img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Život neprekidne linije

04. oktobar 2017, 18:59 Nikola Dragomirović
Copied

Kavandoli i njegova čuvena La Linea na radovima svetskih i naših strip crtača okosnica su pančevačkog Nova festivala

Osvaldo Kavandoli – Kava i njegova La Linea tema su izložbe „Živeo Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji“ koja po svetu priča o ovom čuvenom animatoru i njegovom čovečuljku. Trenutno je u Pančevu (3–15. oktobar), kao okosnica Nova festivala u organizaciji KomunikArta. Izloženi su radovi 100 umetnika iz sveta, najviše iz Italije, ali i iz SAD, Japana, Francuske, Švajcarske, sa Kosova, iz Danske, Brazila, Rumunije… inspirisani Kavinom La Lineom. Na izložbi u Pančevu pridružili su im se i naši autori (Zograf, Nikola Vitković, Marko Malk, Boris Stanić, Wostok, Ana Petrović…).

Izložba je nastala u italijanskom gradu Breši, kao projekat Muzeja industrije i rada. Ne treba da čudi zašto je institucija ovakve koncepcije preuzela na sebe da promoviše tvorevinu iz sveta stripa i ilustracije. Osvaldo Kavandoli je od Drugog svetskog rata radio u industriji reklame, a La Linea je 1969. izvorno osmišljena kao zaštitno lice fabrike ekspres lonaca „Lagostina“. Na početku karijere je radio tehničke crteže za „Alfa Romeo“, da bi od 1949. godine počeo aktivno da se bavi animacijom. Učestvovao je u nastanku prvog italijanskog dugometražnog animiranog filma u boji Fratelli Dinamite u režiji Tonija Pagota, autor je kratkih reklamnih animiranih filmova koji su prvo prikazivani pred bioskopske projekcije, a potom i na italijanskoj televiziji RAI. Stvaranje La Linee 1969. godine za „Lagostinu“ je prekretnica njegove karijere. Nakon osam godina, Kavandoli prekida saradnju sa „Lagostinom“ i okreće se stvaranju kratkih animiranih geg-filmova koji postižu izuzetnu popularnost u inostranstvu. Nižu se festivalske nagrade u Anesiju i Zagrebu, spinof varijacije Linije – tri erotske (Sexilinea, Eroslinea i Pornolinea) i 26 epizoda istorijske retrospektive, La Linea History.

Kavandoli je u svom stanu u Milanu, u tradicionalnoj celuloidnoj tehnici, stvorio skoro samostalno preko 200 epizoda Linije. Preminuo je 2007. godine, pa je izložba „Živeo Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji“ ujedno i obeležavanje desetogodišnjice Kavandolijeve smrti. U centralnoj sobi milanskog muzeja stripa WOW Spazio Fumetto čuva se Kavin sto za animaciju sa jednom od originalnih folija Linije.

Linija je bila jednostavnog dizajna – neprekidna linija koju iscrtava Kavina ruka proteže se na ekranu, a njen sastavni deo je čovečuljak kao osnovni lik animacije. Čovečuljak hoda, nailazi na prepreke, ljuti se, svađa, raduje, smeje, strahuje da ne padne sa ivice; i u stalnoj je interakciji sa svojim tvorcem koji mu po potrebi olakšava ili otežava put. Govor je nerazumljiv, gestikulacija ekspresivna, boja ekrana se menja shodno raspoloženju glavnog junaka, a fraza „barum, barum“ s kojom su počinjale epizode urezala se u pamćenje. Oni koji su ga poznavali tvrde da je Kava Linija, i obratno. Delili su isti temperament, pogled na svet i suočavanje s njim.

U ČAST KAVANDOLIJA: Zograf…

Po rečima organizatora, ideja o dovođenju izložbe iz Breše u Srbiju potekla je od urednika strip programa Nova festivala Saše Rakezića / Aleksandra Zografa. Na festivalu će gostovati Kavin sin Serđo Kavandoli i strip autor Pjero Tonin, najavljeno je predavanje „Priče svedenih formi“ arheologa dr Adama Crnobrnje o sličnosti u formi vinčanskih figura sa lokaliteta Crkvine i Kavandolijeve Linije, kao i serija predavanja „La Linea i marketing: Kako oživeti neživo“ koju je osmislio pisac i kreativni strateg Lazar Džamić.

Kao marketinški trik, satirična animacija, metafora života ili simbol svedenog dizajna, Linija je postala slojevita tvorevina u svetu animacije i stripa. U njoj se može prepoznati višeznačje kakvo se sreće u vrhunskim umetničkim delima. A sve to je postigao jedan čovek u malom stanu u Milanu, radeći sam za stolom za animaciju.

…i Pjero Tonin

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure