sudovima.

„Ni predsednik ni ustavni sud ne smeju biti pod uticajem stranaka“, rekao je Nikolić i još jednom ponovio da oba ta organa vlasti moraju imati nadstranački karakter i da budu čuvari demokratije i prava građana.
„Očekujem da sudije Ustavnog suda odluke donose po pravu i savesti. Na njihovo dostojanstvo i poštenje računa čitava Srbija“, poručio je Nikolić.

Slijepčević: Ustavni sud tokom prošle godine rešio 1.044 ustavne žalbe zbog povređenog prava na pravično suđenje

Predsednik Ustavnog suda Srbije Dragiša Slijepčević izjavio je da je Ustavni sud čuvar Ustava i garant vladavine prava i da su se 2012. godine, sticanjem finansijske nezavisnosti, stvorili preduslovi za njegovu potpunu samostalnost.

Slijepčević je takođe rekao da da su se tek izmenama Zakona o Ustavnom sudu u januaru 2012. stekli uslovi za rad suda po većima i uvela finansijska samostalnost, verujući da će te izmene tek dati pun efekat.

Navodeći da se Ustavni sud stavio u zaštitu prava građana, Slijepčević je rekao da je u ovoj godini rešeno 5.401 predmet što govori ne samo o opterećenosti Ustavnog suda već i o ugroženosti prava u Srbiji.

Zbog velikog broja predmeta, kako je ukazao, Ustavni sud je bio prinuđen da radi po hitnim postupanjima kada je reč o određenim predmetima i naveo da je rešeno 808 žalbi neizabranih sudija i tužilaca. Naglasio je da je Ustavni sud tokom prošle godine rešio 1.044 ustavne žalbe zbog povređenog prava na pravično suđenje kao i da je doneo više od 50 odluka o neustavnosti brojnih odredbi sistemskih zakona, među kojima su Zakon o porezu na imovinu, zakoni o Vojno-bezbednosnoj agenciji i Vojno-obaveštajnoj agenciji, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodina, Zakon o planiranju i izgradnji.

Dopunjeno 17. oktobra

O odnosu izvršne vlasti i Ustavnog suda čitajte više u tekstu Slučaj do slučaja<< VREME | BR 1189 | 17. OKTOBAR 2013.

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve