Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Politizacijom studentskog protesta, zahtevi koje su potpisali stotine studenata i pojedini ugledni profesori mogu se naći u drugom planu
Anarho-sindikalisti se infiltriraju na Arhitektonskom i Filozofskom fakultetu u Beogradu, tvrde dekani ova dva fakulteta i rektor Beogradskog univerziteta. Oni sumnjaju da iza studentskog protesta „Dole školarine“ stoji izvesna politička organizacija, te da oni koji su prošle nedelje (kao i u novembru 2006) blokirali fakultete zapravo i nisu studenti, ili nisu studenti sa tih fakulteta, već samo manipulišu studentskom mukom. Ministar prosvete, koji je doskora ponavljao da su svi studentski zahtevi opravdani i koji je pokazao spremnost da ko od šale smanjuje školarine (na arhitekturi čak i za 1000 evra), informacije koje je dobio od dekana i rektora o „nekakvim organizacijama koje nemaju veze s akademskim temama“ prosledio je državnim organima i očekuje „da će državni organi biti efikasni u obezbeđivanju sigurnosti i normalnog rada profesorima i studentima Filozofskog fakulteta“.
Intenzivnija akcija studenata mogla se očekivati, jer april tek što nije stigao a to je mesec kada se donose ključne odluke o narednoj školskoj godini, pa i one o visini školarina. Obećanja fakultetâ i Univerziteta o donošenju mera za bolji standard studenata, data krajem prošle godine, nisu ispunjena. Načulo se da će školarine biti još veće, a nova odluka o tome da će samo mali broj samofinansirajućih studenata prve godine moći da pređe na budžet bila je samo kap u punoj čaši. Tokom blokade Arhitektonskog fakulteta, bar je tako izgledalo, postignuti su prvi rezultati. U pregovorima studenata s ministrom prosvete i dekanom, školarina je brucošima vraćena na prošlogodišnju, to jest smanjena za trećinu, za hiljadu evra. Brucošima je vraćeno pravo da drugu godinu svi upišu kao budžetski studenti (a ne samo 14 od 140 samofinansirajućih), ukoliko za to daju uslov od 60 bodova, kako im je i bilo rečeno na upisu. Ipak, kako reče dekan Filozofskog, treba se zapitati „kolika je težina reči sadašnjeg ministra, jer se sve dešava u periodu između odlaska jedne i formiranja druge vlade“. Odmah posle Arhitektonskog, blokiran je i rad na Filozofskom fakultetu. Ovog puta oružje su potegli i dekani i rektor, ističući kako iza protesta „Dole školarine“ stoji politička organizacija anarho-sindikalista. Najednom, zahtevi koje su potpisali stotine studenata i pojedini ugledni profesori, kao da su otišli u drugi plan.
Ili, na primer, krivične prijave protiv Filozofskog fakulteta, koje su „pobunjenici“ pokrenuli još krajem prošle godine. Filozofski je, između ostalog, optužen za to da je nezakonito uzimao po hiljadu dinara od svakog samofinansirajućeg studenta. Trebalo je da sam fakultet izdvoji po 1000 dinara od svake školarine koja iznosi 86.000 dinara i uplati Univerzitetu na šta je zakonski bio obavezan. Međutim, Filozofskom se učinilo zgodnije da studenti iz svog džepa plate tu dažbinu, pa je školarina iznosila 87.000 dinara. To je samo deo materijala kojim se „grupa građana“ (kako je pobunjene studente nazvao dekan Filozofskog) bori protiv javašluka na fakultetima. Slične nepravilnosti nažalost nisu otkrili studentski parlamenti niti bilo koja studentska organizacija. Univerzitetski studentski parlament nije formiran ni u jeku prošlogodišnjeg bunta, a rok za to bio je 25. decembar 2006. godine. Kako se sada obećava, parlament će biti formiran do kraja aprila. Do tada, odluke o narednoj školskoj godini možda će već biti donesene.
Ipak, u trenutku kada je grupa studenata po drugi put (prvi put u novembru 2006) blokirala nastavu na Filozofskom izgledalo je da su se stvari i zaista otrgle kontroli. Niti je Filozofski izašao u susret studentskim zahtevima što je obećao prilikom prve blokade, niti je ovaj protest u međuvremenu postao masovan. Dekani su delimično u pravu kada kažu da prilikom blokade nastave „manjina maltretira većinu“, jer to tako i izgleda. S druge strane, što se april više bliži, zahtevi studenata fakultetima počinju sve više da smetaju. Studenti traže: utvrđivanje jasnih kriterijuma za određivanje školarina, smanjenje administrativnih troškova, izjednačavanje mastera i diplomiranog, da fakulteti omoguće uvid u izveštaje o finansijskom poslovanju, da svi studenti upisani prošle godine pređu na budžet ukoliko daju uslov jer im je tako obećano prilikom upisa, da se sprovede istraga o korupciji na Univerzitetu u Beogradu poput one sprovedene u Kragujevcu. Prema poslednjoj informaciji, nastava na Filozofskom fakultetu je normalizovana, a predstavnici studentskog parlamenta ovog fakulteta i studenata iz protesta započeli su razgovore s upravom fakulteta. Za sada, još nema konkretnih dogovora, ali je najavljen novi protest – na Fakultetu likovnih umetnosti.
Ultralevičarski borci za prava „radnika i radnica“ i veliki protivnici privatizacije, kapitalizma, fašizma, globalizma, na svom veb-sajtu kažu:
„Sindikalna konfederacija ‘Anarho-sindikalistička inicijativa’ (ASI) deluje od 2001. godine. U početku više nalik neformalnoj revolucionarnoj grupi, ASI je pre svega pokušavala da oformi jezgro koje bi omogućilo stvaranje propagandno/borbene organizacije. (…) Od drugog Kongresa (2004) delovanje SK ASI postalo je intenzivnije, a sama organizacija postala je znatno prisutnija u javnosti, što je za posledicu imalo povećanje članstva i političkog uticaja u društvu. Krajem 2004. godine svi dotadašnji napori organizacije dobili su svoj logični epilog i potvrdu – na svom XXII Kongresu Međunarodno udruženje radnika i radnica (AIT-IWA) primilo je naš Sindikat u svoje punopravno članstvo.“
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve