Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
"Nije lako privoleti ljude da to urade jer u Srbiji, kad god donesete neki pravilnik, to se teško sprovodi. Ono što u Srbiji mora da počne da funkcioniše jeste kontrola sa sve kaznama za one koji ne sprovode takve stvari. Pravilnici će biti do leta gotovi i u tom smislu će postojati standardi, a sa druge strane moraće da postoji efikasna kontrola. Ako toga nema, onda nam džaba svi zakoni, podzakonska akta i pravilnici"
Grejna sezona je na izmaku i sada se već zna da će sledeća biti bitno drugačija: struja će da poskupi koliko sledećeg meseca, tarifni sistem se menja tako da će struja biti još skuplja za one koji se na nju greju, najavljena je reorganizacija Elektroprivrede Srbije i Srbijagasa, u skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o efikasnom korišćenju energije koji će dobrano, kad počne da se primenjuje, promeniti navike, kako u proizvodnji i distribuciji energije tako i u potrošnji. Energetsku tranziciju država će finansijski pomoći što iz budžeta, što od donacija, ali samo „velike“: van fokusa su i dalje svi oni koji se greju individualno, što je 75 odsto domaćinstava.
Odmah nakon promene rukovodstva u Elektroprivredi Srbije, koje je po običaju usledilo čim je vlada promenjena, stanje u ovom javnom preduzeću, ujedno i najvećoj srpskoj kompaniji, ocenjeno je kao „jako teško“ i da je jedini spas od bankrota novo zaduživanje od čak 500 miliona evra. Ta ideja nije prošla kod koalicionih partnera u Vladi, te se pristupilo planu B: naplati dugovanja za preuzetu električnu energiju, što privrede, što građana, što budžetskih korisnika od (čak) milijardu evra.
„Nema tu plana A, a ni plana B, postoji samo jedan plan za EPS i to je naplata dugovanja“, kaže ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović. „Novo rukovodstvo EPS-a, nova vlada, susrela se sa velikim finansijskim problemima. Sva javna preduzeća imaju slične probleme, o lokalnim javno-komunalnim preduzećima da i ne govorimo – to je tek teška priča. Ono što je Vlada odmah uradila jeste da je napravila polazne osnove za korporativizaciju javnih preduzeća, u prevodu – polazne osnove za reformisanje EPS-a. Suština je kako da Elektroprivredu Srbije i svako drugo javno preduzeće osposobimo da bude konkurentno, da kad se sutra pojavi konkurencija taj EPS ne bude istisnut sa tržišta. To za početak podrazumeva formiranje posebnog privrednog društva za javno snabdevanje koje je između ostalog odgovorno za cenu energije, sa druge strane da se EPS finansijski konsoliduje – da vidimo šta ćemo sa tim dugom od milijardu evra, s tim da to nisu samo dugovi građana i privrede: među dužnicima su i budžetski korisnici – zdravstvo, školstvo… Dogovorili smo se sa Ministarstvom finansija da se to prevede u javni dug, da se iščiste bilansi Elektroprivrede, ali sa obavezom da angažuje svoje unutrašnje rezerve, da racionalizuje troškove. Stvari se pokreću, mada treba imati na umu da nije moguće da preduzeće koje godinama nije naplaćivalo robu koju prodaje, koje ništa nije investiralo, koje ništa nije izgradilo, za šest meseci reši sve probleme.“
(…)
Ceo tekst možete pročitati u novom broju nedeljnika Vreme koji je u prodaji od 14. marta 2013. Pretplatnici na internet izdanje nastavak mogu pročitati sa ovog linka. (Pretplatnici: prvo se ulogovati pa onda kliknuti.)
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve