"Po predloženoj raspodeli akcija građani neće dobiti velike pojedinačne sume novca, a rizik po razvoj telekomunikacija je veliki."
PRITISAK JAVNOSTI DA PODRŽI PRIVATIZACIJU: Aleksandra Smiljanić
Na pitanje da li Ministarstvo ima stav o najboljem načinu privatizacije Telekoma Srbija i kako bi ona trebalo da izgleda, Aleksandra Smiljanić odgovara i da nije sigurna u neophodnost privatizacije. „Ukoliko se utvrdi da su određene investicije izuzetno važne, onda se sredstva mogu obezbediti dokapitalizacijom, odnosno prodajom dela firme, ali samo na osnovu poslovnog plana sa ozbiljnom analizom rizika. Telekomunikaciona infrastruktura je od strateškog značaja za zemlju i njena prodaja nosi rizike. Telekom je već jednom bio prodavan, u doba Miloševićeve predizborne kampanje, i nedovoljno je bilo uloženo u njega u periodu dok je bio privatan. To je verovatno jedan od razloga zbog kojih zaostajemo u ovoj oblasti za našim susedima. Bio je vraćen u državne ruke uz velike muke.“
AleksandraSmiljanić: Ako je novac koji će se dobiti od prodaje jedini razlog za prodaju Telekoma, onda ga ne treba prodavati. Naime, neko ko kupi Telekom za cenu X, kupuje ga samo zato što od Telekoma može da zaradi više od sume X, i to u razumnom roku. Ako je to tačno, onda će i država zaraditi od Telekoma više od sume X u tom razumnom roku i nema potrebe da ga prodaje. Ako je razlog za prodaju to što je država nesposobna da ga vodi, a neko drugi bi bio sposobniji, onda se postavlja pitanje da li je država sposobna da rukovodi sredstvima dobijenim od prodaje. Zaključak je – mrežni operator je vrlo atraktivan biznis, te sam sigurna da ima dosta zainteresovanih da kupe Telekom po povoljnoj ceni i verujem da zbog ovakvih interesa postoji veliki pritisak na javnost da podrži privatizaciju. Nisam videla konkretnu analizu koja bi opravdala privatizaciju, odnosno dokapitalizaciju. S druge strane, ukoliko radimo na liberalizaciji, uvođenjem konkurencije izvršićemo pritisak na državni Telekom da efikasno posluje. A upravo kroz ulaganje državnog Telekoma u infrastrukturu i usluge, država na najbolji način tera konkurentske firme da ulažu i nude kvalitetne usluge.
Nemamo konkretnu vrednost. Nju može da odredi samo tržište ukoliko se firma nađe na berzi. Sve ostalo su spekulacije. Sigurno je, međutim, da po predloženoj raspodeli akcija građani neće dobiti velike pojedinačne sume novca, a rizik po razvoj telekomunikacija je veliki. Mislim da je za građane važnije da imaju dobru i jeftinu telekomunikacionu infrastrukturu nego malu sumu novca koju će brzo potrošiti, možda baš na povećane cene telekomunikacionih usluga.
Što se tiče liberalizacije, mislim da je vlada saglasna sa njom, a i ona je zakonska obaveza. Što se tiče privatizacije, tu bi trebalo da se još konsultujemo i oslonimo na rukovodstvo Telekoma koje ima najbolji uvid u to kakva je situacija u preduzeću. Plašim se rizika koje može da donese privatizacija i zato smatram da bilo kakva akcija treba da zavisi od stanja u preduzeću i da bude zasnovana na nekom poslovnom planu.
Verujem da eventualna privatizacija treba da ide sa liberalizacijom. Kao što sam naglasila nedavno, od državnog monopola jedino je gori privatni monopol. Telekom ima monopol u pružanju ključnih telekomunikacionih usluga, jedini ima fiksnu mrežu, skoro celokupnu pristupnu mrežu i gotovo celokupni kapacitet za međunarodno povezivanje. Ukoliko ovakav monopol bude privatizovan, cene mogu nekontrolisano da rastu, a radnici mogu biti nekontrolisano otpuštani bez šanse da pređu u drugu firmu.
Potrebno je doneti još nekoliko pravilnika: o izgradnji mreže, o međunarodnom povezivanju, o interkonekciji i o univerzalnom servisu, da bi se moglo početi sa punom liberalizacijom telekomunikacionog tržišta. Očekujem da će svi pravilnici biti završeni za dva-tri meseca. Nažalost, pisanje ovih pravilnika ne zavisi samo od Ministarstva, već pre svega od Ratela, tako da ne možemo vrlo precizno da odgovorimo na ovo pitanje.
Mislim da se može očekivati brža izgradnja kapaciteta fiksne mreže i širokopojasne mobilne mreže. Tako će biti ubrzana dostupnost širokopojasnog interneta, koji je ključna usluga u razvijenim zemljama. Kroz Fond za univerzalni servis (u Fond za univerzalni servis svi telekomunikacioni operatori uplaćuju mali procenat svog prihoda) gradili bi se kapaciteti koji su neophodni, a nisu profitabilni. Univerzalni servis su osnovne telekomunikacione usluge koje moraju biti pružene svim građanima po pristupačnim cenama, kao što je, na primer, telefon. U Srbiji 450.000 ljudi čeka na telefon, a 150.000 su dvojnici. To nisu dobri rezultati. Verujemo da će kroz liberalizaciju i fond za univerzalni servis situacija biti popravljena, i to u kratkom roku. Moram još da dodam da nam se često strane kompanije žale da je jedna od prepreka koju imaju u Srbiji upravo loša telekomunikaciona infrastruktura koja je osnovi preduslov za uspešno poslovanje u savremenom svetu.
Očekujemo da će pravilnici koje sam pomenula biti završeni za nekoliko meseci, i to je u nadležnosti Ratela. Oni predlažu i implementiraju pravilnike uz saglasnost Ministarstva. Tada bi regulativa, prema sadašnjem zakonu o telekomunikacijama, bila potpuna. Međutim, sadašnji zakon prati evropske direktive iz 1998. godine. U Evropi je ta liberalizacija išla postepeno, a mi smo negde na početku tog procesa. Treba da se usaglasimo sa aktuelnom regulativom iz 2002; iz Evrope nam je i preporučeno da ne žurimo, već da tržište telekomunikacija postepeno liberalizujemo. Sledeće godine radićemo na izradi novog zakona o telekomunikacijama zasnovanog na tim novim direktivama. ×
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na konferenciji za medije nakon sastanka predsednika Vlade Bavarske Markusa Zedera i predsednika Srbije Aleksandra Vučića međusobne pohvale i hvalospevi, a gostu je dodeljen i Orden Republike Srbije na lenti
“BIA je ustanova sa kojim predsednik suda ne bi smeo da ima nikakve veze, a ne da joj ide na noge, objašnjava da neki sudija nije korumpiran i da ih uči pravnim lekovima. Šta će sudija u BIA? A evo i odgovora: sudije idu tamo jer kada bi odbili, više ne bi bili predsednici suda – oni bi ga sklonili”
Nakon kvazireformske faze, Vučić se brzo otresao Đinđića i evropskih priča. Izlaze, doduše, članovi vlade na cigaret pauzu i poklone se na mestu Đinđićevog ubistva, ali se odnos prema pokojnom premijeru zapravo najbolje vidi iz režimskih medija. Đinđić se ponovo ubija, temeljno i sistematski. Jer Vučiću Đinđić više ne treba, a ne treba mu ni mesto gde će se Đinđićevi poštovaoci okupljati. Oni su sada njegovi neprijatelji, koje bi najradije proterao iz države
Istraživanje “Vremena”: Kako je zataškavan napad na Peđu Voštinića
Uvidom u policijske izveštaje, “Vreme” otkriva da je za incident od pre šest meseci kod Kraljeva, kada je Predraga Voštinića iz Lokalnog fronta udario auto i teško ga povredio, zapravo bitno ponašanje osmorice vozača i putnika iz triju vozila. Saznajemo i da se krilo od javnosti da je u jednom od tih automobila bio muškarac sa čak dveju poternica. Saznaćete zašto je bitno i tačno u minut utvrditi kada se “saobraćajna nezgoda” dogodila
Portret savremenice: Ana Brnabić – jedna brutalna karijera
Premijerka Srbije, po svemu sudeći, prelazi na mesto predsednice Narodne skupštine. Predsednik Srbije zna da će, posle mnoštva dokaza da su izbori bili neregularni, parlament u ovom sazivu biti verbalno bojno polje. Zato na čelo ove institucije šalje svoju dvojnicu, koju je godinama oblikovao po svom liku
Sve je više primera vijanja naprednjaka koji sa spiskovima zalaze po zgradama. Očigledno je mnogim ljudima puklo trpilo i ne vide druge do da pravdu uzmu u svoje ruke
Stara novinarska izreka kaže da nije vest kada pas ujede čoveka, nego kada čovek ujede psa. U današnjoj Srbiji sve je drugačije pa i ovo. Ovde je vest da čast, poverenje građana i lični integritet nisu na prodaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.