"Mi smo sadili duvan zbog premije, inače po ovoj ceni ja ne bih sadio nikada, ne ja, nego svi... Niko, bre, niko", kaže Danilo Stojković, uzgajivač duvana iz Preševa
TEŠKO DO ZARADE: Uzgajivač duvana
Dok je prerada duvana i promet cigareta visokoprofitni posao, uzgajanje duvana u listu nije: farmeri zahtevaju da država kroz premije participira u troškovima proizvodnje, a u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je logično da proizvodnju duvana finansira duvanska industrija.
Nekoliko stotina uzgajivača duvana protestovalo je u ponedeljak ispred Vlade Srbije sa zahtevom da ih primi premijer Srbije Mirko Cvetković kako bi se dogovorili o proizvodnji duvana u ovoj godini, odnosno da se donese uredba o premiranju njihove proizvodnje, ali i isplati premija od prošle godine. Po rečima Miodraga Antonića, predsednika skupštine Udruženja proizvođača duvana Srbije, protest je bio neuspešan, jer „niko nas nije primio“.
S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da su sa predstavnicima uzgajivača duvana razgovarali ministar poljoprivrede i šefica kabineta predsednika Vlade i da su potvrdili spremnost Vlade da dugovanja preneta iz prošle godine budu isplaćena u najkraćem roku, kao i sve drugo u skladu sa ranije postignutim sporazumom između Ministarstva i Udruženja proizvođača duvana. U stvari, baš taj sporazum, odnosno tumačenje tog sporazuma osnov je nesporazuma.
Naime, sredinom februara Ministarstvo poljoprivrede izdalo je saopštenje da je postignut sporazum sa Udruženjem proizvođača duvana po kome će proizvođačima u ovoj godini biti dostupan regres od 12.000 dinara po hektaru zasejanih površina kao i svim drugim poljoprivrednim gazdinstvima, uz bonus od 20.000 dinara za sve površine pod duvanom prijavljene prošle godine, kao i da će Ministarstvo poljoprivrede podržati Udruženje u osnivanju Fonda za duvan koji bi ostvarivao prihode od prometa cigaretama. Uz saopštenje priložen je i faksimil pisma podrške sa sednice Upravnog odbora Udruženja proizvođača duvana.
„Nije postignut nikakav dogovor sa Ministarstvom poljoprivrede, ni pre ni posle današnjih protesta“, ljutit je Antonić i izvinjava se zbog povišenog tona. „Uzaludan je pokušaj ministra poljoprivrede Saše Dragina da ubedi javnost u postizanje dogovora. Udruženje proizvođača duvana Srbije je 9. februara ove godine pismeno podržalo ministrova nastojanja i uveravanja da će nam pomoći u rešavanju problema premija za duvan. Dogovora između Ministarstva poljoprivrede i proizvođača duvana, nažalost, nema. Kada bude došlo do dogovora, objavićemo mi na sva zvona.“ Ljut je i na novinare: „Svi čitaju samo prvu tačku tog nazovi sporazuma, a nikako da dosegnu do druge i treće. Ništa po tim tačkama Ministarstvo poljoprivrede nije uradilo, sem što su napisali Nacrt statuta fonda za duvan, koji svako može napisati za pola sata. Problem je, međutim, što je taj statut u suprotnosti sa važećim zakonima, koji bi morali da se menjaju. E sad, ovi nisu sposobni jednu uredbu da napišu, a očekuju da im poverujemo da mogu zakone da menjaju. Koješta.“
Uz opasku da je sporazumom dogovorena podrška osnivanju fonda, a ne da će ga Ministarstvo osnivati, da je pravna služba Ministarstva pisanjem Nacrta statuta fonda učinila uslugu Udruženju uzgajivača duvana, koje bi moralo biti osnivač fonda, ministar Dragin objašnjava da su svi potezi Ministarstva poljoprivrede u skladu sa programom Evropske unije po kome se do kraja 2011. prekida bilo kakav oblik subvencionisanja uzgajanja duvana: „Zbog toga, Ministarstvo je napravilo program koji podrazumeva da sledeće tri godine proizvođači duvana dobijaju 32.000 dinara po hektaru bez obzira na to šta seju na zemlji. To znači da ako ne vide perspektivu u proizvodnji duvana bez državnih premija, mogu da pređu na proizvodnju nečega drugog, voća na primer, pri čemu će im država preuzeti sve zaostale kredite, reprogramirati ih na duži vremenski rok i otpisati kamate. Imali bi prednost pri dodeli bespovratnih sredstava za nabavku mehanizacije, podizanju višegodišnjih zasada… Malo li je?“
„Jasno smo dali do znanja ministru da su za nas jedino prihvatljive premije po kilogramu i kvalitetu i da ponuđena subvencija od 32.000 dinara po hektaru ne pokriva ni 20 odsto proizvodnje duvana. Potpuno smo zgroženi načinom na koji ministar pokušava da nas sve ubedi da je dogovor postignut“, kategoričan je Antonić i najavljuje „radikalizaciju“ protesta. „Sa radikalima se nećemo družiti, ali ćemo na puteve rado izaći. Cela Srbija je dobro pokrivena proizvodnjom duvana, od Vojvodine i Mačve do Pirota i Preševske doline. Sigurno će nam se pridružiti i drugi ojađeni poljoprivredni proizvođači, tako da će cela Srbija biti blokirana. Nema nam druge.“
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Srbiji ima 4026 registrovanih proizvođača koji godišnje proizvedu nešto više od 8000 tona duvana. Ako bi prosečna premija bila evro po kilogramu, ukupni iznos premije bi bio oko osam miliona evra. Od jednog kilograma duvana se napravi 50 paklica cigareta, a povećanje cene cigareta od svega 30 para po paklici namirilo bi sve zahteve proizvođača.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!