img
Loader
Jovana Gligorijević

Jovana Gligorijević

Novinarstvom je počela da se bavi 2002. godine, kao brucoškinja Filozofskog fakulteta. Tada je došla u nedeljnik "Vreme" i tu ostala do danas. Pokriva teme iz oblasti politike i društva, sa naglaskom na nasilje prema ženama. Dobitnica je više novinarskih nagrada, od kojih su neke nagrada "Dejana Anastasijević" i EU nagrada za istraživačko novinarstvo.

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese

Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom

Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome

Vreme broj 1839

Novi broj „Vremena“

Smrt i odmazda, uživo na Informeru

Nerazjašnjena smrt devojke na Filozofskom fakultetu dovela je onde policiju koja uredno dotura sve što nađe Informeru. „Vreme“ u novom broju raspetljava slučaj koji je uvod u novi talas odmazde prema univerzitetu i „blokaderima“

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja

Smrt jedne devojke zahteva istinu i dostojanstvo, ali način na koji se o njoj govori i način na koji se koristi pokazuje da je pretvorena u sredstvo političkog obračuna. U tome leži najveći problem, jer kada smrt postane sredstvo za odmazdu vlasti nad univerzitetom, ostaje zastrašujuće pitanje – na šta su sve spremni

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Gavrilo Andrić fotoreporter

„Glasovi pobune”: Gavrilo Andrić

Policija u Loznici je bila jeziva prema ćerki Zlatka Kokanovića

„Viđao sam na protestima nasilne situacije, ali ovo je nešto drugo, nisu to bile uvrede, već zaista ne znam kako posle toga odu kući”, kaže fotograf Gavrilo Andrić, nakon što je u utorak priveden u Loznici, na skupu podrške aktivisti Zlatku Kokanoviću

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići

Centar za društvenu stabilnost i njihov zastrašujući uradak o direktoru Fonda B92 Veranu Matiću nenamerno su vratili u fokus zločine za koje nije bilo volje da budu rešeni, poput masakra u kafeu Panda i ubistva braće Bitići. Mada im je namera bila da oblate, zalude i slažu, odškrinuli su vrata da tračak istine o zločinima ugleda svetlost dana

Portret savremenika: Bogdan Ilić – Baka Prase

Junak doba zaludnog u kandžama vlasti

Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije

Ne sme da nas iznenadi ako se ispostavi da je i studentski pokret i cela 2025. samo jedna faza u rušenju autokratskog režima. Mesecima se mnogo govori o bezuslovnoj podršci studentima, da li su dovoljno artikulisani, dovoljno politički zreli, dovoljno “ovakvi” ili “onakvi”... Ali nije to ključ uspeha ovog procesa. Ključ uspeha je bezuslovno otkazivanje podrške Aleksandru Vučiću

Pravi patriotizam

Amerika je velika zbog Brusa, a ne zbog Trampa

Springstin je napisao Streets of Minneapolis 24. januara. Tog dana je na TV Nova S emitovan film Presedan o policijskoj brutalnosti koja se dogodila u Valjevu 14. avgusta prošle godine. Mineapolis je lako zameniti sa “Valjevo, čujem ti glas…”, ili, još strašnije “Novi Sade, čujem ti glas dok pevaš kroz krvavu maglu…”

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Šešeljev četnički projekat devedesetih bio je pokušaj institucionalizacije četničkog identiteta u politici. Sa šubarom i kokardom ostavio je dubok trag na političkoj kulturi. U tome je, doduše, uspešniji ipak bio Vuk Drašković. Zapravo, dok su se Vuk i SPO brendirali kao četnici iz filmova Veljka Bulajića, Šešelj i ekipa (u kojoj je bio i Vučić) brendirali su se na osnovu najstrašnijih priča o četničkom pokretu: velika Srbija, zarđale kašike i sto Muslimana za jednog Srbina

Potpisi za studente, ljudi na ulici, potpisivanje

Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona

Protest 15. marta 2025. godine

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija

Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše

Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Šta se desi kad brane oko Pionirskog parka puknu i horde ćacija se izliju na gradove u Srbiji u kojima se održavaju lokalni izbori? To smo proteklog vikenda gledali u Mionici, Negotinu i Sečnju. Nije ovo tekst o lokalnim izborima, ni o rezultatima, jer izbora tog dana u suštini nije ni bilo. Sve što smo videli bilo je bezvlašće, teror, suspenzija zakona i države, te opšta vladavina nasilnika i batinaša sa crnim kačketima. Takođe i nova fazu represije koja je još jača i iracionalnija

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda

Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije

Studentski protest

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

“Moje mišljenje je da će studentska lista imati sve veću i veću podršku. Neki misle da će podrška da opadne s vremenom, ja mislim suprotno. Sve je veće nezadovoljstvo vlastima i ako izbori budu za godinu dana, mislim da će studenti imati još veću podršku nego sada, bez obzira šta se u međuvremenu bude dešavalo”

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama

Evropska unija uložila je milone evra kako bi pomogla Srbiji da sredi uklanjanje medicinskog i infektivnog otpada. Niš je jedan od prvih gradova koji su dobili postrojenje za ovu delatnost. Međutim, ono se danas ne koristi, poslove uklanjanja otpada dobija privatna firma, a zdravstvenim ustanovama istekle su dozvole. Uslovi za njihov produžetak postavljeni su tako da ne mogu da ih ispune

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

“Kad su baš teška vremena, tada se pokažu ljudi, lojalni najpre sebi, zatim svojoj porodici, bližnjima i državi. Pravda je danas možda najbliži konkurent poverenju. Ali mislim na čistu pravdu, lišenu ličnih interesa i svih surogata koji bi mogli da posluže kao zamena. Da citiram Adama Mihnjika – nama nije potrebna ni milost ni osveta, potrebna nam je pravda”

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore

Populističke mere, koliko god se Vučić upinjao, nemaju šanse. I to što sada deluje da je on u ofanzivi i da se konsolidovao, daleko je od istine. Kako može da bude konsolidovan čovek koji jednom rukom nudi kuću za sto evra, a drugom pokazuje policiji znak da bez milosti nasrće na građane