Loader

Klod Levi-Stros, pisac Divlje misli, umro u 101.

05.novembar,23:39

Uticajni francuski intelektualac umro je 1. novembra u Parizu

Klod Levi-Stros (Claude Gustave Lévi-Strauss) uticajni francuski intelektualac, strukturalista koga neki nazivaju ocem moderne antropologije, umro je 1. novembra 2009. u Parizu. Rođen 28. novembra 1908. u Briselu. Živeo je punih 100 godina.

Levi-Stros je proširio polje antropologije, uveo je nove koncepte proučavanja kulturnih obrazaca, ponašanja, mišljenja, posebno mitova u primitivnim i modernim društvima. Po struci je bio etnolog, a sebe je smatrao antroplogom, odnosno socijalnim antropologom, a neki ističu da je u 1950-im godinama prošlog veka Levi-Stros zapravo uveo novi antropološki analitički metod. Polazio je od pretpostavke da su mnogi kulturni obrasci — kao oni koji se mogu naći u mitovima i jeziku zapravo ukorenjeni u bazičnim strukturama svesti.

Njegova dela „Tužni tropi“ (1955, a 1991. Levi-Stros se vratio u Brazil s jednom francuskom filmskom ekipom da napravi dokumentarac o „Tristes Tropiques“), zatim „Divlja misao“ (1963), (1964-1967) poznata i našoj publici, i „Mitologike I-IV“ su izazivala široku diskusiju među etnolozima, lingvistima, filozofima istoričarima i književnicima. U predgovoru za Nolitovo izdanje «Divlje misli» 1978. filozof Rudi Supek je pisao kako su ideje Klod Levi-Strosa imale izvesnog odjeka i u političkim krugovima: odranije poznat po svojim antifašističkim prilozima i po publikacijama UNESKO-a, Stros je oštro prekinuo s jednom tvrdo usađenom, a i «naučno» fundiranom predrasudom o bitnoj razlici između «primitivnog mentaliteta», koji je obeležje jednog velikog dela čovečanstva koje obitava u širokim prostranstvima Afrike, Australije, Južne Amerike, ili Azije – i «civilizovanog mentaliteta», koji je privilegija nas Evropejaca i drugih civilizovanih naroda». Supek je tada konstatovao da je ta predrasuda ranije služila za opravdanje kolonijalizma, a da nova teza o jedinstvenosti ljudske misli od preistorije do danas baca ovakva shvatanja u nepovrat.

Pjer Burdije (Pierre Bourdieu), je u jednom televizijskom intervju povodom smrti svog učitelja rekao da je radove Levi-Strosa čitao kao „neku vrstu praktičnog anti-rasističkog manifesta.“ Supek podvlači jednu Strosovu rečenicu: «Žalostilo nas to ili radovalo, još ima oblasti gde su divlja misao, kao i divlje vrste, relativno zaštićene: takav je slučaj sa umetnošću, kojoj naša civilizacija daje status nacionalnog parka, sa svim prednostima i nedostacima koji idu uz jednu takvu veštačku formulu; a to je naročito slučaj sa još neispitanim sektorima društvenog života u kojima zbog ravnodušnosti ili nemoći, a najčešće iz razloga koje još nismo otkrili, divlja misao i dalje cveta».

Na

web sajtu Arte TV može se videti omaž ovom autoru koga je Galimar uvrstio u plejadu velikana XX veka.

Umesto omaža Klod Levi-Strosu „Vreme“ podseća čitaoce na početak knjige Divlja misao:

Divlja Misao

Kao moto «Divlje misli» izdvojen je sledeći Balzakov citat: «Jedino divljaci, seljaci i palančani temeljno i svestrano proučavaju svoje poslove; stoga je, kada sa misli pređu na delo, sve što urade dovedeno do kraja.»

Glava prva

Nauka o konkretnom

Dugo su naučnici voleli da navode jezike kojima nedostaju reči za izražavanje pojmova kao što su pojam drveta ili životinje, iako se u njima sreću sve reči koje su potrebne za podroban popis vrsta i podvrsta. Ali dok su se oni pozivali na te slučajeve kako bi potkrepili tvrđenje o tobožnjoj nesposobnosti „primitivaca“ da apstraktno misle, zaboravljali su druge primere koji potvrđuju da obilje apstraktnih reci nije odlika samo jezika civilizovanih naroda. Tako u činuk jeziku sa severozapada Severne Amerike apstraktne reči označavaju mnoga svojstva ili odlike bića i stvari: „Taj način izražavanja, kaže Boas, češći je u ovom nego u bilo kom drugom jeziku koji znam“. Rečenica: opaki čovek je ubio jadno dete, na činuk jeziku glasi: čovekova opakost ubila je detetovu jadnost; a da bi se kazalo da neka žena upotrebljava odveć malu kotaricu reći će se: ona stavlja korenje ružičaste biljke u majušnost kotarice za školjke. (Boas 2, str. 657—658)…

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve