Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
"Volim da evociram populističke ikone, kao Supermena, popularne pevače, fudbalere. U "1973" sam pokušao da razumem zašto određene stvari volimo kao deca a ne volimo ih kad odrastemo"
Masimo Furlan je švajcarski umetnik, glumac i pozorišni reditelj poznat po projektima kao što su „Furlan/ Numero 23“, „International Airport“, „(Love story) Superman“, „Palo Alto“, „Numéro 10“ i „Les filles et les garcons“. U Beograd nam stiže u okviru Limit live art festivala u Domu omladine sa predstavom „1973“, neobičnom rekonstrukcijom Pesme Evrovizije koja je oduševila internacionalnu publiku i kritiku. Predstava je premijerno prikazana na Avinjonskom festivalu 2010. godine.
„VREME„: Vaše predstave uvek otpočinju sa jednom „slikom – sećanjem„. Koja uspomena je inspirisala predstavu „1973„?
MASIMO FURLAN: To je uspomena, trenutak kada smo ja i moja sestra sedeli ispred televizora i gledali Evroviziju 1973. godine. Ničega se ne sećam od spektakla sem švajcarskog pevača Patrika Žuvera. Činio mi se tako lepim, znao sam da živi nedaleko od nas, bio je iz našeg grada i tada mi je izgledalo fantastično da je neko iz našeg grada na televiziji. Iako mi je uspomena zamućena, sećam se tog pevača.
Kakav je vaš odnos prema manifestacijama poput Evrovizije, koja vas izgleda fascinira?
Volim da evociram populističke ikone, kao Supermena, popularne pevače, fudbalere. Volim da se bavim tim slikama, formirao sam se preko tih fenomena. Sviđa mi se sve što provocira, volim da čitam Fukoa i Deleza, ali i da slušam pevače kao što su Žuver ili pank muziku. U životu postoji puno stvari koje mogu da nas inspirišu. Ne bavim se samo sećanjem kao temom, moje predstave su često i autobiografske. A kada se bavite sopstvenom biografijom, treba da pokušate da razumete stvari. U „1973“ sam pokušao da razumem zašto određene stvari volimo kao deca, a ne volimo ih kad odrastemo.
Mislite li da i inače ti popularni fenomeni koji pripadaju kolektivnoj svesti treba dublje da se analiziraju?
Ne znam. Postoji danas tendencija među filozofima, među intelektualcima, da se žale po tom pitanju. Kao umetnik, nikad nisam shvatao to kao obavezu, već kao deo mog posla. Jednostavno, bavimo se stvarima koje nas okružuju.
Opsedaju vas problemi sećanja i zaborava. Zašto se njima bavite kroz najtemporalniju umetničku formu – pozorište?
To je duga priča. Bavio sam se tim problemima na razne načine kao umetnik, kroz fotografiju, video, slikarstvo, i jednog dana sam odlučio da eksperimentišem sa drugim formatima. A scena je prelep prostor slobode, traganja i eksperimenta. Imao sam sreću jer nisam pohađao nikakvu glumačku ili rediteljsku školu, tako da nisam dužan da pratim nikakva pravila.
Da li je vaš novi projekat u kontinuitetu sa predstavom „1973„?
Ne preterano. Doduše, muzika je uvek prisutna u mojim predstavama. Uzimam sebi za slobodu da se bavim čime želim, bile to univerzalne vrednosti kao što je jedan Šiler, ili pitanje igara na sreću, ili pak neka slika koja je deo kolektivnog pamćenja. Ne tražim nikakvo saglasje u formi niti na nivou osećaja. Ne volim da se osećam obaveznim da radim ono što se očekuje od mene.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve