Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Potpredsednik Vlade Srbije i koordinator svih službi bezbednosti Aleksandar Vučić je 19. septembra, odgovarajući na pitanje kako ocenjuje stanje u policiji nakon niza afera otvorenih u medijima i smena visokih policijskih funkcionera, priznao da odnosi u policiji "jesu loši", ali da se radi na njihovom "ispravljanju". Poznavaoci prilika u policiji tvrde da su priče o optužbama policije i medijske kriminalizacije vrha policije vidljivi deo političkog sukoba i odmeravanja političke moći. Podsećamo na neke od afera u kojima su akteri policijski funkcioneri
SMENA STEVANA BIJELIĆA: Načelnik Policijske uprave za grad Beograd Stevan Bjelić, smenjen je sa mesta koje se smatra trećim najznačajnijim mestom u MUP-u Srbije, odmah posle ministra i direktora policije.
Mediji su pisali da su razlozi za smenu Bjelića žalbe pojedinaca iz MUP-a o nepotizmu i navodnim incidentima i sumnjivim radnjama Bjelićevog sina Nenada, zamenika komandira policijske ispostave u Interventnoj jedinici beogradske policije.
Saopštavajući odluku o smeni, ministar policije Ivica Dačić je rekao da je potpisao predlog direktora policije Milorada Veljovića i da je to uradio isto kao i svaki put kada potpisuje predloge za postavljanje ili razrešenje.
Stevan Bjelić je sa svoje strane, sredinom septembra, izjavio da bi direktor policije Milorad Veljović „trebalo da odgovara zbog paljenja američke ambasade 2008“.
Direktor policije je dodao da je zbog poremećenih ličnih odnosa došlo do ozbiljnih „profesionalnih blokada“ u beogradskoj policiji.
KOMPROMITACIJA DIREKTORA POLICIJE: Dnevni list „Danas“ pisao je da iza tabloidne kompromitacije direktora policije Milorada Veljovića i Bogdana Pušića leži rivalstvo između vicepremijera Vučića i predsednika Tomislava Nikolića. Celokupan tabloidni udar, prema toj teoriji, deo je pritiska na Nikolića, i vrlo je moguće da je povezan sa događajima koji su pratili rekonstrukciju Vlade, i posebno sa (ne)imenovanjem novog šefa Bezbednosno-informativne agencije.
Da iza ovih rabota stoje politički interesi dokazuje se objavljivanjem snimaka Veljovića i glavnog albanskog narko-bosa Ćazima Osmanija, koji su u isto vreme boravili u beogradskom hotelu Zira; te snimke nije moguće napraviti bez učešća neke od službi bezbednosti ili zaposlenih u njima. Naime, „Kurir“ je 16. septembra 2013. objavio ekskluzivnu vest pod naslovom: „TAJNI SUSRET U CENTRU BEOGRADA, SRBIJA KAO KOLUMBIJA: Veljović bio u hotelu sa Ćazimom Osmanijem“.
Prethodno je „Kurir“ pisao pod rečitim naslovima: o imovini i vikendicama kao o „carstvu Veljovića na Goliji“; o Veljovićevom sinu koji vozi mercedes od 60.000 evra; o tome kako je Veljović delio službene laptope na svadbama; o tajkunsko-policijskom biznisu: Veljovićev kum radi za Miškovića; „Mišković Veljoviću dao stan u Belvilu“; „Veljović uhapsio Džajića po naređenju Miškovića“; „Hapsili Kneževića po nalogu Pajtića“…
U odbranu Veljovića stao je tabloid „Informer“ koji je tvrdio, pozivajući se na navodna saznanja dobijena od vlasti, da je pozadina „Kurirovog“ obračuna sa vrhom policije to što su tajkuni spremili milione kako bi finansirali kampanju protiv onih koji vode borbu protiv korupcije. Ovaj tabloid otkriva da je cilj da se vicepremijer Aleksandar Vučić predstavi kao šef mafije a Mišković i ostali uhapšeni tajkuni kao žrtve režima.
SMENA KOMANDANTA ŽANDARMERIJE: Povod za smenu generala Dikića u julu ove godine. Povod je bilo dvostruko ubistvo za koje je osumnjičen jedan žandar, pa je direktor policije Milorad Veljović zatražio 15. jula 2013. od ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića da smeni Dikića. To ubistvo je, kako je tada naglasio Veljović, „kap koja je prelila čašu“, i putokaz drugim starešinama da moraju da vode računa šta se dešava u njihovim jedinicama a ne da se bave kadrovskim pitanjima u direkciji policije. „Nijedan pojedinac ne sme biti iznad sistema i države, niko ne može sebi dozvoliti da funkcioniše izvan sistema Direkcije policije ako je u tom sistemu“, rekao je Veljović.
Dikić je u izjavi za B92 odbacio sve optužbe direktora policije Milorada Veljovića: „Bez osnova su navodi direktora policije. Neću dozvoliti da neko, pa bio to i direktor policije, obezvređuje moje zasluge i profesionalni rad već 23 godine u policiji. Direktor na konferenciji navodi da je ista i objektivna i subjektivna odgovornost. Ako je tako, onda sam ja subjektivno odgovoran koliko i on za izvršeno krivično delo ubistva.“
Dikić jeste smenjen po komandnoj odgovornosti, ali je postavljen za Veljovićevog pomoćnika.
Inače, direktor policije Milorad Veljović je još aprila 2011. tražio smenu Bratislava Dikića sa mesta komandanta Žandarmerije, međutim tada nije imao podršku u MUP-u.
Komandant Žandarmerije Bratislav Dikić, po pisanju medija, odgovoran je za reketiranje ali i pokušaje da od te jedinice napravi nekadašnju JSO a on postane „Mali Legija“. Te optužbe Dikić je demantovao navodeći da je neodgovornim pisanjem medija diskreditovana čitava jedinica. „Nisam nikakav Legija, nisam radio u Legiji stranaca, ja sam Srbin iz Niša, radim u srpskoj žandarmeriji. U svojoj jedinici zahtevam red, rad i disciplinu, a to možda nekom spolja izgleda kao Legija stranaca“, rekao je Dikić.
REHABILITACIJA ALEKSANDRA RANKOVIĆA: Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je povodom 30 godina od smrti Aleksandra Rankovića položio venac na njegov grob u Aleji zaslužnih građana i naveo da država do sada nije posvećivala pažnju Rankoviću i da se zalaže za njegovu rehabilitaciju. Po Dačićevim rečima, „suština njegove smene nisu bile lažne optužbe o prisluškivanju Tita, nego politika usmerena protiv interesa srpskog naroda i Srbije“.
Inače, Dačić je prvi srpski premijer koji je odao počast Rankoviću. Istoričar Predrag Marković „smatra da Dačić igra na kartu Rankovića kao Titove žrtve i zaštitnika srpstva, jer jedan deo socijalističkih glasača ima sentiment prema Rankoviću“ („Politika“, 22. avgust 2013).
DAČIĆEVO DRUŽENJE SA MIŠOM BANANOM: Dnevne novine su početkom februara 2013. objavile da se Dačić 2008. godine sreo sa Rodoljubom Radulovićem, zvanim Miša Banana, članom Šarićevog klana, pozivajući se na izvore iz Uprave kriminalističke policije. SPS je saopštio da sumnja da Demokratska stranka stoji iza te montirane afere koja je već nekoliko dana glavna tema u medijima.
„Policija vrlo intenzivno radi na rasvetljavanju veze Dačića sa Rodoljubom Radulovićem, zvanim Miša Banana, i niko neće biti zaštićen od istrage i utvrđivanja činjenica i okolnosti“, izjavio je državni sekretar MUP Srbije Vladimir Božović.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve