U ovom veku za četvoro građana Srbije pretpostavlja se da su umrli od gladi: bili su stari, bolesni, izmenogli, a bližnji – rođaci ili komšije, svejedno je – kanda su ih zaboravili
Fond B92 pokrenuo je još jedan humanitarni projekat – „Hrana za sve“. Po rečima Verana Matića, predsednika Upravnog odbora fonda, 700.000 građana Srbije živi sa prihodima manjim od 8360 dinara, što je po kriterijumima Svetske banke granica siromaštva, najmanje 150.000 dece gladuje, država nema ozbiljnu snažnu strategiju i ne može sama da reši ovako krupne probleme. „Zbog toga ćemo dominantno naše vreme, pored dnevnih obaveza, posvetiti akciji ‘Hrana za sve’ sa ciljem da rešimo konkretne probleme određenog broja najugroženijih. Ako uspemo u našim namerama, veoma brzo bi trebalo da se poveća broj javnih kuhinja, distributivnih centara hrane, da se počne s primenom novih mehanizama pomoći u hrani, osnovnim potrepštinama“, poručio je Matić i pozvao pojedince i kompanije da se uključe u inicijalnu akciju projekta „Štrajk glađu protiv gladi“: pojedince da pored jednodnevnog gladovanja pomognu akciju slanjem SMS-a na dati broj što će se tarifirati sa 100 dinara, koliko košta, kako je rekao, jedan obrok, a kompanije da daju prilog u naturi.
HRANA ZA SVE: Prikupljanje hleba nasušnog
„Akcija ‘Štrajk glađu protiv gladi’ samo je prvi korak u tom smeru“, piše na uvodnoj internet stranici www.strajkgladju.com. „Na Svetski dan borbe protiv gladi, 16. oktobra širom Srbije ljudi će se solidarisati sa gladnima uzdržavanjem od hrane. Ovo je prvenstveno simbolički čin koji nije sam sebi svrha, već način da se javnost pobudi da razmišlja o ovom problemu, da svi zajedno pozovemo kompanije da obezbede donacije. Štrajk je samo uvod u mnoštvo akcija koje će slediti i koje će biti od sasvim konkretne pomoći gladnima u Srbiji. Želimo da počnemo da gradimo kulturu doniranja. Da se ljudi i kompanije bore protiv gladi svakog dana. Kao što čovek svakog dana mora da jede.“
Inače, 16. oktobara 1945. godine osnovana je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sa osnovnim ciljem da poboljša kvalitet ishrane i životni standard celokupnog svetskog stanovništva, 1979. godine taj datum ustanovljen je kao Svetski dan hrane, a 17. oktobar za Svetski dan borbe protiv gladi.
KVANTITET ILI KVALITET: Glad je osećaj izazvan nedostatkom hrane u organizmu, a gladovanje je potpuno ili delimično lišavanje organizma hrane potrebne za njegovo održavanje.
Potpuno gladovanje može biti voljno i prinudno. Ovo prvo je štrajk glađu, odbijanje uzimanja hrane iz protesta, e da bi se privlačenjem pažnje ostvario neki cilj. Prinudno gladovanje je obično posledica suša, poplava, ratova… Iako je redovna pojava u svetu, naročito u Africi, tako što u Srbiji nije zabeleženo, a nije da se nije ratovalo. Istina, u ovom, XXI veku za četvoro građana Srbije pretpostavlja se da su od gladi umrli: bili su stari, bolesni, iznemogli, a bližnji – rođaci ili komšije, svejedno je – kanda su ih zaboravili.
Od potpunog gladovanja daleko je češće delimično gladovanje: u organizam se hrana unosi, ali ne u dovoljnim količinama za normalno funkcionisanje, bilo da je reč o kvantitetu – nedovoljnoj količini hranljivih materija uopšte, ili kvalitetu – nedostatku nekih hranjivih materija, kao što su belančevine, mineralne soli i vitamini. Reč je o nezdravoj ishrani.
Posledice delimičnog gladovanja su iste kao i kod potpunog gladovanja, ali se ispoljavaju daleko sporije. Dugotrajno gladovanje, bilo potpuno ili delimično, izaziva promene u organizmu koje mogu biti dalekosežne. Posledice potpunog gladovanja su brzo mršavljenje, poremećaji unutrašnjih funkcija, opšta slabost i smrt, koja obično nastupa kada organizam izgubi 40-50 odsto originalne mase. Sa druge strane, posledica delimičnog gladovanja je neuhranjenost u slučaju kvantitativnog, a gojaznost u slučaju kvalitativnog gladovanja.
ZADOVOLJSTVO: Na konferenciji za medije, održanoj 16. oktobra, predsednik Fonda B92 Veran Marić je izjavio da je zadovoljan odzivom štrajkača: na taj dan dobrovoljno je gladovalo 676.280 ljudi iz cele Srbije i preko 80 zemalja sveta, kao i preko 400 kompanija i organizacija, koje su na različite načine dale svoj doprinos ovom projektu. Matić je posebno istakao primer kompanije Viktorija grupa, koja je pored donacije u hrani u vrednosti od 600.000 evra donirala i prevoz hrane do mesta gde će se distribuirati, što je dodatna važna donacija, jer bi se inače takva usluga morala platiti verovatno više od 50.000 evra. „Siguran sam da će ovaj potez biti inspirativan i za druga preduzeća, pojedince i različita udruženja i da će nam se na najbolji mogući način pridružiti.“
„Viktorija grup je do sada bila uvek za korak ispred u poslovanju i nadamo se da ćemo biti za korak ispred i u pružanju pomoći onima kojima je potrebna, ako već i nismo“, uzvratio je Zoran Mitrović, predsednik Upravnog odbora ove kompanije. „Iz tog razloga predložio bih da B92 pokrene još jednu akciju, ‘društveno najodgovornija Kompanija’, naravno iz privatnog sektora. Danas možemo videti u raznim novinama, na raznim sajtovima koliko je ko profitabilan, koliko je ko zaradio, a na ovaj način moglo bi se videti i koliko je ko od nas vratio i dao našem društvu, koliko ko brine o svojim zaposlenima, o članovima njihovih porodica i uopšte o okruženju.“
Sve u svemu – akcija je uspela, jedino što se ne zna koliko je novca pristiglo slanjem SMS-ova. Kako je objašnjeno na konferenciji za štampu, taj podatak će biti objavljen „nakon prebrojavanja glasova i dobijanja zvaničnih rezultata“. I eto, već četiri dana ništa. Koliki li je to posao u eri informatike?
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!