Dunavfest kreće s velikim zadatkom i ciljem: da kulturom promoviše Beograd i Srbiju, i da spaja
Lepa vest na kraju leta: počinje novi festival Dunavfest! Od 31. avgusta do 11. septembra, na prostorima beogradskog dela Dunava, odvijaće se dramski, muzički i likovni programi domaćih i stranih izvođača, s namerom da kulturom promovišu Beogradsku tvrđavu (čitaj Beograd i Srbiju) i Dunav. Ovu zamisao reditelja Nebojše Bradića realizuje Javno preduzeće „Beogradska tvrđava“ uz pomoć desetak kulturnih i obrazovnih institucija i – Ministarstva kulture Srbije.
„Namera nam je bila da svemu onom što svakodnevno radimo, dakle čuvamo i promovišemo kulturno nasleđe i organizujemo kulturne programe, damo nov kvalitet i da sve to skupimo u jedan događaj na atraktivnom prostoru Beogradske tvrđave“, kaže direktorka JP „Beogradska tvrđava“ Ivana Lučić-Todosić. „Kao što Dunav štitimo od zagađenja tako ovim festivalom štitimo i njegovu kulturu. Kulturno nasleđe nije gotova stvar, ono se istražuje, stavlja u funkciju, a to treba osmisliti. Očekujemo da će naš festival biti povod novim istraživanjima mnogih tema vezanih za Dunav.“ Ivana Lučić-Todosić naglašava da će ovogodišnji program povezati „Beogradsku tvrđavu sa rekonstruisanom Kulom Nebojša gde će se odvijati veći deo programa, kao i da će pokazati mogućnosti njene multifunkcionalne sale. Mi joj, rekla bih, festivalom dajemo prvi polet. Oživećemo i stare prostore: Barutana će, na primer, pored postojeće izložbe, dobiti nove sadržaje, a pokazaćemo i nove potencijale Beton hale i Ade Huje.“
Dunav će biti direktni učesnik otvaranja festivala: predstava, muzičko-scenski događaj Poslednje putovanje Rige od Fere (režija i dramatizacija Nebojše Bradića priče Ive Andrića) počeće na brodu koji kreće iz Zemuna, a završiće se u Kuli Nebojša, sledom poslednjih dana života grčkog revolucionara Rige od Fere. Osim Poslednjeg putovanja, u Kuli Nebojša će biti i Ostrvo, koncert lautiste Edina Karamazova i prvakinje Beogradske opere (i njene upravnice) Katarine Jovanović – pokušaj otkrivanja kako muzika Baha, Hendla i De Falje korespondira sa prostorom u kome je pogubljen Riga od Fere. Prvi put će biti izvedena i kompozicija Istar, nazvana po staroslovenskom imenu donjeg toka Dunava, čiji je autor Ivan Brkljačić, a Muzika na vodi je naslov koncerta Kamernog orkestra Gudači svetog Đorđa.
Prostoru Barutane su namenjeni koncerti „mlađe“ muzike, izložbe i radionice. Švedski saksofonista Mats Gustafson i njegov bend sviraće džez kompozicije svoje zemlje iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, mađarski cimbalista Kalman Balog sa Džipsi cimbalo bendom predstaviće romsku muziku raznih regiona ovog područja, a Boris Kovač i kvintet La kampanela sviraće mešavinu roka i džeza. U Barutani će biti i multimedijalni program Ale i bauci, izložba crteža i animirani film Rastka Ćirića – zanimljivo predstavljanje bića iz srpske mitologije (poznatih iz istoimene knjige Aleksandra Palavestre), i radionica za najmlađe Ala za sat Ive Ćirić.
Na Adi Huji, mestu gde su živeli Kelti, biće izložba o njima, ali i degustacija vina Podunavlja, dok se Beton hala ispostavila pogodnom za Podunavljem Srbije sa Feliksom Kanicem, izložbu crteža nepristrasnog putnika Feliksa Kanica (autor Đorđe Kostić) i izložbu Stranci u Beogradu o Đorđu Vajfertu, Geci Konu, Davorinu Jenku, Fransisu Makenziju, Arčibaldu Rajsu, Ignjatu Bajloniju i drugim stranim državljanima koji su uticali na Beograd.
Cilj Dunavfesta po Nebojši Bradiću, koji je i predsednik Umetničkog saveta festivala, jeste „da kulturno nasleđe Beograda i Srbije koristi kao inspiraciju za nova umetnička dela, aktivira novu publiku i podstiče stvaralaštvo mladih. Dunavski festival na Beogradskoj tvrđavi će biti važna međunarodna inicijativa Srbije za Dunavsku strategiju, pokrenuće brojne aktivnosti na polju umetničke muzike, dizajna, dramskog stvaralaštva i umetničkog obrazovanja. Umetnici iz različitih zemalja Dunavske strategije će učestvovati u zajednički stvorenom umetničkom konceptu. Na taj način će Dunav ponovo promovisati zajedničko kulturno nasleđe i biti plodna osnova za razvoj kreativnosti.“ Dokaz ovoj nameri je virtuelnu Muzej Dunava, čija je izrada u toku. Kako najavljuje Ivana Lučić-Todosić, u ovaj projekat će biti uključene sve Dunavske zemlje: kulturnom nasleđu srpskog dela Dunava, a na njegovim obalama je preko 20 arheoloških lokaliteta i sedam tvrđava, biće priključena baština i ostalih država koje ulepšava Dunav.
I tako, po Nebojši Bradiću „umetnost plovi, ove godine prvi put. Plovidba je stalna promena, neminovnost i nezaustavljivost promene. Podrazumeva fluidnost i avanturu. Ona znači grananje i sakupljanje, tokove koji se sabiraju u maticu, ali i šire u deltu“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi takođe živimo u neherojskom dobu i vrlo dobro znamo da je herojski čin stvar lične odluke i da će pojedinac platiti punu cenu svog nepristajanja. Zato je baš danas pravo vreme da se igra drama o Siranu de Beržeraku – drama o herojskoj individualnoj pobuni u neherojskom vremenu i ceni takve pobune koju plaća pojedinac. Osim toga, u ovo vreme kada uglavnom gledamo predstave sa nekoliko glumaca i skromnim dekorom, Sirano je veliki pozorišni izazov, veliki u svakom smislu te reči
Endru Hejg je ostao imun na tako jake izazove i već spremna zicer-rešenja, jer manipulacije ovde ima taman onoliko koliko to zakoni pripovedanja iziskuju. Tretman kvir identiteta je primer poštenog i odmerenog pristupa, dostojanstvenog i u pravcu procenitelja i u pravcu procenjenog
Nije sasvim jasno koja je funkcija umetnosti, samim tim i opere u zaraćenom, zagađenom i zavađenom svetu danas. Da li je umetnost zabava, ritual, aktivizam, obrazovna ustanova? Šta je dobijeno time što se o suđenju naftnoj kompaniji peva?
Upravo je zatvoren Stari grad u Užicu zbog gradnje suvenirnice, jednog od projekata koji će biti realizovani i Užicu tokom godine u kojoj ima titulu prestonice kulture Srbije, a koja je počela sumnjom u zakonitosti javnih nabavki
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je pre tri dana. Kolege i kvazi-kolege, sklonite se i umuknite. Bar jednom uradite ispravnu stvar. Već ste jednom dozvolili sebi da vas policija goni kao stado da bi mogli iz OŠ “Vladislav Ribnikar” da iznesu ubijenu decu. Šta je vama
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.