Loader

Kako je medijska kompanija »Novosti« postala državni organ

Brza, kratka i jasna krađa

Nije bilo dovoljno režimu Aleksandra Vučića što je "Novosti" brutalno opljačkao 2016. godine, nego ih je, tako ogoljene, 2019. i ukrao, a dok je pljačka formalno provedena kroz pravni sistem tako da bude legalna, posao oko legalizacije krađe je u toku

Nekad i sad – kako sudovi postupaju kada državu tuže sudije, a kako kada su tužioci penzioneri

Lice i(li) naličje Ustavnog suda

Pre devet godina sudovi i Ustavni sud pokazali su da mogu da sude po zakonima i Ustavu, profesionalno i časno – kad hoće, kad se ne plaše, kad nemaju političke naloge, ali danas egzistencija ne zavisi od struke već od politike

Država protiv penzionera – Kako je preinačena presuda Osnovnog suda u Bačkoj Palanci

Politička likvidacija prava

Šta će Srbiji zakoni i Ustav kad ima samoproglašenog vrhovnog sudiju, predsednika države Aleksandra Vučića i jedan broj partijskih poslušnika raspoređenih kao sudije, da njegove političke naloge, a u ime naroda (!), bespogovorno uobličavaju u presude koje s pravom nemaju veze

Paradigma pravne bruke – Presuda Prvog osnovnog suda u Beogradu 16923/18

Analiza profesionalnog beščašća

Posle četvorogodišnjeg oduzimanja dela penzija, država, uz podršku PIO Fonda, a u ime naroda, penzionere sada podvrgava mentalnom teroru – ponižavajući ih sudskim presudama, čija su nerazumna obrazloženja primeri drastičnog kršenja ustavnih i zakonskih prava

Slučaj "Novosti"

Hronologija državne otimačine

Privatizaciju Kompanije Novosti, jednu od 24 sporne privatizacije, vlast namerava "da razreši" tako što će firmu da otera u stečaj, ili da je po drugi put nacionalizuje konverzijom dugova u državni kapital, a "Večernje novosti", nekada ugledni i uticajni dnevni list, da ugasi posle 64 godine. Alternativno, ne bi bilo neverovatno ni pripajanje "Večernjih novosti" nekom od propagandnih političkih biltena Srpske napredne stranke, koje SNS danas izdaje u formi dnevnih novina

Lični stav

Ukazivanja Ustavnog suda

Zajedničko u slučajevima Briselskog sporazuma, načinu na koji je Srbija formirala SRJ i Miloševićevog predloga o konfederaciji sa Grčkom je nekoliko važnih pitanja. Da li i koliko politička forma nekog sporazuma ili dogovora može da abolira od odgovornosti za njegovu pravnu suštinu i posledice? Gde je granica između politike i prava koji se u svemu prožimaju? Ko će, ako ne Ustavni sud, da daje odgovore na pitanja da li je neki politički dogovor, koji proizvodi pravne posledice, u skladu sa ustavom