Loader

Neredi u Turskoj

06.jun,21:31

Protesti koji su započeli zbog planova za preuređenje istanbulskog parka Gezi u tržni centar prerasli su u višednevne antivladine demonstracije širom Turske - 200 demonstracija u 67 gradova. Pisac "Istanbula" Orhan Pamuk podržao OcupyGezi. Performans: "Everyday I am Capulling". Deseti dan demonstracija:Imagine Džona Lenona na trgu Taksim feministkinje na ulicama, Novi sukobi policije i demonstranata...

Policija rasterala demonstrante iz Gezi Parka

Povređeni aktivista iz Gezi Parka u obližnjem hotelu Divan koji je policija zauzela FOTO: REUTERS

Policija u opremi za razbijanje demonstracija uz upotrebu oklopnih vozila, vodenih topova i suzavca rasterala je u subotu 15. juna demonstrante na Trgu Taksim i parku Gezi – pocepala je transparente, oborila štand sa hranom i poprskala suzavac na šatore. Takođe, policijske snage su zauzele u hotel Divan u blizini Gezi parka koji su demonstranti. koristili kao sklonište. U njemu ima povređenih. Akcija policije je žešća nego 11. juna, kada je policija ipak ostavila demonstrante koji su logorovoilai u samom parku (videti dole)

Pre ove intervencije u kojoj vlada pokazuje rešenost da prekine proteste, premijer Redžep Tajip Erdogan upozorio je 13. juna demonstrante da napuste Trg Taksim i da će, ukoliko to ne učine, snage bezbednosti znati „kako da ga isprazne“. Erdogan je to govorio pred oko 100.000 pristalica na „kontramitingu“ u Ankari. Vlada se 14. juna složila da suspenduje planove za gradnju u Gezi parku dok sud ne donese odluku. Demonstrantima se putem Tvitera obratio i predsednik Abdulah Gul i pozvao ih da se vrate kućama pošto su se „otvorili kanali za diskusiju i dijalog“. Premijer Erdogan je najavio da će se sresti s predstavnicima demonstranata nakon rasterivanja demonstranata. Nije jasno da li je tom intervencijom slomljen dvonedeljni otpor Erdoganovoj vladi, kome je Gezi park samo povod. Na vest o tome da je policija rasterala demonstrante iz Gezi parka koji je postao simbol, iz drugih delova Istanbula grupe demonstranata krenule su prema trgu Taksim koji je policija okružila velikim snagama.

Aktivisti koji su u parku Gezi podigli šatore i pretvorili ga u nacionalni simbol otpora odbili su da se raziđu. Čitavu noć između subote i nedelje 16. juna trajali su sukobi policije i demonstranata koji su pokušavali da se vrate na trg Taksi, koji je policija okružila snažnim kordonima. Unutar te zone komunlane službe su počele da čiste Gezi park, čak i da sade cveće. U Istanbul su poslata policijska pojačanja radi razdvajanja demonstranata i oko sto hiljada Erdoganovih pristalica dovedenih iz svih krajeva Turske koji su na novom mitingu pevanjem pesama i mahanjem zastavama davali podršku Erdoganu, koji se u nedelju popodne 16. juna obratio svojim pristalicama.
Dok je Erdogan govorio pristalicama, širom Istanbula policija je bacala suzavac na svakoga ko bi kročio na ulicu u okolini trga Taksim. Oklopna vozila patrolirala su gradom, demonstranti su podizali barikade, a svuda se osećao miris suzavca, izveštava britanski Indipendent. Pored Istanbula i Ankara je u nedelju 16. juna bila poprište novog talasa sukoba policije s demonstrantima, javlja BBC.

Sindikati radnika javnih delatnosti najavili su štrajk za 17. jun…

Dopuneno 16. juna 21:13

Na stotine specijalaca uz upotrebu vodenih topova i suzavca rasteralo je u utorak 11. juna demonstrante sa Trga Taksim u Instanbulu i iz ulice Tunali Hilmi u Ankari.

Policija je upotrebila i gumene metke što je nateralo mnoge da pobegnu sa istanbulskog trga Taksim u obližnji Gezi park gde su demonstranti tokom noći kampovali. Al Jazeera javlja da demonstranti pokušavaju da se vrate na trg. Iz turske policije se saopštava da je cilj bio da se sa trga Taksim uklone zastave i parole zbog kojih trg izgleda kao okupirana teritorija.

Dopuneno 11. juna

Najveći protesti u poslednjih 10 godina raširili su se prethodnih dana u Turskoj. Nakon pokušaja policije da u Istanbulu i Ankari demonstrante rastera vodenim topovima i suzavcem, antivladini protesti su se proširili na druge turske gradove, pa je u subotu 1. juna, i u nedelju 2. juna bilo je više od 200 demonstracija u 67 gradova. U nedelju uveče 2. juna demonstranti su se tukli s policijom u distriktu Bešiktaš nekoliko hiljada mlađi demonstranata okupilo se oko fudbalskog stadiona Bešiktaš. Oni su bacali su kamenje izvađeno sa ivičnjaka trotoara, pravili barikade, a policija je odgovorila vodenim topovima i suzavcem. Džamije, radnje i univerzitet u Bešiktašu pretvorene su u improvizovane bolnice za povređene.

Simbol protesta OccupyGezi: Žena u crvenom

Žena obučena u letnju pamučnu haljinu, s torbom za kupovinu preko ramena, koju policajac prska mlazom suzavca, mada izgleda kao da se ona slučajno našla na sceni sukoba, postala je simbol protesta OccupyGezi, piše britanski Indipendent.

Vudstok na Bosforu: „Everyday I am Capulling“

Hiljade demonstranata sakupilo se na trgu Taksim 9. juna, desetog uzastopnog dana demonstracija. Broj demonstranata se uvećao dan nakon što je turski predsednik Erdogan Erdogan na povratku u zemlju rekao hiljadama pristalica vladajuće Partije pravde i razvoja (AK), koji su ga dočekali na aerodromu u Ankari: „Bili smo strpljivi, i dalje smo strpljivi, ali naše strpljenje ima granice…“

Između subote i nedelje je bio rekordan broj učesnika. Postavljena je bina za koncete. Gardijan atmosferu opisuje kao „Vudstok u Gezi parku“. Čula se pesma Džona Lenona Imagine. U okolnim ulicama prodavci su štampali majice demonstranata. Jedna od njih glasi:
„Everyday I am Capulling“ koja se pojavljuje i u sledećem videu:

Sukobi demonstranata i policije ponovo su izbili u nedelju 9. juna u Ankari u istanbulskim pregrađima, gde je totine demonstranata u bacalo molotovljeve koktele i kamenice na policiju koja ih je rasterivala vodenim topovima i suzavcem. Opozicija je ponavljala zahteve da se raspišu vanredni izbori, a vlada poručuje da su zahtevi bez osnove, a da vanredni izbori nisu neophodni.

Dopunjeno 9. juna

28. maj: mala grupa je pokušala da blokira uklanjanje drveća u Gezi parku na trgu Taksim (Taksim Gezi Parkı, Taksim Meydanı, oko 500 metara udaljenom od obale Bosfora, u evropskom delu Istanbula, pogledati mapu u FOTO GALERIJI). Policija je upotrebila suzavac i sečenje drveća je nastavljeno.

29. maja: Masa u parku je porasla, neki su počeli da kampuju.

31. maja: Policija je pokušala da rastera demonstrante upotrebom gasa i vodenih topova. Nekoliko ljudi je povređeno. Neke agencije taj datum uzimaju za početak nereda u Turskoj. Demonstracije izbijaju u Izmiru (gde je zapaljeno sedište vladajuće partije), Ankari, u Adani na jugu, u Gaziantepu na jugoistoku, u Bursi, Antaliji, Eskišehiru, Jedrenu, Mersinu, Adanu, Izmitu, Antakiji, Trabzonu, Rizi (Erdoganovom zavičaju), Bodrumu…

i u drugim gradovima.

1 juna: Desetine hiljada demonstranta okuplja se na trgu Taksim u Istambulu.

2. juna: Demonstracije se nastavljaju u nekoliko gradova. Turski premijer Erdogan demonsrante naziva pljačkašima i izjavljuje da u Gezi parku neće biti građen šoping centra već džamija. Policija se tukla s demonstrantima u blizini premijerove kancelarije (koju u Turskoj zovu Dolma bakče, Bela kuća) koja je postala fokusna tačka protesta. Na protestu u Ankari policija je bacila suzavac i upotrebila vodene topove kako bi sprečila demonstrante u pokušaju da se približe kancelariji premijera.

Policija je potom zauzela prilaze Erdoganovom ofisu u nameri da potisne demonstrante. Takođe, upala jeu šoping kompleks u centru Ankare, u kome su se demonstranti zabarikadirali.

TV Al Jazeera izveštava da su blizu Erdoganovog ofisa Dolma bakče u nedelju uveče demonstranti koristili rovokopače i traktore da bi se probili kroz policijske kordone i barikade, ali da je policija potisla demonstrante nazad. Izveštač TV Al Jazeera nije video da je upotrebljeno vatreno oružje, ali izveštava o brojnim demonstrantima ozbiljno povređenim od gasnih kanistera koje je policija na njih bacala. Suzavac je dopro i do obližnje džamije u kojoj su demonstranti imrovizovali bolnicu u koju su donosili povređene.

U jednoj fiskulturnoj sali u blizini policija je privremeno smestila stotine uhapšenih demonstranata.

Tok događaja pokazuje da je svaka upotreba policijskog nasilja raspirivala javni bes i indukovala nove proteste. Brutalnost policije u suzbijanju demonstracija u Istanbulu šokirala je Turke, kao i turiste. Iz helikoptera su bacani kanisteri sa suzavcem u rezidencijalne delove grada, a policija je koristila suzavac i dimne bombe da istera ljude iz pojedinih zgrada. Policijski helikopteri leteli su iznad ulice Istiklal glavne pešačke zone koja je obično krcata turistima, ali u subotu 1. juna postala je ratna zona, sa zabarikadiranim radnjama i antivladinim grafitima na izlozima.

U delovima Istanbula i Ankare demonstranti su palili vatre i sukobljavali se sa policijom.

Prema zvaničnim podacima, više od 1.700 ljudi privedeno.

Više od 1000 ljudi je povređeno u Istanbulu, a još nekoliko stotina u Ankari.

Ministar unutrašnjih poslova Muamer Guler rekao je da je povređeno 26 policajaca, kao i 53 civila, od kojih jedan teže, dodajući da su protesti izbili u 48 gradova u Turskoj.

Organizacija Amnesty International (AI) tvrdi da je dvoje ljudi ubijeno, a više od 1.000 povređeno, ali ovi podaci nisu potvrđeni.

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednost Ketrin Ešton pozvala je sve strane u Turskoj na umerenost.

U njenom saopštenju je izražena „zabrinutost i tuga zbog upotrebe nesrazmerne sile od strane policije“ na protestima u Istanbulu i drugim gradovima u Turskoj.

„Nažalost, bilo je grešaka u delovanju policije, posebno što se tiče upotrebe suzavca. Kada su protesti prešli okvire razuma i država je to isto uradila“, rekao je turski premijer Redžep Tajip Erdogan.

Napetost je posle toga malo smirena, ali protesti nisu prestali.

Zašto je smenjem ambasador Srbije u Turskoj?

Ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić smenio je ambasadora Srbije Dušana Spasojevića sa mesta ambasadora Srbije u Turskoj. Kako je Tanjugu u Ministarstvu spoljnih poslova rečeno on je komentarisao zbivanja u Turskoj za domaće medije i nastavio da to čini nakon što je opomenut, a time je prekršio Zakon o Ministarstvu spoljnih poslova kojim je ambasadorima naše zemlje zabranjeno da daju izjave za medije bez dozvole ministarstva.
Spasojević je za B92 rekao da ne želi da komentariše odluku o smeni dok ne bude zvanično obavešten, ali je dodao da, prema važećim propisima koje je doneo ministar Mrkić, ima pravo i obavezu kao ambasador da daje izjave kada je vanredna situacija i kada je u pitanju bezbednost građana Srbije.
Kako javljaju mediji Spasojević je na svom tviter nalogu napisao: «“Još najmanje tri kanistera… Dvorište ambasade u oblaku suzavca…“
Pre toga on je u nekoliko navrata uputio savet srpskim građanima da po svaku cenu izbegavaju sva mesta na kojima se okupljaju demonstranti i da ne ulaze ni u kakve sukobe na ulicama, a onima koji se nalaze u turističkim centrima savetovao je da ostanu u blizini svojih hotela i da ne izlaze na ulice gde se okupljaju demonstranti.
„Ono što je najvažnije je da su srpski državljani koji se nalaze u Turskoj poslušali apel koji je ambasada izdala još u subotu 1. juna da po svaku cenu izbegavaju sva mesta javnih okupljanja, tada su to bili samo Ankara, Istanbul i Izmir, a danas su se javna okupljanja proširila po čitavoj zemlji“, rekao je Spasojević u telefonskoj izjavi Tanjugu 4. juna.
Prema njegovim rečima, među povređenima, kojih ima više od 2.000, ne nalazi se nijedan srpski državljanin, a srpska ambasada i konzulati u Istanbulu i Izmiru su neprestano u kontaktu sa turskim državnim organima, pre svega sa organima javnog reda.
„Takođe, na svakih sat vremena kontaktiramo sve veće bolnice i urgentne centre u najvećim gradovima i za sada nemamo podatke da je bilo ko od naših građana stradao“, kazao je Spasojević, konstatujući da je situacija ista kao i prethodnih dana i da i dalje eskalira, i pored pomirljivih poziva predsednika Turske Abdulaha Gula da se situacija smiri i na povlačenja policije na njegov zahtev u nekim gradovima.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Ankari je inače izdala slično upozorenje svojim građanima na sličnim linijama upozorenja, koje je ambasada Srbije uputila srpskim državljanima u subotu, naveo je Spasojević.

Da li je to ambasador Srbije u Turskoj smenjen zato što je obaveštavao građane Srbije da izbegavaju mesta konflikta, što sve ambasade u svetu savetuju svojim građanima u takvim situacijama?

Dopunjeno 5. juna)

Hiljade ljudi u Istanbulu je u subotu uveče slavilo povlačenje policije sa Trga Taksim u centru grada sa kog je policija prethodno u petak i subotu suzavcem i vodenim topovima rasterivala demonstrante.

Sutradan, u nedelju 2. juna hiljade ljudi okupilo se i na istanbulskom trgu Taksim, Ankari i u drugim većim gradovima. Demonstranti nisu odustali ni u ponedeljak.

Po jednoj verziji nezadovoljstvo je izbilo zbog planova vlade da poseče 12 stabala u parku Gezi u Istanbulu i da na tom mestu izgradi tržni centar. Po agenciji Rojters demonstracije protiv premijera Erdogana su se proširile i zbog planova vlade da na tom mestu izgradi džamiju i šoping mol, repliku otomanske kasarne.

Turski premijer Erdogan je izjavio da centralni gradski trg nije mesto za „divljanje ekstremista“ i da će planovi rekonstrukcije parka biti realizovani bez obzira na proteste.

Gradonačelnik Istanbula Kadir Topbaš pokušao je da smiri tenzije rekavši lokalnoj televizijskoj stanici da su „naučili lekciju“ i izrazio žaljenje što „ljudi nisu bili dovoljno informisani“ o planu za Gezi park, prenosi BBC.

Nazivajući demonstrante „nekolicinom pljačkaša“, Erdogan je optužio tursku opoziciju posebno Republikansku narodnu partiju (koju je 1924. osnovao Mustafa Kemal Ataturk) da je isprovocirala antivladine proteste i pretvorila ih u ideološki sukob. Po agenciji Rojters, demonstracije su dobile oblik protesta protiv islamistički utemeljene Partije za pravdu i razvoj.

Redžep Tajip Erdogan je na vlasti u Turskoj od 2002, od tada njegova partija ne zna za poraz, a najavio je da će se kandidovati na predsedničkim izborima 2014, mada bi mogao da se kandiduje za treći mandatsamo ako se promeni sadašnji ustav.

Tokom Erdoganove vladavine tokom prethodne decenije Turska je iz stanja krizne ekonomije pretvorena u jednu od najbrže rastućih ekonomija u Evropi.

Turska ekonomija je zabeležila 8,5 odsto rasta u 2011, ( 5 procenata dodišnje od 2002. do 2012.), po Erdoganu, Turska je ostvarila drugu najveću stopu ekonomskog rasta posle Kine. Istanbul je bujao, planirana je izgradnja trećeg mosta preko Bosfora. Kako je ranije izveštavala TV Al Jazeera, ekonomski stručnjaci su međutim upozoravali da je taj kao Ararat visok rast, krcat rizicima, da je turska pozajmila 77 milijardi dolara, da stanovništvo pozajmljuje sve više novca, da raste jaz između bogatih i siromašnih i da ono što izgleda kao bum može da se pokaže kao «virtuelni raj», te da kad rast stane, sve može da se sruši.

Njegova partija ima islamističke korene, ali on se zakleo da će braniti sekularizam u Turskoj. On je inače svojevremeno, pre nego što će se popeti na turski politički Olimp, Erdogan je 1999. zbog recitovanja stihova „džamije su naše kasarne, minareti su naši bajoneti, a vernici vojska“, godine osuđen na deset meseci zatvora, jer je sud smatrao da tom pesmom širi versku mržnju. Odležao je četiri meseca.

Zapadni mediji javljaju da su mnogi ljudi u Turskoj nezadovoljni Erdoganovom vladom za koju kažu da želi da im oduzme lične slobode. Opozicija naziva diktatorom premijera Redžepa Tajipa Erdogana do sada najpopularnijeg političara u Turskoj zbog autoritarnosti i zbog religiozno konzervativnog uplitanja u privatne živote u sekularnoj republici Turskoj.

Oštrije restrikcije prodaje alkohola na osnovu nedavno usvojenog zakona, i opomene protiv javnog pokazivanja emocija (zabrana ljubljenja na javnom mestu) izazvala su takođe proteste. Dok je bio gradonačelnik Istanbula, Erdogan je inače bio zabranio alkohol u svim ugostiteljskim objektima u vlasništvu grada, ali tu meru je Ustavni sud kasnije relativizovao.

Po agenciji Rojters, zabrinutost da bi vladina politika pod uticajem Zapada mogla da odvuče Tursku u konflikt u Siriji takođe je dovela do mirnih demonstracija.

Po Njujork tajmsu, sada se Turska suočava sa sopstvenim civilnim nemirima, a demonstranti ističu dugu listu zamerki Erdoganu, uključujući i protivljenje njegovoj podršci sirijskim pobunjenicima protiv predsednika Bašara al-Asada.

Islamolog Darko Tanasković, ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Republici Turskoj od 1995. do 1999, Sada profesor beogradske Akademije za diplomatiju i bezbednost, ocenio je za Tanjug na činjenicu da u Turskoj živi veliki broj alavita, koji su istog verskog opredeljenja kao i režim u Siriji, odnosno predsednik Bašar al-Asad i njegovo okruženje, i koji su, takođe, veoma revoltirani turskim stavom u sirijskoj krizi.

Tanasković smatra da će postepeno i Turska morati više da se pozabavi svojim unutrašnjim pitanjima, a ne samo izvoziti demokratiju na turski neoosmanistički način. S jedne strane, smatra Tanasković sekularna Turska, koja uglavnom živi u velikim gradovima i koja nikako nije zanemarljiva, iako su islamisti ubedljivo pobeđivali na poslednjim izborima, danas je već ozbiljno zabrinuta reislamizacijom ukupnog ambijenta života u Turskoj, nametanjem nekih navika koje su mnogo bliže šerijatskom poimanju morala nego što je to do sada bio slučaj.

Erdoganu se zamera i zbog uznemiravanja medija.

Mnogi demonstranti zameraju zbog toga što državna televizija ne izveštava o protestima. Provladine novine su veoma tihe kad su u pitanju protesti. U subotu 1. juna vodeći članak u provladinom listu Sabah odnosio se na Erdoganovu borbu protiv pušenja. Narednih dana sajtovi turskih listova su sadržavali mnoštvo izveštaja i fotografija o sukobima na ulicama,

Erdogan je u nedelju odbacio kritike da je autoritaran lider i okarakterisao demonstrante kao ekstremiste.

„Ukoliko oni zovu nekog ko služi narodu ‘diktatorom’, onda nemam šta da kažem. Moja jedina briga je da služim narodu“, rekao je Erdogan.

Turski premijer je takođe kritikovao i društvene mreže nazivajući ih „prokletstvom“ i „ekstremnom verzijom laži“. Turska obaveštajna služba ispituje veze demonstranata i stranih faktora.

To je prvi put u istoriji Turske da neplanirani mirni protest ostvari uspeh, izjavljuje za Njujork Tajms Sinan Ulgen, šef istraživačkog Centra za ekonomske i inostrane poslove u Istanbulu. „Po prvi put obični građani su stekli utisak da mogu da utiču na događaje u Turskoj…»

Izveštači javljaju da su to mlađi ljudi urbane srednje klase.

Neki demonstranti se identifikuju kao pripadnici pokreta OccupyGezi, a Gardijan izveštava da u protestu učestvuju levo i desno orijentisani pojedinci, turski nacionalisti, Kurdi, Jermeni i Grci… Izveštač CNN konstatuje da su se u protestu ujedinili čak i navijači suparničkih fudbalskih timova…

Nemački list Cajt (die Zeit) piše kako se među demonstrantima na trgu Taksim govorilo: «Čarši nas štiti!» „Čarši“ (Njarşı, čaršija, tržnica) je ime navijača Bešiktaša. Navijači Bešiktaša, Fenerbačea i Galatasaraja su se uključili u protest, što je demonstrantima važno jer oni su iskusni u bitkama s policijom, znaju kako i kako da se zaštite od suzavca i kako se prave barikade.

Dva sindikata najavila su podršku protestima. Sindikati javnog sektora KESK najavili su štrajk, a sindikati DISK najavljuju vanredni sastanak i zapretili da će «zaustaviti život», ako se vlada ne povuče…

Još uvek nije jasno da li oni mogu da ostvare uspeh, zaključuje, međutim izveštač Njujork tajmsa uz opasku da sada ni jedna opoziciona grupa ne izgleda sposobna da preraste u kohezivni sekularni pokret u Turskoj.

„Demonstranti ne ugrožavaju stabilnost vlade i nije verovatno da će ugroziti vladjuću partiju na sledećim izborima. Štaviše, povećaće značajno Erdoganove mogućnosti da gura da predsednički sistem u Turkskoj ojača, kao što ti događaji pokazuju da taj sistem postaje sve autoritarniji,“ procenjuje za agenciju Blumberg (Bloomberg), Naz Masrafa, analitičar grupe Eurasia koja meri politički rizik.

Vreme 1171. na kioscima u četvrtak 13. juna 2013.

Nakon izvinjenja - ponovo suzavac

Nekoliko sati nakon što se turski vicepremijer i ministar policije Bulent Arinč izvinio demonstrantima povređenim u sukobima policija je u sredu ujutru 5. juna upotrebila suzavac i vodene topove na stotine demonstranata koji su ignorisali upozorenja da se raziđu u Istanbulu, Ankari i gradu Hataju na jugoistoku zemlje. U Istanbulu policija je intervenisala i rejonu Bešiktaš. Na trgu Taksim protesti su nastavljeni i u toku noći. Nasilje je nastavljeno nakon što je drugi po veličini sindikat saopštio da će se pridružiti protestima protiv vlade i pozvao da se štrajkuje. U zapadnom gradu Izmiru, policija je privela najmanje 25 ljudi zbog toga što su preko „Tvitera“, kako navode,«slali klevetničke i lažne informacije koje dovode u zabludu», javila je državna agencija Anadolija.

Američki potpredsdnik Džo Bajden opomenuo je u utorak Tursku da poštuje prava svojih oponenata.

Kontramiting u Rizi

Uprkos pregovoru predstavnika demonstranata i vlade 5. juna demonstracije su nastavljene, kao i policijsko nasilje. Demonstracija je tokom kriznog perioda bilo u Ankari, u Izmiru (gde je zapaljeno sedište vladajuće partije), u Adani na jugu zemlje, u Gaziantepu na jugoistoku, u Bursi, u Antaliji (gde je opozicioni gradonačelnik odbio da snabde policijske cisterne vodom iz gradskog vodovoda), Eskišehiru, Jedrenu, Mersinu, Adanu, Izmitu, Antakiji, Trabzonu, Bodrumu…

Demonstracija je bilo i u Rizi (zavičaju premijera Tajipa Erdogana), a u tom mestu je 5. juna put došlo i do sukoba prstalica vladajuće partije s demonstrantima.

Dopunjeno 6. juna

Orhan Pamuk podržao OcupyGezi

Orhan Pamuk autor osam romana, među kojima i memorijalni „Istanbul“, dobitnik Nobelove nagrade za literaturu 2006, pisac koji je dopaz zatvora zato što je pisao o turskoj represiji nad Jermenima, je u internet izdanju dnevnika „Hurijet» 5. juna napisao da je uzrok nasilnih nemira u zemlji represivno ponašanje vlade premijera Redžepa Tajipa Erdogana

Njujorker objavljuje tekst u kome Orhan Pamuk piše kako je ispred kuće u kojoj je kao dečak živeo raslo jedno drvo kestena, kako je 1957, gradska uprava odlučila da poseče drvo kestena ignorišući protivljenje komšiluka, te da je, kad je došlo vreme da se drvo poseče njegova porodica provodila čitave noći na smenu čuvajući četrdesetogodišnje drvo i kako je sećanje na to zbližilo celu familiju.Danas je Taksim skver istanbulski kesten…

(Dopunjeno 6. juna

Turske feministkinje na ulicama

Feminističke grupe pridružile su se u subotu 8. juna hiljadama demonstranata u Istanbulu, noseći transparente u kojima se traži ravopravnost žena, protiv mačo mentaliteta koji ih drži zatvorene u kući.

VREME 1170, na kiscima u četvrtak 6. juna

Čitajte više u temi VREMENA (Cover story): Sulejman Veličanstveni i milion Turaka protiv Tajipa Erdogana
u štampanom izdanju VREMENA 1170. koje će biti na kioscima u četvrtak 6. juna.

Autori: Milan Milošević, Andrej Ivanji, Momir Turudić i Markus Bernath iz Istabnula

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve