Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Dok radnici u mnogim drugim firmama poništavanje privatizacije dočekuju sa odobravanjem, sindikat ABS Minel Elektrogradnja je 23. januara Agenciji za privatizaciju uputio pismo u kome se navodi da je vest o poništenju privatizacije uznemirila sve zaposlene
Usred poplave vesti o radničkim štrajkovima u privatizovanim firmama i rasprava da li su bile loše privatizacije ili firme koje su privatizovane, Agencija za privatizaciju je 22. januara saopštila da je Komisija za preduzimanje mera po izvršenoj kontroli ugovora o prodaji kapitala raskinula 18 kupoprodajnih ugovora. Kako je navela Agencija, ugovori su raskinuti zbog neodržavanja kontinuiteta poslovanja, nepoštovanja socijalnog i investicionog programa, a najveći broj ugovora raskinut je zbog neplaćanja dospelih rata ugovorene cene.
Raskinuti su ugovori o privatizaciji novinsko-izdavačkih javnih preduzeća „Kikinda“ i „Pančevac“, hotela „Prag“ u Beogradu i hotela Palas u Jagodini, preduzeća Budimka iz Požege, Novi kolektiv iz Beograda, Industrija metalnih konstrukcija – IMK iz Beograda, „Tisa“ iz Novog Kneževca, PTT Ugostiteljstvo iz Beograda… Javnost se bavila i poznatim imenima među 18 vlasnika tih preduzeća, među kojima su Milomir Joksimović zvani Miša Omega, Dušan Stupar, bivši načelnik Centra državne bezbednosti za Beograd, Nenad Rončević, član novosadskog DSS-a…
Vlasnici tih preduzeća uglavnom se do sada nisu oglasili u javnosti. Izuzetak je ABS Minel Nenada Popovića, potpredsednika DSS-a, u čijem sastavu je i kompanija ABS Minel Elektrogradnja, čiju je privatizaciju Agencija takođe poništila. Ono po čemu je situacija u kompaniji ABS Minel Elektrogradnja specifična jeste i reagovanje zaposlenih. Dok radnici u mnogim drugim firmama poništavanje privatizacije dočekuju sa odobravanjem, sindikat ove firme je Agenciji za privatizaciju uputio pismo u kome se navodi da je vest o poništenju privatizacije uznemirila sve zaposlene. U pismu se kaže da se svi uslovi iz ugovora ispunjavaju u potpunosti, da je uplaćeno svih pet rata, realizovan plan investiranja, ispunjene obaveze iz socijalnog programa, da se firma bavi izgradnjom dalekovoda kao i ranije, i da svi zaposleni primaju plate redovno i bez kašnjenja. Navodi se i da su zaposleni iskazali pozitivno mišljenje o vlasniku u više navrata kada je Agencija za privatizaciju vršila kontrolu, da se radnici boje za svoju egzistenciju, pitaju ko će im isplaćivati plate i šta će biti sa firmom. Pismo se završava molbom Agenciji da preispita opravdanost i sagleda sve posledice koje mogu nastati sprovođenjem odluke o raskidanju ugovora, i da preduzme sve što je u njenoj moći da do raskidanja ugovora ne dođe.
Kompanija ABS Minel izdala je saopštenje u kome zahteva od Agencije za privatizaciju da poništi odluku o raskidu kupoprodajnog ugovora jer je takva odluka, kako kompanija navodi, doneta nezakonito, „pošto je Agencija za privatizaciju prekršila odredbe kupoprodajnog ugovora“. U saopštenju se kaže da je, saglasno tačkama 7.1.4. i 8.2. u ugovoru, Agencija bila dužna da pre donošenja odluke o raskidu o tome pismeno obavesti kompaniju. U tim tačkama se navodi da Agencija može da raskine ugovor samo „ukoliko se ne plati bilo koja od dospelih rata, a kompanija se ne odazove na zahtev Agencije da u roku od osam dana od dana prijema obaveštenja, uplati sve preostale rate“, a da kompanija nikada nije dobila bilo kakvo obaveštenje od Agencije o njenim namerama da ugovor raskine.
U saopštenju se navodi i „predistorija“ celog slučaja i kaže se da je „Minel Elektrogradnja“ kupljena 2005. godine za 3.022.938 evra, kao i da je ta suma trebalo da bude plaćena u šest godišnjih rata. Prve četiri rate su plaćene na vreme, a kompanija je, s obzirom na posledice svetske ekonomske krize, zatražila i dobila produženje uplate pete rate do 16. januara. Kompanija je 12. januara uputila Agenciji još jednu molbu za produženje roka plaćanja, što je, kako se kaže u saopštenju, u skladu sa Zakonom o privatizaciji, ali nikakav odgovor od Agencije nije stigao, iako je to po ugovoru bila njena obaveza. Zato je 22. januara uplaćena i peta rata u iznosu od 503.823 evra, o čemu je odmah posle uplate dostavljeno obaveštenje i odgovarajući dokaz Agenciji, ali je istog dana u medijima objavljeno da je Agencija donela odluku o raskidu privatizacionog ugovora. U saopštenju se takođe kaže i da se uplaćeni novac za petu ratu sada nalazi na računu Agencije za privatizaciju, uz napomenu da su predstavnici kompanije, u potrazi za odgovorima, pokušali da stupe u kontakt sa predstavnicima Agencije, ali da su im ti pokušaji ostali bez uspeha.
Televizija B92 je objavila da je u Agenciji za privatizaciju rečeno da su neki od klijenata, poput vlasnika ABS holdinga Nenada Popovića, pokušali naknadno da uplate obaveze tek kada je Agencija donela odluku o raskidanju ugovora, ali da to neće prihvatiti, već da sva imovina tih preduzeća pripada Akcijskom fondu, kao i da je Agencija odlučila „da se čvrsto drži zakona“. U Agenciji veruju da će ABS Minel Elektrogradnju lako prodati drugom kupcu.
Iz Minela poručuju da su zapanjeni činjenicom da neko u vreme kada država kao jedan od najvažnijih ciljeva proglašava očuvanje radnih mesta želi da uništenjem Minel Elektrogradnje ostavi sto radnika bez posla, i to zbog kašnjenja rate od šest dana. „Očekujemo da će u što kraćem roku biti organizovan sastanak predstavnika kompanije ABS Minel sa predstavnicima Agencije za privatizaciju na kojem će svi nesporazumi biti razjašnjeni“, kaže se u saopštenju, i izražava spremnost da kompanija unapred uplati i poslednju, šestu ratu kako bi ABS Minel Elektrogradnja nastavila nesmetano i normalno da radi. U suprotnom, poručuju iz Minela, potražiće zaštitu pred nadležnim sudovima, domaćim i međunarodnim institucijama.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve