
Australija
Desetoro ljudi ubijeno na sidnejskoj plaži
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi
ilustracija: pearsons magazine
Možda nas mašine sve više brinu, ali život bez njih je nešto sasvim drugo. Bez savremenih mašina, na primer, jedno prosečno domaćinstvo u Srbiji moralo bi da angažuje bar 50 robova kako bi održalo privid života koji danas vodi
Lako je zamisliti svet u kome nema veštačke inteligencije, o kojoj se ovih dana naširoko govori i piše – to je svet koji dobro poznajemo i veći deo naših života smo živeli u njemu, rasli, učili, radovali se i povremeno tugovali, radili, a da mašine nisu mislile umesto nas. U šta će se svet sa mislećim mašinama pretvoriti, svakako ćemo videti. Međutim, zamislimo nešto teže – svet u kome mašine ne samo da ne misle, nego ni ne rade za nas. Zamislimo, naime, da ne postoje svi ti razni, fini, mehanički i električni aparati na koje se povremeno žalimo.
KAKO SU MAŠINE OSLOBODILE ROBOVE
Kako bi uopšte izgledao život bez današnjih sofisticiranih mašina? Budući da je čovek veći deo svoje istorije održavao sam sebe, bez procesora i radio-signala, bez mikrotalasnih pećnica, frižidera, električnih motora i termodinamičkih mašina, nema sumnje da bi ljudska vrsta našla način da opstane i kada bi se sasvim odrekla uređaja. No, ako biste po svaku cenu želeli da zadržite današnji kvalitet života, ne biste to nikako mogli sami. Zapravo, u nedostatku mašina ne biste imali izbor nego da uposlite druge ljude da rade za vas, i to tako da ih ne plaćate, odnosno da ne ulažete sopstveni rad u njih. Kako biste nadoknadili rad koji savremeni život iziskuje, morali biste da angažujete – robove.
Samo za proizvodnju one količine hrane koju danas u proseku pojede sedam miliona Evropljana, koliko ih živi u zemlji veličine Srbije, bez mašina za obradu zemljišta i potonju preradu namirnica bilo bi potrebno oko 70 miliona ljudskih robova. Zamislite državu sa 77 miliona stanovnika gde je svaki deseti čovek slobodan, dok ostalih devet žive potpuno obespravljeni, gladni i mučeni, često vezani i potpuno zavisni od gospodara, osuđeni na težak rad do smrti. Čak i civilizacije u antici bile su bolje izbalansirane. Pre dve hiljade godina, neposredno nakon propasti rimske Republike, kada je Rim pod Oktavijanom Avgustom obuhvatao i Cisalpinsku Italiju, na području imperijuma živelo je sedam i po miliona ljudi – od toga je građanska prava uživalo 4.500.000 Rimljana, dok je uz njih živelo 3.000.000 robova.
Svi ovi robovi, neophodni da se održi rimski život, nemaju ni privatna, ni politička prava. Na drugoj strani, rimski građanin, na primer jedan patricij, nosi purpurnu traku na beloj togi i učestvuje u radu Senata, poseduje imovinu od oko milion sestercija, udobnu vilu na Palatinu, Celiju ili Velabrumu sa oltarom i maskama predaka, kao i bar još sedam do deset imanja u unutrašnjosti i na morskoj obali. Za njega radi više stotina robova. On odlučuje o životu i smrti svakog od njih, dopušta im da žive u zajednici sa drugim robom ili robinjom, ali bez prava na venčanje (takozvani contubernium), oslobađa ih ili usmrćuje, hrani i odeva po nahođenju, koristi za sticanje prihoda i raspolaže njima na isti način na koji moderan čovek tretira svoje mašine.
Kako ističe francuski istoričar Žan-Noel Rober, u antičkom dobu na robovima počiva skoro sva proizvodnja. U starom Rimu robovi nisu samo za patricije – sasvim je prirodno stanje u kome građanin, ma kako bio bogat ili siromašan, nikada ne treba da radi i sve poslove za njega obavljaju robovi. Fizički rad, u rimskom poimanju sveta, moralno degradira ličnost. No, rimski je rob uglavnom deo dobro organizovanog domaćinstva i život mu nije onako užasan kakav je mogao biti život robova u varvarskom svetu.
Mada o njemu učimo iz grčkih i rimskih izvora, ropstvo je prirodna pojava ne samo oko Mediterana, koji njegovi gospodari Rimljani nazivaju naše more (Mare nostrum), nego na čitavoj planeti. Optimistične su procene da su u ovo doba više od 50 odsto ljudske vrste činili robovi. Do desetog veka, robovima trguju Vikinzi i ruski trgovci koji ih dopremaju na Balkan. Robove prodaju i Mongoli i svi srednjeazijski narodi. Bagdadski kalifat doprema robove u Veneciju i Marselj. Istovremeno, muslimanski trgovci karavanima kroz Saharu dopremaju robove iz srca Afrike, a procenjuje se da na ovaj način u Evropu stiže oko 14 miliona robova.
Stanje se neće mnogo promeniti ni u narednim epohama, u srednjem i novom veku, a nažalost, robovlasništvo ni danas nije sasvim izumrlo. Međutim, prema podacima američke organizacije Free the Slaves, u ovom veku samo oko 0,5 odsto svetske populacije živi u nekoj vrsti ropskog položaja. Raznovrsni su istorijski procesi doveli do toga, ali su bez sumnje njihovo oslobađanje omogućile – mašine. One su, naime, od ljudi preuzele ono što je milione držalo u lancima – fizički rad. Izuzetna efikasnost termodinamičkih mašina, kao i kaloričnost goriva koja koristimo za njihovo pokretanje, pokazala su se daleko više opravdanim od upotrebe sirove ljudske snage. Prema proceni irske Fondacije za održivu ekonomiju (FEASTA), jedan čovek mora da radi pune četiri godine da bi ostvario rad koji će izvesti jedan pun rezeorvar automobilskog goriva.


U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Meštani sela Botun nedaleko od Podgorice rešeni su da spreče gradnju postrojenja za prečiščavanje otpadnih voda. Kako se jedan kolektor isprečio na crnogorskom putu ka članstvu u Evropsku uniju i ugrozio investicije od sto miliona evra

Ruska državna imovina u Evropi mogla bi da ostane trajno zamrznuta na osnovu pravnog mehanizma koji su odobrile zemlje članice Evropske unije. U to spadaju u 210 milijardi evra Centralne banke Rusije
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve