Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
"Ukoliko postoje dokazi da je direktor policije u bliskoj vezi sa političkim strankama, to znači da je policija politizovana i da joj nije omogućen samostalan i stručan rad, ili da policija obavlja svoje aktivnosti radi svojih interesa"
U ponedeljak, 4. februara, prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, izjavio je da vrh vlasti nije uspeo da postigne dogovor o imenovanju novog direktora policije, ali da su kompromisi mogući. Vučić je još dodao i da se ovoj temi često pristupa tako da se ona, kako se izrazio, estradizuje i predstavlja u manje ozbiljnom svetlu, ali da to, svakako, nije najveći problem u državi. Zašto je važna funkcija direktora policije i kako se trenutna situacija odražava na politički život, ali i praktično funkcionisanje policije, za „Vreme“ objašnjava Saša Đorđević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku:
„Direktor policije upravlja i kontroliše rad policije, teži ka tome da ona bude odgovorna. On je zadužen da policijska služba bude profesionalna, da radi u skladu sa zakonom i da strateški promišlja o reformi. U suštini, njegov glavni zadatak je da obezbedi uslove da policija deluje samostalno, profesionalno i da nije instrument politike. Ukoliko postoje dokazi da je direktor policije u bliskoj vezi sa političkim strankama, to znači da je policija politizovana i da joj nije omogućen samostalan i stručan rad, ili da policija obavlja svoje aktivnosti radi svojih interesa. Jasno je da nijedan od ovih scenarija nije povoljan po građane. U Srbiji ne postoji mogućnost da postavljenje direktora policije potvrđuje Narodna skupština, ili da o tome raspravlja nadležni odbor za unutrašnje poslove, što je loše rešenje.
U operativnom smislu, direktor policije je odgovoran da politiku unutrašnje bezbednosti koju formiraju Vlada i MUP, pretvori o operativne aktivnosti, te da o tome redovno obaveštava i Narodnu skupštinu i MUP. Na primer, ako je prioritet MUP-a u 2013. godini borba protiv trgovine ilegalnim narkoticima, direktor policije je zadužen da osnovu politike koja se uglavnom definiše strategijom izradi plan za policiju na međunarodnom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, tako da sve policijske uprave znaju šta je njihov zadatak i prioritet, odnosno da se međunarodni sporazumi o policijskoj saradnji sprovode. Kada kažem plan, mislim na to da predvidi ljudske, materijalne i finansijske resurse za rešavanje tog problema. To je, u stvari, menadžerski posao. Problem u Srbiji je da su prioriteti isuviše opšti, ima ih mnogo i nemoguće ih je sprovesti u kratkom roku, naročito ako se kasni sa realizacijom (primer za to je Strategija razvoja MUP-a). Zbog toga imamo i probleme sa sprovođenjem strateških planova.
U političkom smislu, direktor policije (ali i načelnici područnih policijskih uprava) treba da obezbedi da policija bude odgovorna izabranim institucijama, ali da nije pod kontrolom političkih predstavnika. Idealno, on bi trebalo da pronađe ravnotežu u odnosu između policije i ministarstva, tako da svi oni deluju pod krovom jedne određene i jasno definisane politike. Kod nas je zanimljiv slučaj Veljovića koji je ‘preživeo’ tri vlade u kojima je učestvovala Demokratska stranka, i da je prvi put njegova pozicija dovedena u pitanje kada DS nije u Vladi.“
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve