Loader

Naslednici dele Titovu imovinu

23.decembar,15:55

Jovanka nije prisustvovala ročištu. a na 379 strana dugom spisku Titove imovine: nameštaj u duborezu, kolekcija poštanskih marki, kovani novac, zlatnici, austrougarski dukati, zatim ukrasne igle sa brilijantima, rubinima i drugim dragim kamenjem, kao i posuđe od porcelana i keramike, zlatni opiljci, tabakere i vredni satovi, orden Suvorova, kamen sa Meseca

FAMILIJA BROZ: Tito s članovima šire porodice (sinovi Miša i Žarko – levo)

Ostavinska rasprava između naslednika Josipa Broza Tita, koja je počela na zahtev njegovog pokojnog sina Žarka 14. decembra 1983. godine, nastavljena je 23. decembra 2011. u Prvom osnovnom sudu u Beogradu.

Josip Broz Tito ima šestoro naslednika – sina Mišu i ženu Jovanku, kao i četvoro dece njegovog pokojnog sina Žarka (Joško, Zlatica, Svetlana i Edvard). Na raspravu su došli Brozovi unuci Joško i Zlatica, a nisu došli supruga Jovanka, sin Miša i unuci Svetlana i Edvard.

Na ostavinskoj raspravi o imovini Josipa Broza, predstavljen je na 379 strana spisak njegove imovine. Na spiskovima sa Titovom zaostavštinom, koja će se deliti, nalaze se nameštaj u duborezu, kolekcija poštanskih marki, kovani novac, zlatnici, austrougarski dukati, zatim ukrasne igle sa brilijantima, rubinima i drugim dragim kamenjem, kao i posuđe od porcelana i keramike, zlatni opiljci, tabakere i vredni satovi, odlikovanja, među kojima je i čuveni orden Suvorova, koji su dobili samo Staljin i Žukov. Tu je i kamen sa Meseca, poklon američkih astronauta.

IMOVINA I NJIHOVI DANI: Tito i Jovanka Broz

Advokati naslednika tražili su da im se do sledećeg ročišta zakazanog za 17. februar omogući uvid u spiskove poklona iz Muzeja istorije Jugoslavije, kao i u registre fotografija, garderobe, knjiga i nakita.

Nekadašnji Četvrti opštinski sud doneo je rešenje o podeli imovine 1989. godine.

Međutim, Titova udovica je osporavala to rešenje. Jovanka Broz je do sada podnela nekoliko podnesaka sudu sa spiskom svoje lične imovine, među kojima se, osim mnoštva bisera i drugog nakita, nalaze skulpture, slike, vaze, tepisi, knjige.

Na listi se nalazi i pet automobila iz garaže Belog dvora i dva vozila iz garaže na Brionima („rols-rojs“, beli „kadilak“, linkoln“).

Ona tvrdi da je najveći broj stvari iz rezidencije u Užičkoj 15 bio njen i Titov, stečen u bračnoj zajednici, kao i da je nakit i poklone dobila na venčanju od kumova i prijatelja, a ne kao žena predsednika.

Za veći deo nakita tvrdi da ga je dobila od supruga, kao i da ga je sama kupovala.

Sud će pokušati da pribavi 2.225 albuma Josipa Broza Tita, kao i registre sa fotografijama od 1948. do 1966. i od 1967. do 1979. godine.

Savezni ustavni sud je januara 2002. ocenio neustavnim Zakon o upravljanju stvarima u društvenoj svojini koje su vezane za život i rad Josipa Broza Tita, u javnosti poznat i kao „Jovankin zakon“.

Jovanka tvrdi da su najveći deo poklona Tito i ona dobijali od stranih državnika, pre izlaska Zakona o zabrani primanja poklona, a da je po tom zakonu Tito bio izuzet… Taj zakon, kao i kasniji doneti na tu temu je inače zabranjivao državnim funkcionerima da primaju poklone u vezi s vršenjem svoje funkcije, sem u protokoloranim prilikama. Mogli su da zadrže samo predmete male vrednosti, ostalo su morali da predaju odgovarajućem državnom organu.

Umesto suda komisija nekadašnjeg Predsedništva SFRJ je odlučivala šta pripada pokojniku. Sud je usvojio stanovište da je Tito bio ne samo šef države, već i građanin, odnosno državljanin zemlje u kojoj je živeo i da ima ista prava sticanja i raspolaganja, odnosno nasleđivanja po zakonu kao i drugi građani. Zbog toga imovina i stvari koje su sticane u skladu sa zakonom ne mogu se oduzeti i ta prava ne mogu se ograničiti na način kako je to učinila pomenuta partijsko-državna komisija.

Koliko je poznato, do sada niko nije javno nije pokazao da Titov testament postoji, a u medijima je ranije citirana njegova navodna izjava o tome da nema privatnu imovinu sem vinograda u Kumrovcu, a da se autorskih prava odriče u korist Saveza komunista Jugoslavije. Koliko je poznato, Predsedništvo SFRJ se tada rukovodilo Titovom željom, koju je, navodno potpisao u Bugojnu pred Berislavom Badurinom i Brankom Mikulićem, da sve svoje stečeno ostavlja državi i partiji, no dokumentacija o tome nije dostupna široj javnosti.

Titov unuk Joška Broz rekao je novinarima da među naslednicima nema nesuglasica i da svi žele da sačuvaju istorijsku uspomenu na Tita, a ne da traže ekonomsku korist. Prema izjavi Joške Broza, ostali naslednici nisu u kontaktu sa Jovankom Broz od Titove smrti.

„Važno nam je samo da sačuvamo istorijsku uspomenu na našeg dedu i da imamo nešto što je ostavio iza sebe, ostalo država neka čuva šta njoj sleduje“, kazao je Joška i dodao da je dosta stvari koje su Titovo vlasništvo rasprodate, pokradene i izgubljene.

Joška Broz je kazao da sa svake izložbe u muzejima nestane neki predmet u vlasništvu njegovog dede i dodao da bi voleo da nasledi Titovu svečanu uniformu sa kopijama ordenja.

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve