Loader

Povratak kraljica Marije i Aleksandre i kraljevića Andreja

02.maj,22:57

Posmrtni ostaci kraljice Marije u kraljevskoj kapeli Svetog Andreja Prvozvanog do 26. maja kada će biti sahranjena na Oplencu zajedno sa kraljicom Aleksandrom. Posmrtni ostaci kraljice Aleksandre, supruge poslednjeg jugoslovenskog kralja Petra II Karađorđevića prenose se iz Atine u Beograd 9. maja

POVRATAK KRALJEVSKOG PRAHA U SRBIJU: Kraljica Marija Karađorđević

Posmrtni ostaci kraljice Marije Karađorđević, supruge kralja Aleksandra, majke kralja Petra II, poslednjeg jugoslovenskog kralja preneti su 29. aprila avionom iz Engleske u Srbiju.

Prema obaveštenjima za javnost prestolonaslednika Aleksandra i Kraljevskog doma Karađorđevića : «Narod se u velikom broju okupio da oda poštu blagoslovenoj pokojnoj Kraljici na kapijama njenog doma na Dedinju, gde je nekada živela kao Kraljica, supruga, majka i udovica. Atmosfera na dočeku odisala je poštovanjem i zahvalnošću prema ličnosti koju je narod idealizovao kao posvećenu majku, poštovanu Kraljicu i iskreno joj se divio kao velikom dobrotvoru i osnivaču brojnih škola, bolnica, meceni umetnosti i osobi uvek spremnoj da pomogne ugroženima…

Kraljevska kapela u okviru Kraljevskog kompleksa na Dedinju biće otvorena za sve građane koji budu hteli da odaju poštu Njihovim Veličanstvima Kralju Petru II i Kraljici majci Mariji svakog vikenda subotom i nedeljom, od 10 do 14 časova…»

Proces ekshumacije i repatrijacije zemnih ostataka njegove bake Kraljice Marije privodi se kraju zahvaljujući pristanku Njenog Veličanstva Kraljice Elizabete II i saradnji sa starešinom kapele Sv. Đorđa u Vindzoru, Anglikanskom crkvom, Ministarstvom pravde i Ministarstvom inostranih poslova Republike Srbije.

Kraljević Andrej

Zemni ostaci kraljevića Andreja, najmlađeg sina kralja Aleksandra I i brata poslednjeg jugoslovenskog monarha Petra II, vraćeni su 15. maja iz u Srbiju sa groblja Nova Gračanica u Ilinoisu, po odobrenju Okružnog suda Grej Lejka u Ilinoisu. Pomen princu Andreju održan je u kraljevskoj kapeli svetog Andreja Prvozvanog u dvorskom kompleksu na Dedinju.

***

Kraljević Andrej rođen je 26. juna 1929. godine u Sloveniji na Bledu, a preminuo je 7. maja 1990. godine u Irvinu u Kaliforniji.

Nakon progonstva kraljevske porodice 1941. godine, diplomirao je matematiku na Kler koledžu na Kembridžu i izgradio uspešnu karijeru brokera za osiguranja.

Imao je tri braka – prvi sa princezom Kristinom od Hesa, kćerkom princa Kristofa od Hesa i princeze Sofije od Grčke i Danske, drugi sa princezom Kirom od Leiningena, kćerkom princa Karla od Leiningena i vojvotkinje Marije Kirilovne od Rusije, a treći sa Milicom Anđelković.

(Dopunjeno 15. maja)

Za prenos tela kraljice Marije, koja je bila sahranjena na kraljevskom groblju kod zamka Vindzor u Velikoj Britaniji, bila je neophodna dozvola britanske kraljice Elizabete, jer je Marija Karađorđević praunuka kraljice Viktorije i bratanica kralja Edvarda.

Zemni ostaci kraljice Marije preneseni su sa kraljevskog groblja u Frogmoru nadomak zamka Vindzor u crkvu Sv. Save u Londonu u subotu 27. aprila 2013. gde su počivali do ponedeljka 29. aprila kada su zvanično vraćeni u Beograd.

U nedelju 28. aprila u 10.30 časova u prisustvu prestolonaslednika Aleksandra, princeze Katarine, princa naslednika Petra i Princa Filipa, kao i princeze Katarine (kćerke princa Tomislava) i princa Dimitrija i princeze Lavinije (dece princa Andreja), u srpskoj pravoslavnoj crkvi u Londonu služena je Sveta liturgija, a zatim i parastos za Kraljicu Mariju.

U ponedeljak, 29. aprila na aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu kovčeg kraljice Marije su sačekali kraljevska porodica, premijer Srbije Ivica Dačić, vikarni episkop hvostanski G. Atanasije po blagoslovu patrijarha Irineja, profesor Oliver Antić specijalni savetnik i Radoslav Pavlović savetnik za kulturu Tomislava Nikolića predsednika Republike Srbije. Njen kovčeg, koji su na aerodromu u narodnoj nošnji nosili članovi udruženja „Kraljevina Srbija“, prenet je u kraljevsku kapelu Svetog Andreja Prvozvanog gde je srpski patrijarh Irinej služio pomen, a zatim održao i kratku besedu.

Kraljica Marija od Jugoslavije bila je kćerka kralja Ferdinanda od Rumunije i kraljice Marije od Rumunije (ćerke princa Alfreda, vojvode od Edinburga, sina kraljice Viktorije od Velike Britanije). Rođena je 6. januara 1900. u Goti (Tiringija, tada Nemačko carstvo) i drugorođena je kćer rumunskoga kralja Ferdinanda I Hoencolern-Sigmaringen i kraljice Marije, nećake britanskog kralja Edvarda Sedmog.

Osim rodbinske bliskosti sa nemačkom, odnosno pruskom vladarskom porodicom Hoencolern, bila je bliska rođaka britanskih Vindzora i ruske carske porodice Romanov.

Ona se u Beogradu, 8. juna 1922. udala za kralja Aleksandra I, vladara Srba, Hrvata i Slovenaca, a potom kralja Jugoslavije, i sa njim imala tri sina – prestolonaslednika Petra i prinčeve Tomislava i Andreja. Posle atentata u Marseju 1934. povukla se u Veliku Britaniju sa sinovima Tomislavom i Andrejem.

Njen najstariji sin Petar Drugi Karađorđević ostao je u Beogradu sa namesništvom.

Kraljica Marija je umrla u Londonu, 22. juna 1961. u svojoj 61. godini.

Sarhrana kraljice Marije i kraljice Aleksandre, supruge Petra II, čiji posmrtni ostaci stižu 9. maja, održaće se 26. maja na Oplencu. Kraljica Marija će biti sahranjena pored sina, kralja Petra II i snahe, kraljice Aleksandre.

Posmrtni ostaci kralja Petra Drugog preneti su u Srbiju iz Sjedinjenih Američkih Država krajem januara ove godine.

Najavljeno je da će sahrani 26. maja na Oplencu prisustvo više od 2.500 zvanica iz čitavog sveta, uključujući i predstavnike kraljevskih porodica Velike Britanije, Grčke, Španije i carske porodice Japana.

Ispred kovčega na Oplencu biće izložen i orden Karađorđeve zvezde, izrađen od brilijanata i rubina u Francuskoj, koji je kraljica Marija nosila dvadesetih godina, a za koji se do nedavno mislilo da je izgubljen.

Kraljica Aleksandra

NIKADA NIJE KROČILA NA TLO JUUGOSLAVIJE: Poslednja jugoslovenska kraljica Aleksandra Karađorđević

Kraljica Aleksandra (25. marta 1921 – 30. januar 1993), Aleksandra od Grčke, kasnije poznata kao Aleksandra Karađorđević posljednja jugoslavenska kraljica bila je Aleksandra, kralja Grka, i Aspazije Manos, Grkinja iz građanske klase.

Rođena je u kraljevskoj rezidenciji Taitoi (15 kilometara od Atine), 25. marta 1925. godine, pet mjeseci nakon smrti svoga oca koji je nasledio grčki tron nakon što je njegov otac, Aleksandrin deda Konstantin I, zbačen s prestola i proteran iz Grčke. Konstantin se vratio u Grčku i ponovo zauzeo tron mesec dana nakon Aleksandrove smrti. Kako je vlada Aleksandrovu kratku vladavinu smatrala regentstvom, što je značilo da je Aleksandrov brak, sklopljen bez dopuštenja njegovog oca, bio nevažeći, a dete rođeno iz njega nezakonito. Da nije proglašena nezakonitom, Aleksandra bi bila zakonska naslednica svoga oca i kraljica Grka od trenutka svoga rođenja.

Školovala se u Vestfildu, a zatim u školi Hitfild, posle završenog školovanja u Engleskoj, Aleksandra je živela kod g-đe Ozan u Parizu.

Kralja Petra II od Jugoslavije upoznala je u Londonu 1942, a udala se za njega 20. marta 1944.

Rodila je princa Aleksandra Karađorđevića 17. jula 1945. u apartmanu broj 212 londonskog hotela Kleridžis (Claridges), koji je za tu priliku bio proglašen delom jugoslovenske teritorije.

Aleksandra nikada nije kročila na tlo Jugoslavije, zemlje čija je bila kraljica, zbog toga št je u novembru 1945. monarhija bila ukinuta a svim Karađorđevićima zabranjen povratak u zemlju. Posle rata je živela u Londonu, u egzilusa svojim suprugom i sinom.

Poslednje godine života provela je Velikoj Britaniji.

Umrla je 30. januara 1993. godine u Istočnom Saseksu u Engleskoj. Sahranjena je na atinskom groblju Tatoj.

Posmrtni ostaci kraljice Aleksandre, supruge poslednjeg jugoslovenskog kralja Petra II Karađorđevića prenose se iz Atine u Beograd 9. maja

(Dopunjeno 9. maja)

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve