img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ruska republika Tatarstan

Kazanjska „asimetrična federacija“

12. april 2007, 03:37 Vladimir Stanković
Copied

Primerni odnosi Moskve i Kazanja dokaz su "novih vremena" u kojima je politički kompromis neophodna veština, posebno na uvek klizavom terenu međunacionalnih i verskih različitosti

Od specijalnog izveštača „Vremena“

GRAD KOJI SE MENJA: Centar Kazanja

Let od Moskve do Kazanja traje sat i dvadeset minuta, razdaljina je nekih 800 kilometara a pravac jugoistočni. Ako je vreme vedro, videćete nepreglednu ravnicu (najviši vrh Tatarstana dostiže jedva 243 metra), a 90 odsto teritorije (67.836 km2) nalazi se na nadmorskoj visini do 200 metara. Mali ali moderan aerodrom udaljen je od grada nekih 25 kilometara, a već na ulasku u grad koji danas ima 1,1 milion stanovnika (više od četvrtine ukupnog stanovništva Tatarstana, 3,8 miliona) susrećete ogromne kontraste koji su danas glavna karakteristika Kazanja. Grad je prošle godine obeležio 1000 godina postojanja, tim povodom su, kažu, potrošene, dve milijarde dolara, ne na proslavu nego na uređenje grada koji danas liči na mešavinu kasabe i velegrada. Sudar starog i novog evidentan je na svakom koraku, tik iza modernih zdanja hotela, opere ili poslovnih zgrada nalaze se udžerice koje će u bliskoj budućnosti nestati jer se grad širi, razvija i umiva neviđenom brzinom.

Kazanj je danas važan ekonomski centar Rusije jer je Tatarstan jedan od najbogatijih regiona naftom. Crno zlato otkriveno je tokom Drugog Svetskog rata, 1943, a eksploatacija je počela u septembru 1946. Rezerve se procenjuju na 800–900 miliona tona, a tu je i gas, na tonu nafte dobija se 40 metara kvadratnih. Region je veoma bogat vodom (uz četiri velike reke – Volgu, Kamu, Vjatku i Belaju – koje obuhvataju 97 odsto vodenog potencijala, postoji još oko 500 manjih reka), 16 odsto teritorije je pod šumama, ima puno građevinskog peska, gline… U najkraćem, Tatarstan ima sjajne prirodne resurse od kojih, zahvaljujući posebnom sporazumu sa Moskvom, njegovi stanovnici sve bolje žive. Tatarstan je nakon raspada SSSR ostao u sastavu Ruske Federacije, ali je još 1990. dobio suverenitet potom učvršćen sporazumom iz 1994. kojim su precizno regulisani odnosi između Moskve i Kazanja. Pre dve godine predsednici Putin i Šajmijev potpisali su novi sporazujm o, uslovno rečeno, podeli vlasti što je izazvalo nezadovoljstvo u Savetu Ruske Federacije jer su neki smatrali da je Putin napravio „previše ustupaka“. Nijedna druga ruska federalna jedinica, a ima ih četrdesetak, nema ni približno sličan status. Možda bi se taj odnos mogao porediti sa ustupcima koje španska vlada čini Baskiji, pre svega na planu poreske politike.

Tatarstan je najpre imao autonomiju, a sada ima i Republiku, što je za Tatare, koji čine 53 odsto stanovništa (prema 39,5 odsto Rusa), ostvarenje političkog cilja koji, bar za sada, zadovoljava sve njihove potrebe. Dok su neki drugi regioni ogromne ruske zemlje, nastanjeni neslovenskim življem, birali stalnu konfrontaciju sa Moskvom, uključujući i oružanu borbu, Tatarstan je, pre svega zahvaljujući svom predsedniku Mintimeru Šajmijevu, izabrao put saradnje, dijaloga i kompromisa koji je dao odlične rezultate. Šajmijev je danas daleko najpopularniji čovek u Tatarstanu, političar kome narod veruje, ali i političar koji je znao da pliva između lojalnosti Moskvi i služenja svom narodu, između tatarskog separatizma i moskovskog centralizma, između pravoslavnog i muslimanskog sveta. Rusi ga cene jer je opasnost od separatizma sveo na zanemarljive dimenzije, kod domaćeg stanovništa njegov ugled je nemerljiv jer je baš on ostvario san o Republici i narod evidentno bolje živi, dok ga muslimanski lideri cene jer je mnogo uradio za „opštu muslimansku stvar“.

Kazanj je danas primer međureligijske tolerancije, džamije brojčano dominiraju u odnosu na pravoslavne hramove, ali među stotinama verskih objekata nalaze se i katolička crkva, jevrejska sinagoga, luteranska crkva i još mnogo verskih zdanja za oko 70 veroispovesti registrovanih u Kazanju. Odnosi Moskve i Kazanja što se vere tiče nisu oduvek bili idealni. Uprkos dogovoru o „večnom miru“ iz davne 1486, islam je zabranjen 1742, ali je Katerina II 1788. vratila verska prava muslimanskom življu.

Iako je tatarsko stanovništvo većinsko, na ulicama se više čuje ruski jezik, sva obeležja u gradu su isključivo na ruskom jeziku a zvanično pismo je ćirilica. Tatarski jezik je, naravno, takođe zvanični, radio i TV programi su dobrim delom na tatarskom, nastava u školama i na univerzitetu takođe, izlaze i novine na tatarskom, ali posle višekovne ruske dominacije i mnogim Tatarima je još uvek lakše da govore i pišu na ruskom. Prvi enciklopedijski rečnik tatarskog jezika pojavio se tek 1999.

Kazanj, grad koji se menja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Desetoro ljudi ubijeno na sidnejskoj plaži

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Crna Gora i EU

12.decembar 2025. Aleksandra Mudreša (DW)

Kako jedan kolektor sputava sprint Crne Gore u Evropsku uniju

Meštani sela Botun nedaleko od Podgorice rešeni su da spreče gradnju postrojenja za prečiščavanje otpadnih voda. Kako se jedan kolektor isprečio na crnogorskom putu ka članstvu u Evropsku uniju i ugrozio investicije od sto miliona evra

Evropska unija

Rat u Ukrajini

12.decembar 2025. K. S.

Ruskih 210 milijardi evra ostaje zamrznuto u Evropskoj uniji

Ruska državna imovina u Evropi mogla bi da ostane trajno zamrznuta na osnovu pravnog mehanizma koji su odobrile zemlje članice Evropske unije. U to spadaju u 210 milijardi evra Centralne banke Rusije

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure