

Jubilej
Večiti Danilo KišNa današnji dan pre 90 godina rođen je Danilo Kiš. Tim povodom objavljujemo tekst Stanka Cerovića "Kiš, silueta s one strane... S.C." iz "Vremena " od 18. ferbruara 2015. godine




Na današnji dan pre 90 godina rođen je Danilo Kiš. Tim povodom objavljujemo tekst Stanka Cerovića "Kiš, silueta s one strane... S.C." iz "Vremena " od 18. ferbruara 2015. godine
Doživjeću, u samo nekoliko decenija, da se velike ideologije, borbe svjetskih sila, istorijske i moralne dileme, disidentske strasti, društveni preobražaji, mode i umjetnički pokreti, da se sve pretvori u farsu i sprdnju, a da iz blata, kad se plima povukla, na ringu ostane samo jedan čovjek čija ljepota nije načeta: Muhamed Ali ustaje sa poda u petnaestoj rundi meča s Džoom Frejzerom, u Medison Skver Gardenu u Njujorku 8. marta 1971.


Doživjeću, u samo nekoliko decenija, da se velike ideologije, borbe svjetskih sila, istorijske i moralne dileme, disidentske strasti, društveni preobražaji, mode i umjetnički pokreti, da se sve pretvori u farsu i sprdnju, a da iz blata, kad se plima povukla, na ringu ostane samo jedan čovjek čija ljepota nije načeta: Muhamed Ali ustaje sa poda u petnaestoj rundi meča s Džoom Frejzerom, u Medison Skver Gardenu u Njujorku 8. marta 1971.


On nije jedini, ali jeste najveći lik u istoriji Balkana u kome se tako plodno ukrštaju islamska i pravoslavna tradicija. Svuda drugo se sudaraju, krvare, optužuju – samo u njemu su u skladu. Kao musliman, on je to iskreno i do kraja; kao pravoslavni, ne zaboravlja ko je i ništa ne izdaje. Ovdje se možda skriva, dugoročan i precizan, politički program koji će omogućiti ovim ljudima da se dokopaju državnih formi u kojima će živjeti dobro i slobodno, pa možda i potražiti nešto... U svakom slučaju, da izađu iz scenarija "podijeli pa vladaj" u kojem je njima zapala uloga eksperimentalnih miševa na kojima se iživljava svaka sila koju interesi nanesu preko Balkana


Kiš je pisac gubitaka, poraza i nesreća, ne zato što je njegov život tragičniji od života bilo kog drugog čovjeka, nego zato što je kod njega svijest o toj tragediji napadno prisutna. Ko ga je malo više čitao, ili malo bolje poznavao, zna o njegovom velikom egzistencijalnom strahu, o pravoj jezi koja ga je pratila kroz život. Ta jeza je izvor njegove izuzetne koncentracije i zaista rijetke radoznalosti, a možda je tu energija njegovog talenta. Obdarenost za strah, nazovimo je tako, osjećanje o stalnoj bliskosti tragedije, ili o tragediji kao naličju svakog mira i sreće, to može biti jedan od razloga što sretamo njegovu siluetu u trenucima kad prava tragedija grune i u naše živote. Tada smo sišli u njegovo stalno prebivalište, tamo su, čak i ako je to prebivalište sazdano od mraka i krvi, otvorene njegove knjige
Po čemu je neko veliki državnik? Ma koliko bilo čudno, filozofi, istoričari, a još manje političari, na to pitanje nemaju odgovora. I tu se obično priziva poređenje sa velikim umjetnicima: imaju nekog demona u sebi, tj. nešto što ni oni ne znaju šta je. Podjednako su rijetki, jedni i drugi. Poznavaoci skoro jednoglasno smatraju Bizmarka najvećim državnikom modernog vremena. Uglavnom se slažu i da je De Gol najveći državnik dvadesetog vijeka. Već po ovome što je do sada uradio (i kako je uradio) izvjesno je da je Putin dominantna politička figura dvadeset prvog vijeka




Melanholija i duge zimske noći dobri su za čitanje drevnih knjiga. Naročito ako su kratki dani tako nabijeni besmislom i raspadanjem da se ni oči, kamoli misao, ne mogu ni za šta zakačiti i ni na kome odmoriti. Ja sam se poduhvatio da pročitam Platona


U izdanju "Vremena" nedavno je izašla nova knjiga Stanka Cerovića Vrijeme je krv – Umjetnik u Civilizaciji Smrti. U ovom broju "Vreme" objavljuje odlomak iz knjige, početak poglavlja u kome se govori o stvaranju atomske bombe i prvoj probi nuklearnog oružja u pustinji Hornada del Muerto 16. jula 1945


U izdanju "Vremena" upravo je izašla nova knjiga Stanka Cerovića Vrijeme je krv – Umjetnik u Civilizaciji Smrti. U dva nastavka "Vreme" će objaviti delove ove knjige. U ovom broju donosimo odlomak u kome se govori o jednom od najdramatičnijih trenutaka u Drugom svetskom ratu – Staljingradskoj bici
U Đilasu je bila plamena duša. Ništa osim smrti nije moglo sprečiti da izgori do kraja to što bi se u njoj začelo. Oko takvih ljudi buja nesreća, uvlačeći u sebe i njih i njihovu okolinu. I otkriva se uvek neka istina koja se inače retko pojavljuje. Ko voli da gleda, sve je iskupljeno
Erik Hobzbaum napisao je "skraćenu istoriju dvadesetog vijeka", od Prvog svjetskog rata do kraja Hladnog rata, dobro uočivši da je to cjelina. Cjelina u znaku Gavrila Principa. Kroz cio vijek će se ponavljati u bezbroj varijanata njegov juriš na prijesto Zla