Loader

Nedim Sejdinović

Kultura sećanja

Šta je ostalo od zaostavštine Zorana Đinđića u naprednjačkoj Srbiji

Nakon kvazireformske faze, Vučić se brzo otresao Đinđića i evropskih priča. Izlaze, doduše, članovi vlade na cigaret pauzu i poklone se na mestu Đinđićevog ubistva, ali se odnos prema pokojnom premijeru zapravo najbolje vidi iz režimskih medija. Đinđić se ponovo ubija, temeljno i sistematski. Jer Vučiću Đinđić više ne treba, a ne treba mu ni mesto gde će se Đinđićevi poštovaoci okupljati. Oni su sada njegovi neprijatelji, koje bi najradije proterao iz države

Intervju: Dr Dragan Milić, šef Klinike za kardiohirurgiju UKC Niš

Naprednjaci koji su uništili Niš moraju da odu

Posle izbora sarađivaćemo sa opozicionim partijama, ali na zdravim osnovama. Nije samo cilj promeniti nakaradnu vlast nego i nakaradni sistem, odnosno partokratiju i centralizam. Ne sme komandant i daljinski upravljač lokalnih političara biti u Beogradu. Valjda i mi u Nišu imamo pravo da razmišljamo i da sebi organizujemo život. Na kraju, i sam Beograd je uništen centralizmom. Srbija je organizam hidrocefalusa, postoji ogromna glava koja jede telo. Potom umire

Intervju: Dr Predrag Đurić, ekspert za javno zdravlje

Kataklizma zdravstvenog sistema u Srbiji

Prema podacima Svetske banke, 2002. je više od 72 odsto svih troškova u zdravstvu u Srbiji bilo plaćeno “državnim” novcem (budžet, zdravstveno osiguranje), 24 odsto iz džepa građana, a ostatak iz drugih, uglavnom međunarodnih izvora. U periodu od 2006. do 2012. godine javna sredstva pokrivala su oko 62 odsto troškova vezanih za zdravlje. Nakon 2012. godine i uspostavljanja nove vlasti, dolazi do daljeg smanjenja učešća javnih sredstava u finansiranju zdravstvene zaštite, sa rekordnim minimumom 2017. godine, kada je svega 57 odsto zdravstvenih troškova pokriveno sredstvima iz javnih izvora, a građani su iz svog džepa platili 41 odsto

Intervju: Miodrag Jovanović, ProGlas

Samo se budala dva puta spotiče o isti kamen

“ProGlas poziva na promenu izbornih uslova i za to će se aktivno boriti zajedno sa političkim partijama, civilnim sektorom i nezadovoljnim građanima. Ta sklonost da se borba za uslove za fer izbore tumači kao anticipirani poziv na bojkot počiva na jednom gubitničkom mentalitetu prema kojem nije moguće izdejstvovati ništa od režima Aleksandra Vučića. To, najpre, nije tačno. Jer, kada su postavljani jasni i ciljani zahtevi, koji su bili praćeni odgovarajućim pritiskom javnosti, Vučić je bio primoran da odstupi”

Rezolucija i komentari

Posledice bahatosti i pohlepe vlasti

Da li je tačno to što tvrde opozicionari, ali i politički analitičari, ne samo domaći, da posle Rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji, naprednjačkim izbornim prevarama i katastrofalnom stanju demokratije u našoj nesrećnoj zemlji – ništa više neće biti isto? Verovatno jeste, ali čak i ako ovaj dokument predstavlja, kako neki vele, “početak kraja Srpske napredne stranke”, to ne znači da se konac agonije u kojoj živimo nazire negde već iza sledećeg ćoška i da će sve proći bez ozbiljnih turbulencija

Skupština Vojvodine

Ana Oreg: SNS, SVM i SPS unizili vojvođansku autonomiju

“Poslanici ‘Srbije protiv nasilja’ učestvovaće u radu pokrajinskog parlamenta isključivo kako bi doprli do što više građana. Nećemo imati potpredsednike i nećemo učestvovati na onim sastancima na kojima bi treblalo da se o bilo čemu dogovaramo sa SNS, SPS ili SVM", kaže za “Vreme” predsednica Pokrajinskog odbora PSG-a Ana Oreg

Intervju: Florijan Biber, politikolog

Vučić je postao problem Evrope

Za predsednika Srbije su fer i demokratski izbori mnogo veća pretnja nego kompromis sa Kosovom. Njegova vlast zavisi od pune kontrole nad državom, institucijama, medijima i političkim procesima. Sve će učiniti kako tu ne bi došlo do suštinskih promena. Sa druge strane, ponudiće sve drugo kako bi sačuvao zapadnu podršku ili bar smanjio pritisak

Intervju

Biber: Ako bude pritiska, Vučić možda pristane na međunarodnu arbitražu

Evropski parlament doneće oštru rezoluciju, prognozira u razgovoru za „Vreme“ profesor Florijan Biber. Ali, kaže, ključan će biti pritisak Evropske komisije i evropskih prestonica – ako on bude dovoljno snažan, Vučić će morati da pristane na međunarodnu arbitražu zbog izbora ili da definitivno zatvori vrata EU