Beograd
Rekordan broj učesnika Beogradskog maratona
Rekord po broju učesnika na vogodišnjem Beogradskom maratonu već je oboren, iako je do njega ostalo još mesec dana, javlja Beoinfo pozivajući se na organizatore
„I kad otvori sedmi pečat, nasta tišina na nebu oko pola časa“ (Otkrovenje, 8, 1), kaže apostol Jovan Bogoslov u tradicionalnom i više nego enigmatičnom hrišćanskom predskazanju apokalipse, najavljujući početak onog što je poznato kao Strašni sud. Jovanova apokalipsa će potom sačekati i da odsvira sedam truba, a u sledu teško razumljivih i svakojako tumačenih parabola, broj sedam će biti onaj oko koga se pletu nabrajanja što zala koja čekaju čovečanstvo, što spasenja namenjenog za jedan njegov podskup. Na isti način, sedmica je gotovo neizbežna u raznim drugim brojevnim mistifikacijama i magijskim kultovima. Tako u apstraktnom govoru narodne bajke imamo sedam mora kao hiperbolu daljine, kao i čitav niz sedmočlanih nabrajanja. Sedam je istovremeno zlatni broj za Tibetance, broj dana nastanka sveta u Mojsijevoj knjizi „Postanja“ i broj nebesa u hrišćanskoj mitologiji. Kao i broj arhanđela na sedmom nebu. I broj japanskih bogova sreće. I broj godina nesreće u zapadnom sujeverju. Da stvar bude misterioznija, sedam je i broj astronauta koji su stradali u obe katastrofe spejs šatla, i Čelindžera i Kolumbije. Ali, šta je to, zapravo, posebno sa brojem sedam? Navodno, većina ljudi, kada ih upitate da zamisle broj između jedan i deset, odgovori: „Sedam“. Ta neobična ljudska sklonost ka ovom broju donekle objašnjava što ima toliko svakojakih skupova u koje se uguralo sedam elemenata, kao što je sedam drevnih svetskih čuda, sedam kraljeva, sedam antičkih mudraca, sedam sekretara SKOJ-a, sedam sila ili sedam književnih nastavaka koji čine heptalogiju. Međutim, tradicije sedmice uglavnom ne izviru iz prirode, budući da u njoj ima zaista malo toga što bi sedmicu činilo posebnom. Sedam je u matematici tek četvrti prost broj, predstavlja neutralno stanje na pH skali, atomski je broj azota i optimalan broj sati koji lekari preporučuju za spavanje. No, njegovoj su popularnosti u svojoj hrišćanskoj fazi možda najviše kumovali stari Rimljani, koji su pokorili svet iz grada sa sedam brežuljaka i ostavili nam, uz brojne druge tekovine, sedam dana u nedelji i ime sedmog meseca, septembra. Stvar je u tome što je tokom njihovog doba, dok je Ptolomej u Aleksandriji razvijao svoj geocentrični sistem sveta, van Zemlje bilo poznato upravo sedam planeta, odnosno „pokretnih zvezda“ (Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Sunce i Mesec). I mada se pokazalo da neke od njih uopšte i nisu planete, to je posebno raspaljivalo ljubav astrologa i alhemičara prema ovom „nebeskom broju“. Tako je i rimski papa Grigorije I u šestom veku smanjio početnu listu od osam, da bi došao do čuvenog spiska sedam ljudskih vrlina. I još čuvenijih smrtnih grehova: gordosti, škrtosti, bluda, gneva, neumerenosti, zavisti i lenjosti. Nedavno je papski Rim napravio novi, moderniji spisak sedam grehova. Koji, zapravo, nikada i nisu suštinski dovedeni u pitanje od strane nauke ili civilizacijskog razvoja uopšte. Bez obzira na sedam pečata i najavljenu apokalipsu, ta stvar ostaje jednako subjektivna. Jer, koliko god grehova bilo, svako bi morao da ih ima što manje.
Rekord po broju učesnika na vogodišnjem Beogradskom maratonu već je oboren, iako je do njega ostalo još mesec dana, javlja Beoinfo pozivajući se na organizatore
Okončana era dizela za Volvo koji planira da proizvodi samo električna vozila od 2030. godine
“I u Holandiji ima mnogo ljudi poput mene, mi smo mešavina Indonežana i Holanđana, a ima, naravno, i Indonežana. A ljudi teško razumeju kakva je razlika između nas. Razlika je u našoj istoriji”
Prevodilac i pisac Nikola Bertolino napisao je ovaj tekst pre 22 godine. Bez te informacije, čitaocu će delovati kao opis današnjeg vremena. Tekst dosad nije objavljivan. U prvom delu feljtona razmatrano je pitanje odgovornosti intelektualca za ratove devedesetih, nacionalističke elite, fanatizovane gomile, Gazimestana, Miloševićevog kontramitinga, o počecima preobražaja čoveka-gomile u čoveka-pojedinca, i o opijenima koje valja trezniti
Parole koje su najčešće izvikivane 27. marta 1941. godine bile su „Bolje rat, nego pakt!“ i „Bolje grob, nego rob!“. Želje su nam se ispunile: dobili smo rat, dobili smo grobove, ali nam je zato Čerčil u ime slobodnog sveta odao priznanje da smo spasili dušu
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve