Loader

Dokumenti: Predlog izmena zakona o informisanju

11.jul,12:08

Reakcije na vladin Predlog zakona veoma su oprečne između ostalog i zbog visokih kazni koje predviđa

Vlada Srbije usvojila je Predlog izmena Zakona o informisanju, koji će uneti „primenu evropskih normi u vlasništvo nad medijima i njihov rad“. Reakcije na pojedine odredbe Predloga zakona – kao što su kazne za narušavanje načela prezumpcije nevinosti i otkrivanje identiteta maloletnika što se do sada najčešće dešavalo u tabloidima – veoma su oprečne, jer između ostalog predviđaju i do 20 puta veće kazne za medije, njihove osnivače, urednike i distributere.

Dok su brojni mediji bili uzdržani i samo preneli vest budućoj o izmeni regulative, drigi su ga oštro kritikovali. „Kurir“ uz navođenje brojnih izjava uglavnom opozicionih političara koji kritikuju Predlog zakona piše: „Vlada Srbije donela je novi zakon o informisanju, koji je uperen direktno protiv ‘Kurira’, ali i ostalih medija, smatraju naši sagovornici! Novi zakon, koji je Ministarstvo za kulturu pripremalo u potaji, a Vlada izglasala pod pritiskom Mlađana Dinkića i G17 plus, za svoju suštinu ima – gašenje slobode govora, gušenje nezavisnih medija i prevaspitavanje svih onih koji se drznu da kritički pišu o vlasti.“

Ovaj zakonski predlog trebalo bi da bude usvojen u Skupštini Srbije do kraja jula, po hitnom postupku. Kako je posle sednice Vlade na kojoj je Predlog usvojen rekao ministar Oliver Dulić, za predlog zakona nakon duže rasprave glasala je većina članova Vlade, dok su ministri iz redova SPS-a bili uzdržani jer ih, kako su rekli, vraća u prošlost: „Stav SPS-a bio je da su oni, zbog svoje političke prošlosti, protiv toga da se donose zakoni iz bilo koje oblasti koji bi trebalo da ih povežu sa nečim što je bilo vreme vladavine Slobodana Miloševića“, objasnio je Dulić.

Dulić je negirao tvrdnje pojedinih medija da je ministar Mlađan Dinkić, koji inače već dugo „ratuje“ s pojedinim tabloidima, napustio sednicu Vlade. „Nije istina da je ministar Dinkić napustio sednicu, niti da je podneo ostavku. Rasprava je bila duga, sadržajna, nakon rasprave se glasalo i svi su glasali ‘za’, osim ministara iz Socijalističke partije Srbije“, kaže Dulić.

„Nije bilo nikakvih konflikata, bilo je samo pojašnjenja. Postojala je samo dilema da li je on usklađen sa svim evropskim normama“, dodao je Dulić.

PREDLOG

Z A K O N

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM INFORMISANjU

Član 1.

U Zakonu o javnom informisanju („Službeni glasnik RS“, br. 43/03 i 61/05), u članu 14. dodaje se novi stav 1. koji glasi:

„Javno glasilo može osnovati domaće pravno lice (osnivač javnog glasila), s tim što štampano javno glasilo koje se distribuira na teritoriji cele Republike Srbije može osnovati akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću.“

Posle dosadašnjeg stava 1. koji postaje stav 2. dodaju se st. 3, 4, 5, 6, 7, 8. i 9. koji glase:

„Novčani deo osnovnog kapitala osnivača štampanog javnog glasila koje se distribuira na teritoriji cele Republike Srbije mora iznositi najmanje 50.000,00 evra u dinarskoj protivvrednosti za osnivača koji izdaje jedno dnevno javno glasilo, 100.000,00 evra u dinarskoj protivvrednosti za osnivača koji izdaje više dnevnih javnih glasila, 10.000,00 evra u dinarskoj protivvrednosti za osnivača koji izdaje jedno nedeljno ili periodično javno glasilo, 10.000,00 evra u dinarskoj protivvrednosti za svako naredno do ukupno četiri nedeljna ili periodična javna glasila i iznos od 50.000,00 evra u dinarskoj protivvrednosti za osnivača koji izdaje pet ili više nedeljnih ili periodičnih javnih glasila.

Iznos iz stava 3. ovog člana mora biti u celosti uplaćen prilikom upisa javnog glasila u registar javnih glasila.

Osnivač javnog glasila mora održavati vrednost novčanog dela osnovnog kapitala na nivou koji je najmanje jednak vrednosti minimalnog osnovnog kapitala iz stava 3. ovog člana za sve vreme izdavanja javnog glasila.

Ako se osnovni kapital osnivača javnog glasila smanji ispod vrednosti iz stava 3. ovog člana, osnivač javnog glasila dužan je da u roku od 30 dana obustavi delatnost izdavanja javnog glasila.

Po proteku roka iz stava 6. ovog člana nadležni javni tužilac dužan je da bez odlaganja pokrene postupak za privredni prestup pred nadležnim sudom i zatraži izricanje mere privremene obustave delatnosti izdavanja javnog glasila.

Sud je dužan da u roku od 12 sati od podnošenja predloga javnog tužioca izrekne osnivaču meru privremene obustave delatnosti izdavanja javnog glasila, do ispunjenja uslova iz stava 3. ovog člana.

U postupku za izricanje mere iz stava 7. ovog člana shodno se primenjuju odredbe čl. 20, 21. i 24. ovog zakona.

Dosadašnji stav 2. postaje stav 10.

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 11. reči: „stava 2.“ zamenjuju se rečima: „stava 10.“

Član 2.

Posle člana 14. dodaju se čl. 14a, 14b i 14v koji glase:

„Član 14a

Osnivač javnog glasila ne može preneti niti na drugi način raspolagati pravom na javno glasilo ili pravom na izdavanje javnog glasila.

Ugovor ili drugi pravni posao koji za predmet ima prenos, odnosno drugo raspolaganje pravima iz stava 1. ovog člana ništav je.

U slučaju prestanka javnog glasila brisanjem iz registra javnih glasila ili na drugi način, odnosno prestanka štampanja ili izdavanja javnog glasila, nije dozvoljeno osnivanje javnog glasila pod istim ili sličnim imenom koje može izazvati zabunu u pogledu identiteta javnog glasila.

Zabrana iz stava 3. ovog člana važi godinu dana počev od dana izdavanja poslednjeg primerka javnog glasila koje je prestalo da postoji, odnosno koje se ne štampa, odnosno ne izdaje.

U slučaju povrede zabrane iz stava 3. ovog člana shodno će se primenjivati odredbe člana 14. st. 7, 8. i 9. ovog zakona.

Član 14b

Registar javnih glasila vodi organizacija nadležna za vođenje registra privrednih subjekata.

Ministar nadležan za poslove javnog informisanja bliže uređuje način vođenja registra javnih glasila.

Član 14v

Organizacija koja vodi registar javnih glasila jednom mesečno, na zahtev republičkog organa uprave nadležnog za poslove javnog informisanja, dostavlja izvod iz registra javnih glasila sa podacima o osnivačima javnih glasila.

Izvod iz registra javnih glasila iz stava 1. ovog člana sadrži naziv i matični broj za svakog osnivača javnog glasila, podatak o novčanom delu osnovnog kapitala, kao i pregled svih javnih glasila čiji je osnivač.

Organ uprave iz stava 1. ovog člana dostavlja izvod iz registra javnih glasila organizaciji koja sprovodi postupak prinudne naplate.

Organizacija koja sprovodi postupak prinudne naplate u roku od tri dana od dana prijema izvoda iz stava 1. ovog člana dostavlja organu uprave nadležnom za poslove javnog informisanja podatke o prinudnoj naplati za svakog od osnivača javnih glasila koji su navedeni u tom izvodu, sa posebnom naznakom o periodu obustave svih plaćanja.

Ako je osnivaču javnog glasila račun u blokadi duže od 90 dana u prethodnih godinu dana poslovanja, osnivač javnog glasila dužan je da bez odlaganja obustavi delatnost izdavanja javnog glasila.

Ako osnivač javnog glasila iz stava 5. ovog člana ne obustavi delatnost izdavanja javnog glasila, organ uprave nadležan za poslove javnog informisanja o tome obaveštava nadležnog javnog tužioca, koji je dužan da bez odlaganja pokrene postupak za privredni prestup pred nadležnim sudom i zatraži izricanje mere privremene obustave delatnosti izdavanja javnog glasila za sve vreme trajanja obustave svih plaćanja.

U postupku iz stava 6. ovog člana shodno će se primenjivati odredbe člana 14. st. 7, 8. i 9. ovog zakona.“

Član 3.

U članu 16. dodaju se st. 2, 3, 4, 5. i 6. koji glase:

„Osnivač javnog glasila čija je distribucija obustavljena u celosti ili u značajnom delu povredom zabrane iz stava 1. ovog člana ima pravo da pred nadležnim sudom zahteva naknadu štete koju je usled toga pretrpeo.

U slučaju da u postupku iz stava 2. ovog člana utvrdi da je došlo do povrede zabrane iz stava 1. ovog člana, sud će naknadu za pretrpljenu štetu odmeriti najmanje prema vrednosti prodatog oglasnog prostora za sve brojeve javnog glasila koji nisu distribuirani povredom zabrane iz stava 1. ovog člana. U odsustvu dokaza o takvoj vrednosti za sve ili neke od brojeva javnog glasila smatraće se da je ta vrednost za svaki takav broj jednaka vrednosti prodatog oglasnog prostora u prvom broju javnog glasila koji nije distribuiran.

Postupak po zahtevu iz stava 2. ovog člana hitan je.

U postupku iz stava 2. ovog člana nadležni sud će na predlog osnivača javnog glasila odrediti privremenu meru kojom će obavezati lice koje se bavi distribucijom javnih glasila da do pravnosnažnog okončanja postupka nastavi da obavlja distribuciju predmetnog javnog glasila.

Po predlogu iz stava 5. ovog člana nadležni sud odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja predloga, i svoju odluku odmah dostavlja osnivaču javnog glasila, odgovornom uredniku javnog glasila i licu koje se bavi distribucijom javnih glasila.“

Član 4.

Posle člana 92. dodaju se čl. 92a, 92b, 92v i 92g koji glase:

„Član 92a

Novčanom kaznom od 1.000.000,00 do 20.000.000,00 dinara kazniće se za privredni prestup osnivač javnog glasila ako ne obustavi delatnost izdavanja javnog glasila u roku od 30 dana od dana smanjenja osnovnog kapitala osnivača javnog glasila (član 14. stav 6).

Uz kaznu iz stava 1. ovog člana sud će izreći zaštitnu meru zabrane obavljanja delatnosti izdavanja javnih glasila.

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana, novčanom kaznom od 200.000,00 do 2.000.000,00 dinara kazniće se odgovorno lice u osnivaču javnog glasila i odgovorni urednik javnog glasila.

Uz kaznu iz stava 3. ovog člana sud će izreći zaštitnu meru zabrane vršenja određenih dužnosti.

Član 92b

Novčanom kaznom od 1.000.000,00 do 20.000.000,00 dinara kazniće se za privredni prestup osnivač javnog glasila ako osnuje javno glasilo suprotno zabrani iz člana 14a stav 3. ovog zakona.

Uz kaznu iz stava 1. ovog člana sud će izreći zaštitnu meru zabrane obavljanja delatnosti izdavanja javnih glasila.

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana, novčanom kaznom od 200.000,00 do 2.000.000,00 dinara kazniće se odgovorno lice u osnivaču javnog glasila.

Uz kaznu iz stava 3. ovog člana sud će izreći zaštitnu meru zabrane vršenja određenih dužnosti.

Član 92v

Novčanom kaznom od 1.000.000,00 do 20.000.000,00 dinara kazniće se za privredni prestup osnivač javnog glasila kome je račun u blokadi duže od 90 dana u prethodnih godinu dana poslovanja, ako bez odlaganja ne obustavi delatnost izdavanja javnog glasila (član 14v stav 5).

Uz kaznu iz stava 1. ovog člana sud će izreći zaštitnu meru zabrane obavljanja delatnosti izdavanja javnih glasila.

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana, novčanom kaznom od 200.000,00 do 2.000.000,00 dinara kazniće se odgovorno lice u osnivaču javnog glasila i odgovorni urednik javnog glasila.

Uz kaznu iz stava 3. ovog člana sud će izreći zaštitnu meru zabrane vršenja određenih dužnosti.

Član 92g

Novčanom kaznom u visini koja odgovara zbiru vrednosti ukupno prodatog tiraža javnog glasila, isporučenog distributerima na dan objavljivanja informacije, i vrednosti prodatog oglasnog prostora u tom broju javnog glasila, a kod elektronskog javnog glasila u visini koja odgovara vrednosti oglasnog prostora u danu u kome je emitovan program u okviru kojeg je objavljena informacija, kazniće se za privredni prestup osnivač javnog glasila ako se u javnom glasilu neko lice označi učiniocem kakvog kažnjivog dela, odnosno oglasi krivim ili odgovornim pre pravnosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa (član 37).

Ako je privredni prestup iz stava 1. ovog člana učinjen putem objavljivanja informacije na naslovnoj strani javnog glasila, osnivač javnog glasila, kazniće se novčanom kaznom u visini koja odgovara zbiru vrednosti ukupno prodatog tiraža javnog glasila isporučenog distributerima u periodu od sedam dana računajući od dana kada je informacija objavljena i vrednosti prodatog oglasnog prostora u javnom glasilu u tom periodu.

Ako je privredni prestup iz stava 1. ovog člana učinjen putem objavljivanja informacije u elektronskom javnom glasilu u okviru informativnog programa, osnivač javnog glasila kazniće se novčanom kaznom u visini koja odgovara vrednosti prodatog oglasnog prostora u javnom glasilu u periodu od sedam dana računajući od dana kada je informacija objavljena.

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana, novčanom kaznom od 200.000,00 do 2.000.000,00 dinara kazniće se i odgovorno lice u osnivaču javnog glasila i odgovorni urednik javnog glasila.“

Član 5.

U članu 93. stav 1. broj: „100.000,00″ zamenjuje se brojem: „2.000.000,00″, a broj: „1.000.000,00″ zamenjuje se brojem: „20.000.000,00″.

U stavu 2. broj: „10.000,00″ zamenjuje se brojem: „200.000,00″, a broj: „200.000,00″ zamenjuje se brojem: „2.000.000,00″.

Član 6.

U članu 95. broj: „30.000,00″ zamenjuje se brojem: „1.000.000,00″, broj: „200.000,00″ zamenjuje se brojem: „10.000.000,00″, reči: „odgovorni urednik“ zamenjuju se rečju: „osnivač“, a tačka 1) briše se.

Dodaje se stav 2. koji glasi:

„Novčanom kaznom od 200.000,00 do 2.000.000,00 dinara, za prekršaj iz stava 1. tač. 2), 3) i 4) ovog člana, kazniće se i odgovorni urednik javnog glasila.“

Član 7.

Osnivači postojećih javnih glasila dužni su da visinu osnivačkog kapitala usklade sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Član 8.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

OBRAZLOŽENjE

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju sadržan je u članu 50. i 51. stav 1. Ustava Republike Srbije prema kome, svako je slobodan da bez odobrenja, na način predviđen zakonom, osniva novine i druga sredstva javnog obaveštavanja kao i da svako ima pravo da istinito, potpuno i blagovremeno bude obaveštavan o pitanjima od javnog značaja i sredstva javnog obaveštavanja su dužna da to pravo poštuju.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Predložene izmene i dopune Zakona prvenstveno su učinjene u cilju njegove doslednije primene i unošenja većeg reda i odgovornosti u sferi medija.

III. OBJAŠNjENjE POJEDINAČNIH REŠENjA

Uz čl. 1. i 2. Praksa je pokazala da je neophodno precizno utvrditi ko je odgovoran za rad i poslovanje javnih glasila. Javna glasila su slobodna i nezavisna u svom radu, ali su u obavezi da se pridržavaju odredaba zakona. Često se dešava da se javna glasila ponašaju suprotno odredbama važećih propisa a da za to niko ne snosi odgovornost iz razloga što zakon nije dovoljno jasan i precizan. U tom smislu je predloženo da se član 14. dopuni sa osam novih stavova kojima se precizira odgovornost osnivača pravnog lica koji je osnivač javnog glasila ili osnivača javnog glasila za rad javnog glasila. Takođe se za osnivače štampanih javnih glasila uvodi minimalan iznos osnovnog kapitala kao garant likvidnosti za one subjekte koji obavljaju poslove od opšteg interesa. Novim članom 14 a.preciznije se definiše raspolaganje pravom na javno glasilo ili pravo na izdavanje javnog glasila i uvodi zabrana osnivanje novog javnog glasila pod istim ili sličnim imenom kao javno glasilo koje je brisano iz odgovarajućeg registra u određenom vremenskom periodu. Članom 14b se bliže određuje organ nadležan za vođenje registra javnih glasila i određuje organ nadležan za donošenje podzakonskog akta kojim se bliže uređuje način vođenja registra javnih glasila. Članom 14v se bliže određuje postupanje organizacije koja vodi registar u pojedinim slučajevima kršenja zakonskih odredaba.

Uz čl. 3. Preciznije su definisana prava i obaveze distributera javnih glasila, postupak za utvrđivanje pretrpljene štete osnivača javnog glasila pred nadležnim sudom, a koja može nastati nedistribuiranjem javnog glasila i vremenski roku u kome se taj postupak mora okončati.

Uz čl. 4. Članu 92. dodata su nova četiri člana. Članom 92a uvodi se odgovornost za privredni prestup osnivača javnog glasila ukoliko ne obustavi delatnost izdavanja javnog glasila u roku od 30 dana od dana smanjenja osnovnog kapitala osnivača javnog glasila kao i kazne za odgovorno lice u osnivaču javnog glasila i odgovornog urednika javnog glasila za isti privredni prestup.Članom 92b uvodi se odgovornost za osnivače javnog glasila kao i odgovorno lice u osnivaču javnog glasila za učinjeni privredni prestup ukoliko osnuje javno glasilo suprotno zakonskim odredbama. Članom 92v uvodi se odgovornost za osnivača javnog glasila, odgovorno lice u osnivaču javnog glasila kao i odgovornog urednika za privredni prestup ukoliko je račun osnivača javnog glasila u blokadi duže od 90 dana u prethodnih godinu dana poslovanja a usled toga ne obustavi bez odlaganja izdavanje javnog glasila. Članom 92 g uvodi se odgovornost osnivača javnog glasila za privredni prestup ukoliko se neko lice označi učiniocem kakvog kažnjivog dela odnosno oglasi krivim ili odgovornim bez pravnosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa kao i odgovornost za slučaj da se ne obustavi delatnost izdavanja javnog glasila u zakonskom roku od momenta smanjenja osnovnog kapitala osnivača javnog glasila.

Uz čl. 5. Povećani su iznosi novčanih kazni distributerima za učinjeni privredni prestup u vezi sa distribucijom javnih glasila.

Uz čl. 6. Da bi se Zakon o javnom informisanju doslednije primenjivao, a samim tim i da bi se napravio veći red u oblasti medija, neophodno je precizirati kaznene odredbe i proširiti njihovu primenu na nove članove zakona, kao i iskoristiti sve mogućnosti koje daje Zakon o prekršajima. Učestalo kršenje odredaba Zakona o javnom informisanju mora za posledicu imati efikasnije sankcije. Povećani su iznosi novčanih kazni za prekršaje odgovornog urednika javnog glasila.

Uz čl. 7. Određuje se rok u kome su osnivači javnih glasila dužni da visinu osnivačkog kapitala usklade sa odredbama ovog zakona.

Uz čl. 8. Precizira se dan stupanja na snagu ovog zakona.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje Zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE IZMENA I DOPUNA ZAKONA O JAVNOM INFORMISANjU PO HITNOM POSTUPKU

Postojeći Zakon o javom informisanju se u svojoj primeni pokazao neefikasnim što je zahtevalo njegove hitne izmene. Informisanje kao delatnost od opšteg interesa, po stavovima i javno izrečenim mišljenjima stručne javnosti, ozbiljno je dovedeno u pitanje u domenu objektivnog izveštavanja. Kako bi se sprečilo nastajanje štetnih posledica po život i zdravlje građana, kao i štetnih posledica za rad organa, organizacija i drugih pravnih lica koje neobjektivno izveštavanje može prouzrokovati, neophodno je donošenje zakona po hitnom postupku.

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve