Loader

Upozorenje UN

Katastrofe odnose 16,2 miliona dolara na sat

17.maj,12:46

U 3455 poplava, 2689 oluja, 479 suša, za nepunih 13 godina, štete u svetu od 2000. do 3013. dostižu 2.500 milijardi (2,5 biliona) dolara. Interaktivna mapa rizika u svetu (vulkana, poplava, suša, oluja, zemljotresa, socijalnih faktora) Global Risk Data Platform

Konferencija UN sa 3.000 učesnika u Ženevi od 19. do 23. maja

Interaktivna mapa rizika u svetu Global Risk Data Platform

U nesrećama katastrofalnih razmera u poslednjih 13 godina pogođeno je 2,9 milijardi ljudi, 650.000 na dan, kaže se u izveštaju UN o prirodnim katastrofama u 56 zemalja.

Direktne štete od 3455 poplava, 2689 oluja, 479 suša od početka veka dostižu oko 2.500 milijardi (2,5 biliona) dolara, 16,2 miliona dolara na sat. U izveštaju se kaže da je obim šteta potcenjen možda i za 50 procenata…

Najveće žrtve su najmanje razvijene zemlje. Kao da se priroda poigrala, pa je rizik je veći što su privrede nerazvijenije. Ne samo da katastrofe povećavaju jaz između njih i razvijenog sveta, već ekonomije i društva vraćaju i po nekoliko decenija unazad.

Od deset nacionalnih ekonomija koje su najviše izložene razornom dejstvu prirodnih katastrofa, šest su azijske, među kojima su Bangladeš, Filipini i Mijanmar pod ekstremnim rizikom.

U 2011. monsuni su koštali Jugoistočnu Aziju 6,3 milijardi dolara u izgubljenoj proizvodnji. U martu 2011. zemljotres u Japanu i poplave u Jugoistočnoj Aziji nekoliko meseci kasnije ugrozili su infrastrukturu.

Efekti su globalni. U 2011, na primer nakon kiša u Tajlandu poplave su pogodile fabrike autodelova što je pogodilo autoindustriju u SAD, Britaniji, Kini i Indiji.

Posledicama katastrofa, po dijagnozi UN, u poslednjih četrdeset godina doprinose i ekonomska kretanja u svetu.

Generalni sekretar UN Ban Kimun upozorava da je odgovornost za smanjenje rizika od katastrofa na vladama, ali da rizik zavisi i od toga gde i kako ulaže privatni biznis, od kojeg potiče od 70 do 85 odsto svih svetskih ulaganja u nove zgrade, infrastrukturu i proizvodnju.

U potrazi za manjim troškovima proizvodnje, poslovi se sele po svetu, ali se ne vodi mnogo računa o tome da li su ta mesta na udaru zemljotresa, poplava i ostalih prirodnih nepogoda, kao ni o posledicama po svetski ekonomski lanac. Investicijama u zonama jeftine radne snage firme su postale kompetitivnije, produktivnije, profitabilnije, ali je njihovo poslovanje postalo hazardnije.

Stvarne opasnosti kriju i vlade (da bi privukle investitore) i investitori (da bi smanjili cenu osiguranja), a osiguravajuće kompanije inače pokrivaju samo deo rizika, ponekad ne veći od 10 odsto…

I bogati plaćaju cenu za kratkovidost.

Suša u Severnoj Americi iz 2012. bi mogla da bude najskuplja nesreća u istoriji SAD – procenjuje se na 50-80 milijardi dolara.

Anketa u šest američkih gradova pokazuje da su tri četvrtine od 1.300 tamošnjih preduzeća prekidale proizvodnju kada je, zbog prirodnih nepogoda, dolazilo do prekida telekomunikacija i snabdevanja vodom i strujom. Međutim, jedva 15 odsto njih ima osnovni plan postupanja u takvim slučajevima.

Izveštaj je dobio publicitet povodom konferencije UN sa oko 3000 učesnika „ Globalna platforma za smanjenje rizika» (Global platform for disaster risk reduction) , koja se održava u Ženevi od 19. do 23. maja.

Globalna platforma za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa 2013. skreće pažnju na tri teme: investicije privatnog sektora, rad lokalnih zajednica, lokalne i nacionalne vlade, piše u uvodnom izlaganju pred konferenciju Margareta Valstrem (Margareta Wahlström) specijlana savetnica Generalnog sekretara UN za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa.

Rizici u svetu

Ovde možete pogledati interaktivnu mapu procene rizika u svetu Global Risk Data Platform

U meniju levo od mape imate mogućnost da obeležite koju vrstu rizika želite da osmotrite (rizik od vulkana, poplava, suša, oluja, zemljotresa, socijalnih faktora). Iznad mape možete izabrati zemlju…

Poslednje izdanje

Mogućnost izbora mora da postoji (1)

Podele po dubini Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve