Početkom devedesetih, poznati crnogorski istoričar rekao je kako u Crnoj Gori sve više postaje aktuelna ideja da istovremeno s odborom za podizanje spomenika treba osnivati i odbore protiv rušenja spomenika. Istorija rušenja spomenika u Crnoj Gori je i duga i burna. Prema istorijskim svedočanstvima, prvi spomenik u Crnoj Gori podigao je knjaz Nikola 1862. godine u slavu jednog odreda Vasojevića. Taj spomenik je i prvi porušen, za vreme vladavine kralja Nikole.
Kasnije, tokom narodnooslobodilačke borbe, na Cetinju je srušen i spomenik kralju Aleksandru, unuku kralja Nikole. Pod novom ideološkom svešću, kao simbol kraljeve vladavine, posečen je i čuveni brest pod kojim je kralj Nikola donosio važne odluke. Posle Drugog svetskog rata, od svih spomenika narodnim herojima najveći ikada podignut u Crnoj Gori bio je posvećen Josipu Brozu i nalazio se na brdu Možur kod Ulcinja. Na ogromnom prostoru, 120×45 metara nalazio se Titov lik, odnosno njegova kapa urađena od borova i lice od belog kamenja. Planove da na ostalih 7000 m² bude urađena cela Titova figura pokvario je požar koji je uništio borovu šumu, pa je tako najveći spomenik nestao.
Novo vreme donelo je novo tumačenje istorije, i novo rušenje spomenika. Početkom devedesetih, posle miniranja Titovog spomenika ispred njegove rodne kuće u Kumrovcu, celom Jugoslavijom u koncentričnim krugovima širile su se „eksplozije“ i „sakaćenja“ spomenika herojima palim u antifašističkom ratu. U Podgorici su tada rušene biste partizanskih narodnih heroja. Biste su u početku rušene a onda sve češće i kradene, pretpostavlja se zbog skupe bronze. Pod izgovorom da su „komunisti podigli na hiljade spomenika onima koji su pobili svoju braću, očeve, rođake, kumove“, jačala je neočetnička spomenička kamarila. Za razliku od Srbije, u kojoj su se od devedesetih naovamo sazidali i spomenik i crkva Draži Mihailoviću na Ravnoj gori, pa još jedan u Ivanjici, i još jedan u Lapovu, u Crnoj Gori ni 2003. godine vlasti nisu dozvolile postavljanje spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Tom odlukom trebalo je da bude završen rat između neočetnika i neopartizana u Vasojevićima, započet godinu dana ranije, kada je i najavljeno podizanje spomenika četničkom vojvodi.
Iz burnog spomeničkog života u Crnoj Gori izdvaja se spomenik krajputaš koji su crnogorski vojnici podigli 1916. godine u Mojkovcu, i to neprijateljskom oficiru. Crnogorska vojska je komandanta austrougarske vojske sahranila uz najveće vojne počasti, a na njegovom spomeniku piše: „Majoru Francu Kornugi za časnu smrt. Crnogorska vojska na Mojkovcu.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!