PROBOJ NA TRŽIŠTU: Johan Hefler, direktor S-lizinga
Neposredno pred početak Sajma automobila, dvanesti put po redu, udruženje novinara Srbije – Autoforum – tradiconalno je dodelilo nagrade najboljim kućama u različitim branšama auto-industrije. O značaju ove nagrade govori i činjenica da je ove godine ceo izbor održan pod pokrovitljstvom Minastarstva privrede i ministra Predraga Bubala. Od ove godine uvedena je i nova kategorija – Autolizing godine. Nova kategorija javila se kao potreba s obzirom na sve veću ekspanziju lizinga kao načina kupovine vozila na našem tržištu. O značaju ovog za naše auto-tržište novog vida finansiranja govori i podatak da je na domaćem tržištu novih automobila zabeležen rast od gotovo 45 odsto (u 2003. prodato 25.000 novih automobila, a u 2004. više od 36.000) uglavnom zahvaljujući činjenici da su novi automobili kupovinom na lizing postali pristupačniji građanima.
Dobitnik nagrade Autolizing za 2005. je austrijska kompanija S-Lizing, koja je u toku 2004. godine zabležila najveći rast i proboj na tržištu. Tim povodom razgovorali smo s gospodinom Johanom Heflerom, direktorom S-Lizinga:
Štajetoštovasjepreporučilozaovuprestižnunagradu?
Pre svega moram da istaknem da je konkurencija na ovom tržištu izuzetno oštra, što je za vašu privredu i građane dobro. U ovom trenutku na tržištu postoji 15 lizing kompanija, i sve one klijentima nude manje-više slične uslove. Ono što je nas izdvojilo u odnosu na konkurenciju jeste odnos prema klijentima, transparentnost i fleksibilnost u poslovanju, a tu pre svega mislim na sposobnost da se razumeju potrebe i mogućnosti klijenata. Ovakav pristup nam je pomogao da u 2004. povećamo plasman za gotovo 12 puta i da sa 5.000.000 evra u 2003. povećamo plasman na 60.000.000 evra. Sličan rast na tržištu nije imala nijedna kuća.
Mi smo austrijska kompanija u vlasništvu Štajermerkiše banke AG iz Graca i Imorenta, jedne od najvećih lizing kompanija u Austriji čiji je osnivač Erste banka AG iz Beča. Erste banka je jedna od najvećih banaka u Srednjoj i Istočnoj Evropi, prisutna na tržištima Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Erste banka je veoma zainteresovana za prisustvo i na ovom tržištu kroz privatizaciju Novosadske ili neke druge banke. Podrška banke bi nam veoma olakšala poziciju na tržištu i obezbedila povoljniji pristup finansijskim sredstvima, a samim tim bili bismo u mogućnosti da našim klijentima ponudimo još povoljnije uslove. Činjenica da na tržištu nastupamo bez podrške banke dodatno govori o našem uspehu.
Kakvisuvašiplanovizaovugodinu?
Želja nam je da zadržimo trenutnu poziciju na tržištu i da klijentima ponudimo nove usluge. Trenutno je na tržištu zastupljen samo finansijski lizing. Ovaj model lizinga je po svojoj suštini veoma sličan kreditu. U toku su pripreme za uvođenje operativnog lizinga koji je u stvari oblik dugoročnog zakupa. Za klijente je ovaj model povoljniji jer se za razliku od finansijskog lizinga porez ne plaća odmah, već klijent plaća porez na svaku ratu. Mislim da će uvođenje operativnog lizinga dodatno pospešiti razvoj tržišta lizinga u Srbiji. Planiramo da otvorimo filijale u Novom Sadu (do kraja maja) i u Nišu (do početka septembra), što će nam omogućiti bolju komunikaciju s partnerima na ovom području.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!