Uz obalu Skadarskog jezera, redovi vinove loze protežu se u nedogled. Odavde vina "vranac" i "krstač", proizvedena od istoimenih autohtonih crnogorskih sorti grožđa, putuju širom sveta, koji ih prepoznaje po kvalitetu
Posetioci Sajma turizma i Sajma vina (24–28. februara u Beogradu) imali su priliku da se upoznaju sa novim proizvodima kompanije „13. jul Plantaže“ iz Podgorice, ali pre svega sa turističkom ponudom nazvanom „Vinski put“.
Na samo tridesetak kilometara od Jadranskog mora, uz obalu Skadarskog jezera, redovi vinove loze protežu se u nedogled. Odavde vina „vranac“ i“krstač“, proizvedena od istoimenih autohtonih crnogorskih sorti grožđa, putuju širom sveta, koji ih prepoznaje po kvalitetu.
Tokom „Vinskog puta“ posetioci obilaze vinograd na Ćemovskom polju, po mnogima najlepši, ali svakako najveći evropski vinograd u jednom kompleksu (2350 hektara, 11 miliona čokota), oivičen čudesnim kanjonom rečice Cijevne.
Sledi obilazak vinskih podruma Šipčanik i Lješkopolje, u kojima tamnuju i caruju vina boje purpura, predvečerja i baršuna. Degustacija vina u ambijentu idealnom za njihovo čuvanje poseban je doživljaj. Na kraju, čarima slaganja vina sa hranom posetioci se prepuštaju u jednom od restorana „Plantaža“ (Mareza, Jezero), čuvenim po jelima koja majstori kuhinje spremaju na specifičan i nezaboravan način.
VINSKI PODRUM ŠIPČANIK: Posebna atrakcija za turiste je vinski podrum Šipčanik, koji se nalazi na dubini od preko 30 metara ispod površine zemlje. U obliku je tunela dugog 356 metara, prosečne širine 13,5 i visine sedam metara. Na blizu 7000 kvadratnih metara, čuva se i neguje vino u idealnim klimatskim i tehnološkim uslovima. U drvenim buradima i flašama odležava i stari dva miliona litara vina. U sklopu podruma su vinoteka sa 28.000 flaša vina starih od tri do deset godina, degustaciona sala na 200 kvadratnih metara i specijalizovana prodavnica.
MEDUN – VINO KOJE OBEĆAVA: U blizini Podgorice, na uzvišenju koje dominira gradom, nalazi se stari ilirski grad Medun, koji je bio opasan kamenim zidovima, a u podnožju su ga okružavali vinogradi od čijeg se grožđa proizvodilo slatko vino.
Novi vinogradi koje su podigle „Plantaže“, nikad veći i rodniji, stigli su skoro do Meduna. U podrumima „Plantaža“ od grožđa vranac nastalo je vino Medun, u kome se prepliću tajnovitost legendi i duh novih vremena.
Ljubitelji slatkog vina dobili su još jedan proizvod „Plantaža“ u kome je sakupljeno umeće vinograda i vinara, lepota kamena Ćemovskog polja i sunca koje ga obasjava. Vino je promovisano tokom trajanja Sajma.
Za flašu »vranca« 2100 evra
DONATOR: Direktorka „Plantaža“ Verica Maraš (sa Sergejem Ćetkovićem) je ustanovi u Zvečanskoj uručila novčani prilog vinarije
Na aukciji vina za pomoć deci u Zvečanskoj kompanija „13. jul Plantaže“ donirala je, osim najskuplje plaćene boce, 10.000 evra
Na humanitarnoj aukciji vina za pomoć deci u Zvečanskoj ulici u Beogradu 27. februara u restoranu „Julieta“ prikupljeno je oko 670.000 dinara. Najveću pojedinačnu cenu postigla je flaša vina Lesendro, a reč je o crnogorskom „vrancu“ iz 1979. godine, poklonu vinarije „13. jul Plantaže“, koja je prodata za 2100 evra. Šampanjac Dom Perinjon iz 1992. godine dostigao je cenu od 1020 evra, a ukupno su na licitaciji prodata 23 vina. Reč je o arhivskim vinima kojih nema u slobodnoj prodaji, a aukciju je vodio poznati enolog prof. dr Slobodan Jović.
Da deca u Zvečanskoj budu još zadovoljnija, pobrinula se kompanija „13. jul Plantaže“ iz Podgorice, koja je, pored toga što je bila donator najskuplje plaćenog vina, odlučila da ovoj ustanovi uplati direktnu donaciju u iznosu od 10.000 evra.
Takođe, „Plantaže“ su sa 1000 evra nagradile Đurđu Katić, pobednicu na nacionalnom takmičenju somelijera Srbije.
Organizatori ove donatorske večeri bili su Beogradski sajam i Udruženje somelijera Srbije, a pokrovitelj Privredna komora Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!