Prvo od ukupno šest upozorenja koja su na Titanik sa drugih brodova stigla u danu pre nesreće glasilo je: „Ledeni bregovi, sante i ledena kora.“ Kapetan Titanika Edvard Džon Smit, nakon što je primio ovu poruku sa broda Karonija, naredio da se promeni pravac kretanja ka jugu.
13.45 časova
Stiglo je još jedno upozorenje, ovog puta od nemačkog broda, koji je prošao kraj dva ledena brega, ali poruka nije preneta kapetanu Smitu.
19.30 časova
I brod Kalifornijan prijavio je da se nalazi u blizini tri ledena brega.
21.40 časova
Parobrod Mesaba takođe prijavljuje velike ledene gromade, ali operator Džek Filips bio je preokupiran drugim problemima i nije preneo poruku, smatrajući da nije mnogo važna.
22.30 časova
Stiglo je poslednje upozorenje, ponovo od broda Kalifornijan, koji se zbog leda privremeno zaustavio tokom noći, ali operator Filips nije imao vremena ni da sasluša već je odgovorio operatoru Kalifornijana: „Umukni, umukni!“ Posada sa Kalifornijana isključila je komunikacionu opremu i otišli su na spavanje.
23.40 časova
Većina putnika već je spavala, napolju je bilo hladno, oko nule, a more je bilo vrlo mirno. Kada se sa palube začulo: „Ledeni breg tačno ispred!“, komanda je naglo promenila kurs kretanja broda, ali za manevrisanje je trebalo nešto vremena, a već je bilo prekasno. Izbegnut je frontalni udar, ali je Titanik svom silinom jednom stranom naleteo na ogromni ledeni breg, a jezivo struganje leda o brod čulo se nekih sedam sekundi i probudilo je uspavane putnike. Ranije se verovalo da su u tom trenutku nastale poderotine duž broda veličine oko 90 puta 3 metra, ali se kasnijim ispitivanjem utvrdilo da je rupa bila tek nešto malo veće površine od kvadratnog metra. Motori su ugašeni, a voda je – oko sedam tona u svakoj sekundi – počela da prodire u unutrašnjost broda.
Brodska gimnastička sala
15. april
00.05 časova
Kapetan Smit naložio je da se pripreme čamci za spasavanje, ukupno 20 njih, a operaterima je naredio da pošalju poziv u pomoć. Međutim, uputstvo o lokaciji Titanika pogrešno je poslato i pomoć je krenula ka zapadnoj strani ledenog pojasa, oko 25 kilometara dalje.
00.15 časova
Brodsko osoblje krenulo je od kabine do kabine da budi preostale putnike i upućuje ih na palubu. Davali su im pojaseve za spasavanje, ali je većina putnika bila ubeđena da je reč o šali. Neki su čak sa komadima leda umesto lopte igrali fudbal na palubi.
00.20 časova
Čamci za spasavanje su porivani u vodu. U svaki je moglo da stane najviše 68 putnika, a ukupno 1178, što je jedva polovina putnika Titanika. Konstruktori su odlučili da ih bude tako malo, ne zbog cene ili zbog manjka prostora, već da ne bi kvarili pogled putnicima.
00.25 časova
Voda brzo prodire u unutrašnjost broda – u ovom trenutku, 45 minuta nakon udara, već je gotovo 14.000 tona prodrlo u brod, a pumpe su mogle da izbace tek 1700 tona na sat. Tomas Endruz, konstruktor Titanika, izvestio je kapetana da je brod počeo da tone i da neće na površini izdržati duže od dva sata.
00.35 časova
Uspomene putnika
Oko 15 do 20 kilometara od Titanika, drugi oficir Kalifornijana, Herbert Stoun, primetio je eksploziju pet SOS raketa na nebu. Zbunjen, pozvao je kapetana Stenlija Lorda i preneo mu šta je video, ali kad ovaj nije reagovao, uzviknuo je uspaničeno: „Brod ne ispaljuje rakete u moru ni zbog čega.“ Ipak, Kalifornijan je ostao usidren i tek ujutro je krenuo ka Titaniku, ali više nisu imali kome da pomognu…
00.40 časova
Kako je voda ulazila sa strane i brod se punio asimetrično. Sat vremena nakon udara već se zakrivio za oko 4,5 stepeni.
01.15 časova
Četvrti brodski oficir Džozef Bokshol još ne primećuje da se išta čudno dešava. Kapetan Smit nije proglasio opštu uzbunu, a na brodu ne postoji ni zvono za tako nešto, pa mnogi, uključujući i osoblje, ne znaju da brod tone. Čak, dešavalo se da zbunjeno osoblje javi kapetanu da vide neke čamce za spasavanje kako promiču pored Titanika. Ukrcavanje na čamce loše je organizovano jer je prethodno, još dok je Titanik bio u luci, održana samo jedna kratka vežba spasavanja. Pošto niko nije znao koliko tačno ljudi može da stane u čamce, oni su kretali sa dosta praznih sedišta. Sada se zna da je na ove čamce moglo da se ukrca oko 500 osoba više.
foto: reuters
01.20 časova
Kraj čamaca za spasavanje okupljen je veliki broj ljudi – muškarci su se opraštali od žena i dece koji su imali prednost pri ukrcavanju.
01.40 časova
Brod se i dalje sporo naginjao ka vodi – u ovom trenutku tek do pet stepeni – pa su mnogi pomislili da će se ipak izbeći najgore, odnosno da će dočekati spasioce. Upravo je poslat jedan od poslednjih apela za pomoć sa Titanika. Upućen je ruskom brodu Birma i glasio je: „Tonemo brzo putnici su stavljeni u čamce.“
02.10 časova
Brod sada počinje naglo da se krivi, za oko deset stepeni jer je voda ubrzano prodirala iz prostorije u prostoriju kroz spoljne i unutrašnje otvore na brodu.
02.15 časova
U Titanik je prodrlo ukupno 36.000 tona morske vode i on je naglo krenuo u dubinu. Putnike koji su stajali na palubi zapljusnuo je džinovski talas i mnogi su popadali u more. Nestalo je struje, Titanik je bio u mraku, a more se smirivalo. Preživeli svedoci kasnije su govorili da su čuli eksplozije i strašnu buku nalik grmljavini, i osetili podrhtavanje olupine.
02.20 časova
Brod je već bio nagnut pod uglom od 45 stepeni. Ljudi su stajali u grupama i očajnički pokušavali da se pridrže jedni za druge. U jednom momentu brod se naglo podigao – gotovo da je bio pod pravim uglom u odnosu na vodu. Prednji deo već se prelomio, odvojio, i naglo potonuo, a krma je trenutak duže ostala u vazduhu. Dve olupine pronađene su na oko 600 metara jedna od druge.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sinergijom organizacionih promena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Na trećoj godišnjoj konferenciji “Accelerate 2025”, posvećenoj aktuelnoj poslovnoj strategiji, prisustvovalo je više od 200 menadžera kompanija Grupe
Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!