Loader

Miloje Mića Orlović (1934 – 2013)

14.februar,20:51

Mića Orlović je bio sinonim za negovanje pravilnog govora i očuvanje lepote jezika u elektronskim medijima

Vest o smrti Miće Orlovića jedna је od onih koje izazivaju reakciju kod svih koji je čuju. Mića Orlović je bio jedno od najpoznatijih lica TV Beograd za koje su znali i oni, koji nisu imali priliku da ga gledaju kao odrasli, ali su ga se sećali kao jedne od uspomena iz detinjstva. Karijera Miće Orlovića, novinara, urednika i voditelja TV Beograd (TVB) predstavlja istoriju nacionalne televizije. Mića je u TVB bio od njenog osnivanja, a bio je i prvi voditelj “Dnevnika“, koji je emitovan iz studija na beogradskom Sajmu.

Miloje Mića Orlović rođen je 1934. godine u Valjevu. Bilo bi pogrešno pripisati njegov savršen govor činjenici da potiče iz kraja u kojem se govori pravilan srpski jezik. Mića nije krio da su njegov savršeni akcenat i dikcija rezultati rada sa lingvistima SANU, dodajući da nikada nije mogao da čita tako brzo kao Dušanka Kalanj.

Foto: FoNet/Matija Koković

Drugi svetski rat zatekao ga je u Sarajevu, odakle je njegova porodica proterana. Okupaciju je proveo u Velikom Gradištu i, posle završetka Drugog svetskog rata, ponovo se vratio u Valjevo. U tom gradu se bavio sportom: stonim tenisom, atletikom i košarkom, u kojoj je postigao popriličan uspeh, jer je igrao i u klubu “Metalac“. Smatrao je da bi postao sportista da nije ušao u medijske vode.

Njegovi medijski počeci bili su tokom odsluženja vojnog roka u Bileći, gde je radio na razglasu u kasarni. U Bileći je služio vojsku sa Stipom Mesićem, za koga je kasnije govorito da je već tada pokazivao velike organizatorske sposobnosti i sa kojim je uvek ostao u korektnim odnosima.

Razglas, kao početak medijske karijere, danas može zvučati čudno, ali u ono doba to nije bilo tako. Mića Orlović je nastavio da radi na razglasu i kada je došao na studije u Beograd, u Studentskom gradu.

Nakon što je položio audiciju, počeo je da radi kao spiker u Radio Beogradu. Čitanje jutarnjih vesti zahtevalo je rano ustajanje i ta navika ostala mu je do kraja života. Iz Radio Beograda je bio poslan na televizuju, koja se tada osnivala. Bio je prvi spiker u Dnevniku, ali nikada nije tome pridavao toliki značaj kao što su to činili drugi.

„I sam sebi zvučim kao papagaj kada o tome govorim“, rekao je 2010. godine, ali je, na molbu novinara, ipak ispričao kako je to izgledalo.

„Za razliku od radija, više nisam gledao u tehničara, koji pomera reglere, već sam pred sobom imao kamermana. Doduše, ta slika je bila velika pomoć, koju nisam imao na radiju. Kada se prvi Dnevnik završio, svi su skakali od sreće, jer nigde nismo pogrešili. Ne znam koliko me je ljudi videlo te večeri. U to vreme, nije bilo televizora po kućama, ali su svaka bolja radnja i restoran imali televizor i ljudi su tamo gledali televiziju. U početku nisam imao tremu, ona je stigla kasnije, kada sam shvatio koliko je sve to, u stvari, ozbiljno“.

Prelazak Miće Orlovića iz Dnevnika u redakciju zabavnog programa, predstavljao je novi korak, ne samo u njegovoj karijeri, već i u istoriji TVB. Do toga je došlo na predlog Bila Bernsa, producenta američke televizijske kuće NBC, koji je bio savetnik u TVB i koji je smatrao da je Mića idealan za voditelja zabavnih programa.

Prelazak u redakciju zabavnog programa doživeo je kao osveženje jer je, kako je govorio, Dnevnik za njega postao rutina.

Mića Orlović je ostao zapamćen kao nenadmašni voditelj kvizova, iako se time bavio samo osam godina. Kvizovi su, u ono doba, bili znatno zahtevniji od današnjih i takmičari su se neretko preznojavali mučeći se da daju tačan odgovor. Sposobnost Miće Orlovića da takmičare opusti svojom ljubaznošću, neposrednošću i prirodnošću, donela mu je priznanje i poštovanje publike. Mića je bio voditelj i velikog broja muzičkih festivala i to je radio sa puno šarma.

U redakciju programa za inostranstvo prešao je 1978. godine. Iz ove redakcije je mesečno izlazilo 820 video kaseta, koje su slate klubovima naših iseljenika gde su prikazivane. Ovaj posao radio je do 1990. godine kada je počeo da se emituje satelitski program. Mića je smatrao da je prelazak na emitovanje isključivo preko satelita bila greška, jer su satelitske antene, u to vreme, bile skupe i većina naših iseljenika nije mogla da ih kupi što je doprinelo tome da Srbija izgubi medijski rat.

Početkom devedesetih godina, Mići Orloviću je ponuđeno da se učlani u SPS, JUL ili SRS.

„Nisam hteo to da učinim. Ja sam izašao iz Saveza komunista 1982. godine, tako što sam iscepao partijsku knjižicu zbog nepravilnosti u raspodeli stanova, koju je vršila stambena komisija u kojoj sam bio član“.

Poslat je na prinudni odmor sa mnogo manjom platom, a bila je kažnjena i Mićina supruga, koja je, takođe, radila u TVB.

„Mislim da me nisu otpustili samo zato što sam bio popularan. Kada sam 2000. godine otišao u penziju, preporodio sam se, jer sam imao dobre koeficijente i penzija mi je bila dobra“, govorio je Mića o tom dobu.

Posle ubistva Zorana Đinđića, Mića je pokušao da se vrati u medije.

„Pokušao sam, video sam da mi to ne polazi za rukom i povukao sam se“.

Govoreći 2010. godine o tome šta se promenilo u televiziji od njegovog vremena do danas, Mića je rekao:

„U moje vreme, bio je to drugi svet, drugi odnosi prema tom poslu. Kada je došlo do sveopšteg rasula, to je postao posao iz koristi. Ljudi su postali alavi. Cilj je bio dočepati se nekog mesta, većih para i mogućnosti da se manipuliše ljudima. Počeli su da se šire zloba i pakost. Malo je ljudi tome odolelo. Oni, koji su odoleli, povukli su se. Preovladao je biznis po svaku cenu“.

Po svemu sudeći, biografija Miće Orlovića ne predstavlja samo istoriju TVB, već i savremenu istoriju Srbije.

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve