img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dragan Milosavljević

Kada misionari marširaju

06. mart 2003, 22:32 Dragan Milosavljević, Beograd
Copied

Objavljivanjem ogleda Slobodana Antonića „Misionarska inteligencija u današnjoj Srbiji“, redakcija „Vremena“ otvorila je dragocen prostor za javnu debatu o fenomenu travestije bivših kapoa marksizma u propagatore religije globalnog, neoliberalnog kapitalizma.

U izveštajima raznih odbora i gotovo svakodnevnim javnim nastupima oni proglašavaju svoju zemlju zonom nacionalističkog besnila. U to ime insistiraju da nova država, provizorijum, prihvati da nadoknadi ratne štete koje su nastale tokom rastakanja Jugoslavije, čime bi osudili na trajno afričko siromaštvo sve dolazeće generacije.

I u ovoj ulozi dobro su rasporedjeni, mada se radije drže senke zvanične politike. Sada su na mestima odakle tehnologijom sekti transmituju poruke „ugroženim“ manjinama, oblikuju kulturu, spoljnu politiku, savetuju katarzu u kojoj bi Srbi sve grehe, posledice razbijanja nekadašnje Jugoslavije, u koju su ugradili milionske žrtve, stavili isključivo na svoj istorijski, navodno hegemonistički konto.

Zahvaljujući takvim porukama „misionara“ u francuskom udžbeniku za istoriju stoji da je „etničko čišćenje nacionalna ideologija Srba“, a nad tim falsifikatom zaprepašćena je američka novinarka Dajana Džonston.

Da je zaista tako, bila bi to najlagodnija indulgencija za strategiju sankcija, kojima je oslabljen potencijal gradjana za borbu protiv kriptokomunističkog režima Miloševića, stvorena mafijaška finansijska elita, infiltrirane policijske i obaveštajne strukture, prvo ojačan diktator kao „faktor mira“, da bi zatim cinično bio bombardovan narod zato što ga je izabrao. Ali tek onda kada je odradjen poslednji čin projektovane drame. A ona je upornim, za laika teško razumljivim srljanjem Miloševića u susret ratu sa NATO-om, dovela do potpunog parčanja i vojnog zaposedanja Balkana.

Bio sam u prilici da na konferenciji za štampu, koja se svakog ponedeljka u 11 h održava u Medija centru, nekoliko dana pred bombardovanje, učesniku Rambujea, jednom od gostiju tribine, savetniku prvo Miloševića, pa tada Draškovića, sada Koštunice, uputim pitanje: „Da li će doći do rata, s obzirom da je u interesu obe strane?“ Savetnik se slatko nasmejao i predložio „da se kladimo da bomardovanja neće biti“.

Da se rat svesno priziva od strane „branilaca mostova“, a da će ga sjajno iskoristiti za završno pranje ranijih biografija advokati „humanitarnih intervencija“, nisu znali samo oni kojima se danas pripisuju kolektivna krivica i genocidne namere što su u njega gurnuti.

I dok se ovih dana najavljuje, po sličnom scenariju, novo satiranje u Iraku, opet u ime detronizacije diktatora (nekadašnjeg miljenika Vašingtona), ovde „misionari“ popuju, optužuju Srbe za fašizam, nagradjuju svoje kolumniste svojim nagradama, a ovi govore njihovim prepoznatljivo staljnističkim rečnikom cinizma i mržnje. A svakom potencijalnom polemičaru bivši drugovi i drugarice prete da će biti uvaljan u katran i perje kao nosilac „govora mržnje“.

Dok globalni fašizam preti, pa se iz bunila budi i „stara Evropa“, oni se nude da otvore front, antifašistički naravno, kod svoje kuće. Za denacifikaciju naroda srpskog. Time bi moralno neodrživa globalna politika jedine preostale supersile prema zemljama vlasnicama nafte i naftnih koridora, preko poklanjanja balkanskih restlova, ponudila kakve-takve kompenzacije povredjenom Islamu.

Svako javno i polemičko promišljanje pravca i smisla sadašnje konfuzne, aferama zagadjene domaće politike, koja nije formulisala pred javnošću šta je zapravo u realnostima nove svetske preraspodele moći mimimum očuvanja nacionalnog interesa, ta inkvizicija, koja polaže račune, a prima uputstva „tamo gde treba“, naziva „teorijom zavere“.

S tim što oni polažu ekskluzivno pravo na praksu zavereničke tišine u kojoj komuniciraju sa spoljnim „faktorima“ . A ovi, u nedostatku autoriteta zvanične vlasti i legaliteta u parlamentu, promišljaju novo profilisanje granica Srbije, podržavaju legalizaciju besmisla upisanog u najviše konstitutivne akte, u koje su ugradjeni detonatori samodestrukcije države.

U tom nadmetanju dva tima iz istog kluba, kao na utakmici dogovorenog rezultata, sve lopte paranacionalista, Slobinih četnika, orlova, tigrova, ko zna koga još, nabačene pred srpski istorijski kazneneni prostor, „mondijalisti“ pretvaraju u lake pogotke.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure