"BG voz za Pančevački most kreće sa petog koloseka u osam časova i trideset minuta", odzvanja sa razglasa železničke stanice Novi Beograd. U retrovizoru lokomotive vide se gospođa sa kesama i gospodin u kancelarijskom odelu kako žure da uđu. Mašinovođa Aleksandar posle njihovog ulaska zatvara vrata i kompozicija kreće tačno u sedam i trideset. Sledeća stanica je Prokop
Kada čujete da neki Beograđanin svaki dan na posao putuje vozom, verovatno pomislite da ne radi u Beogradu. To može da bude loš zaključak. Nije isključeno da pomenuti radnik stanuje u „blokovima“, kod buvljaka, a da radi, recimo, na Dorćolu ili Autokomandi.
Stanica Novi Beograd
Ali, ko to još putuje vozom iz Novog Beograda na drugi kraj grada i zašto bi se neko truckao i maltretirao vozom (ako znamo kakva nam je železnica) kad može autobusima i tramvajima javnog prevoza? Pa zato što je vozom, koji se zove beogradski, brže, udobnije i sigurnije nego autobusima, trolejbusima, pa i putničkim automobilima.
Ekipa „Vremena“ se uverila u to – BG voz će biti najbolji način prevoza u Beogradu, kad počne da radi u punom kapacitetu.
U tesnoj kabini lokomotive, ispred instrument-table, sedi Aleksandar Anđelković. Iako upravlja vozom, u rukama mu je automobilski volan iz „juga“. „Ma, volan je volan. Bitno je da radi posao“, kroz osmeh kaže mašinovođa Aleksandar. Do pre tri nedelje Aleksandar je upravljao lokomotivom na linijama Beovoza, a od prvog septembra on vozi beogradski voz – BG voz. To nije isto što i Beovoz! BG voz vozi samo u Beogradu, dok Beovoz putuje i do Pančeva, Stare i Nove Pazove, Valjeva… BG voz je nova vrsta prevoza Beograđana, a za sada funkcioniše samo jedna linija – od Novog Beograda do Pančevačkog mosta. Sa tri stanice između. U prepodnevnom i poslepodnevnom saobraćajnom špicu BG voz polazi na svakih 15 minuta. Tokom ostatka dana ide na pola sata. Prvi polazak je u 5.25 sati, a poslednji u 23 sata. U septembru je prevoz besplatan, a nakon toga putnici BG voza moraće da imaju ITS (Integrisani tarifni sistem) povlastice i markice kojima se voze GSP autobusima, trolejbusima i tramvajima.
U saradnji sa Železnicom Srbije, gradska uprava Beograda uložila je 10 miliona evra u gradsku železnicu od čega je najviše potrošeno za završetak dva koloseka na stanici Beograd centar (neki je zovu i Prokop). BG voz ima i devet remontovanih elektromotornih kompozicija koje su rđale na slepim kolosecima. Od 1. septembra one se mogu videti na beogradskim šinama ukrašene posterom na kome piše „BG VOZ: novi gradski prevoz“.
„BG voz za Pančevački most kreće sa petog koloseka u osam časova i trideset minuta“, odzvanja sa razglasa železničke stanice Novi Beograd. U retrovizoru lokomotive vide se gospođa sa kesama i gospodin u kancelarijskom odelu kako žure da uđu. Mašinovođa Aleksandar posle njihovog ulaska zatvara vrata i kompozicija kreće tačno u sedam i trideset. Sledeća stanica je Prokop.
Aleksandar Anđelković, mašinovođa
„Svakim danom je sve više putnika. Prvog dana su se vozili samo novinari, a pogledajte koliko je putnika danas“, pokazuje Aleksandar dopola pun vagon iza njegovih leđa. Kada je voz krenuo, jedan čovek je pogledao u sat i nastavio da s pažnjom čita novine. Ostali su delovali kao turisti u autobusima ili brodovima koji služe za razgledanje gradova. Deluju kao da im je zanimljivo što se voze vozom kroz Beograd. Njih nekoliko, verovatno po navici, drže otvorenu knjigu ili novine na krilu, ali ipak gledaju kroz prozor ili pipaju sedište ispred sebe kao da proveravaju kvalitet. Sa lica i po klimanju glavama mogu im se pročitati misli: „Stvarno dobro izgleda!“ I zaista je tako: čisto je, sedišta su nova i udobna, slična onima iz novijih GSP autobusa, na razglasu se čuje prijatna muzika, a vazduh je svež. Dvoje srednjoškolaca se gurkaju i pokazuju jedan drugome nešto kroz prozor što se iz autobusa ne može videti.
Voz je već kod Ade, Aleksandar objašnjava da je dozvoljena i očekivana brzina voza u novobeogradskoj stanici 20 kilometara na čas, a da sad ide 80. Sa desne strane se vidi novi most. Na novobeogradskoj obali su betonske konstrukcije koje će most dočekati kad premosti Savu, a BG voz je već nad njom i prelazi je za nepun minut. Putnici koji su dosad preko Gazele morali na drugu stranu, nemaju vremena da se čude koliko su brzo prešli Savu jer im pažnju privlači pogled na Sajam. Posle manje od šest minuta otkako je krenuo, voz počinje da usporava. Stanica Beograd centar. Dvoje putnika izlazi. Starija gospođa se iščuđava kako je Prokop u lošem stanju, a njen, verovatno, muž odgovara joj: „Ma bolje je nego ranije. Sad barem služi za ono za šta je napravljen.“
Kroz levi prozor vidi se jedna kompozicija ispred koje dva čoveka stoje i razgovaraju. „To je rezervna garnitura. Ako se nešto desi sa kompozicijom koja je u redovnom redu vožnje, oni pale ovaj voz“, objašnjava Aleksandar dok pozdravlja svoje kolege na stanici. Na Prokopu niko nije ušao pa BG voz, kroz tunel, nastavlja dalje.
Opet je brzina 80 km na sat, a u tunelu mrak. Svetlo voza obasjava nekih pedesetak metara ispred, a mašinovođa objašnjava da je to u redu. „Mi verujemo našim otpravnicima. Verujemo signalizaciji na pruzi koja će nam pokazuje da usporimo ako ispred nas nešto nije u redu.“ Isto važi i za brzinu. Ako je propisano da se na tom delu pruge vozi 80 km na sat, voz će toliko ići, bez obzira da li je napolju sneg, kiša ili magla.
Nakon tunela voz izlazi na vijadukt kod Autokomande preko autoputa Beograd–Niš. Smer ka Nišu je krcat. Gužva tolika da se automobili uopšte ne kreću. Neko komentariše: „Kako li je tek na Gazeli?!“ Međutim, i ovog puta mašinovođa svojim putnicima ne daje dovoljno vremena da se slade mukom u gužvi zaglavljenih sugrađana na autoputu i opet zaranja u novi tunelski mrak. Odmah je tu sledeća stanica – Karađorđev trg. Na ovoj stanici izlazi deset putnika i stepenicama uvis nestaju ka površini zemlje. Dosta putnika ulazi i BG voz nastavlja dalje.
Od Karađorđevog trga do sledeće stanice, Vukovog spomenika, vožnja traje manje od tri minuta. Kod „Vuka“ izlazi većina putnika, a u vagonu ostaje njih troje koji će sići na poslednjoj stanici, kod Pančevačkog mosta. Ko je krenuo sa Novog Beograda, do poslednje stanice vozio se 15 minuta.
Svaka od ovih pet stanica BG voza je uredna i čista. Prokop izgleda najlošije i na njemu ima dosta da se radi. Posebno ako se zna da će jednog dana to biti glavna beogradska stanica. Stanici Novi Beograd prijalo bi jedno „umivanje“, dok stanice Pančevački most i kod „Vuka“ izgledaju sasvim pristojno – nije nemoguće da se u nekim trenucima osetite kao u metrou neke od svetskih metropola.
Građani koji su se vozili BG vozom toliko su zadovoljni da uglavnom ne veruju da će „ovo moći da ostane ovakvo kako jeste“ – da vozovi ostanu čisti i uredni, da ne kasne i da i dalje budu najbrži vid putovanja kroz grad. Za neke od tih sumnji već postoje potvrde. U prvoj nedelji septembra na jednom vagonu osvanuo je ogroman grafit, dok je jedno sedište zapaljeno. Sedište se lako zameni a na svim BG vozovima postoji antigrafit zaštita, koja omogućava da se boja opere običnom vodom za nekoliko minuta. Neko će reći da su to sitnice i da će uvek gradom šetati oni kojima je „kul“ da zapale javno sedište. Međutim, sve to košta Beograđane, čak i te huligane i njihove roditelje i, ako ni zbog čega drugog, barem zbog toga, vredi čuvati nove vozove.
Uskoro nove linije
Od prvog januara BG voz će voziti i do Batajnice. Preko stanica Tošin bunar, Zemun, Zemun Polje. Trenutno se radi remont pruge koji će to omogućiti.
U planu je i gradnja stanice kod zemunskog naselja Altina. Stanica Zemun Polje biće izmeštena sa dosadašnje pozicije na mesto bliže naseljima. Što se tiče Batajnice, u Gradskoj upravi planiraju otvaranje nove autobuske linije koja će po Batajnici sakupljati putnike i odvoziti ih na železničku stanicu. Ta linija će biti poput 34L koja je uvedena da bi povezala stanicu Prokop sa drugim autobuskim linijama.
U drugoj fazi proširenja linija je naselje Resnik, a jednog dana će u vozni red BG voza ući Mladenovac, Pančevo i Valjevo.
U BG vozu postoji razglas preko koga se pušta muzika. Kad bude povećan broj stanica, putnici će preko razglasa čuti glas koji će najavljivati sledeću stanicu. Takođe, na svim stanicama će pisati vozni red i očekivano vreme kad BG voz stiže u stanicu.
BG voz i autobuske linije
Kod stanice Novi Beograd staju autobusi na linijama 67, 69, 89, 94, 95, 7, 9, 13. Do stanice Beograd centar Prokop – novom linijom javnog gradskog prevoza 34L putnici su povezani sa linijama 40, 41, 42, 49, 59, 78, 94. U blizini Karađorđevog parka prolaze linije 17, 18, 30, 31, 33, 39, 42, 46, 47, 48, 55, 59, 78, 9, 10 i 14. Kod stanice Vukov spomenik stanice imaju autobusi na linijama 25, 25P, 26, 27, 27L, 32, 65, 74, 2, 5, 6, 7, 12 i 14. Do stanice Pančevački most saobraćaju linije 16, 23, 32E, 33, 35, 37, 43, 48, 58, 95, 96.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!