Zvanični zahtev španske vlade Evropskoj uniji da se kao zvanični jezici, uz španski, priznaju jos galicijski, baskijski, katalonski i valensijano izazvao je žestoku reakciju u Kataloniji zbog razdvajanja poslednja dva jer Katalonci tvrde da se u Valensiji govori katalonski
NEIZVESTAN ISHOD: M.A. Moratinos
Jedna inicijativa španske vlade upućena Evropskoj uniji, o kojoj će tek biti reči sa neizvesnim šansama da bude prihvaćena, izazvala je u samoj Španiji mnogo veću polemiku nego u Briselu. Poštujući ono što je zapisano u španskom ustavu, Vlada je preko Ministarstva spoljnih poslova zatražila od Evropske unije da se kao zvanični jezici koji se koriste u Španiji, osim španskog, priznaju galjego (galicijski), euskera (baskijski), katalan (katalonski) i valensiano (valensijanski).
I dok ministar spoljnih poslova Migel Anhel Moratinos priznaje da će pregovori biti „više nego komplikovani“ i sa „neizvesnim ishodom“ u zemlji se podigla poprilična „frka“. Glas su podigli katalonski nacionalisti koji tvrde da su katalonski i valensijano „jedan isti jezik“ i da njihova deoba na dva predstavlja „razbijanje jezičke celine koju čine Katalonija, Valensija, Andora i Balearska ostrva“. Pale su teške reči optužbe na račun vlade i ministra Moratinosa, posebno od strane katalonske Republikanse levice, koja je deo tripartitne vlade u Kataloniji. Na istoj liniji bila je i treća partija na vlasti (prva je, naravno, socijalistička) u Kataloniji (Inicijativa za Kataloniju–Ujedinjena levica), a takođe i opoziciona Konvergencija i Unija.
LINGVISTIČKISECESIONIZAM: Đoan Tarda, poslanik iz redova Republikanske levice, izjavio je da „nikada ne bi očekivao da će jedna vlada socijalista oživeti fantazme lingvističkog secesionizma koji smo odavno prevazišli“. On tvrdi da ovaj predlog vodi ka „cepanju u nestanku katalonskog jezika“. Otišao je i korak dalje: „Izaći pred Evropu sa ovakvim predlogom znači ispunjenje velikog sna španske desnice da se jedan jezik, star hiljadama godina, cepa što vodi ka njegovom nestajanju“, rekao je Tarda dodavši da se radi o „fašistoidnim trikovima“.
Đoan Erera iz Inicijative za Kataloniju kaže da predlog vlade „nema smisla jer je reč o jednom jeziku sa dve dijalekta“. Đozep Antoni Duran Ljeida, portparol Konvergencije i Unije, izrazio je zadovoljstvo što je vlada napravila prvi korak kako bi EU priznala katalonski kao zvanični jezik, ali je izrazio žaljenje što PSOE „sledi put Narodne partije protiv naučnih i lingvističkih kriterijuma“.
Vlada se našla pomalo u čudu, jer je umesto (lokalnog) priznanja za inicijativu doživela kritike. Generalni sekretar PSOE u Kongresu, Dijego Lopes Garido, izjavio je da je vlada „imala najbolju nameru“ i da je očekivala da će njena inicijativa „izazvati entuzijazam“. Optužbe, naročito one najoštrije izrečene od strane Republikanske levice, nazvao je “ teškim i neosnovanim“.
Ministar spoljnih poslova Moratinos pozvao se na Ustav i na Statut valensijske oblasti, kao i na pravno tumačenje dobijeno od nadležnih službi Ministarstva. Posle prvih burnih reakcija, pojavio se i prvi kompromisni predlog. Potpredsednik autonomne katalonske vlade Đozep Bargaljo predložio je formulaciju „katalan-valensiano“, što bi značilo dva imena za jedan jezik, kao u slučaju flamanskog i holandskog.
ISPORTNADNEVNOMREDU: Rasprava tek predstoji, kao i na druge teme u višenacionalnoj Španiji koja traži najbezbolniji način očuvanja političkog i teritorijalnog integriteta pred sve žešćim naletima separatista, naročito u Baskiji i Kataloniji. Jedna od jabuka razdora su i nacionalne selekcije autonomnih oblasti. Nacionalisti, posebno katalonski, traže pravo da Katalonija „bude predstavljana na međunarodnim takmičenjima preko svojih nacionalnih selekcija“, dok vlada u Madridu, kako prethodna PP tako i sadašnja PSOE, ne gleda blagonaklono na tu ideju. Ministar sporta, socijalista Haime Lisavecki, doživeo je prošle nedelje u Kongresu neprijatnost: kada je izašao za govornicu da govori o rezultatima španskih sportista na Olimpijadi u Atini, salu su istovremeno napustili poslanici Baskijske nacionalne partije (PNV), Konvergencije i Unije (KiU), Republikanske levice (ERC), Incijative za Kataloniju–Ujedinjena levica (ICV–IU), Nacionalni galicijski blok (BNG), uz podršku Kanarske koalicije i Aragonske hunte. Razlog je protivljenje vlade priznavanju sportskih selekcija autonomnih pokrajina.
Aitor Esteban, predstavnik PNV-a, izjavio je da su na Igrama u Atini učestvovali predstavnici 13 zemalja koje nemaju status nezavisne države što, po njemu, pokazuje da „nije reč o zakonskim problemima“, već o „političkoj volji“. Gest poslanika koji su napustili dvoranu dok je nadležni ministar govorio o odličnim rezultatima španskih sportista u Atini, najžešće je kritikovao jedan poslanik Narodne partije, Fransisko Antonio Gonsales, koji je preteći rekao da „ko se vatrom igra, na kraju se opeče“, najavivši „punu podršku socijalistima u borbi za očuvanje integriteta španskih selekcija“.
Socijalisti, mnogo fleksibilniji prema izrazima „suvereniteta“ autonomnih regiona nego „populisti“, našli su se u delikatnoj situaciji, jer znaju da preterano popuštanje „autonomašima“ može da izazove negativne reakcije u ostalim regionima, dok zatezanje i zaoštravanje odnosa s njima nije u skladu s generalnom politikom partije. Inače, u Španiji je odavno običaj da za Božić sve autonomne selekcije igraju „međudržavne“ utakmice. Katalunja je, za debele pare (koje nikad nisu obelodanjene), dva puta privolela Brazil da u maju igra na Nou kampu, a gosti oko Bozića su uglavnom selekcije iz nekatoličkih zemalja koje za honorar od 50.000 do 75.000 dolara rado dolaze na tu vrstu utakmica. Naša (kombinovana) reprezentacija je poslednjih godina igrala u Bilbaou protiv baskijske selekcije, u Barseloni protiv Katalonije, u Valensiji protiv selekcije valensijske oblasti i na Kanarima.
Pošta kažnjena sa 30.000 evra
Đeneralitat, autonomna katalonska vlada, kaznila je sa 30.000 evra špansku državnu poštu zato što je u određenom broju ekspozitura uočen nedostatak dvojezičnih oznaka i formulara. Po Zakonu o jeziku iz 1998, dvojezičnost (španski i katalonski) obavezna je, ali u nekih dvadesetak manjih pošta ta zakonska obaveza nije ispoštovana i zbog toga je usledila kazna. Pošta razmišlja o žalbi, jer kaže da u Kataloniji ima oko 800 ekspozitura i da je greška uočena u 2,5 odsto slučajeva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava
Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Nemački glavni grad otkupio je još oko 4.500 stanova. Ali, Berlin i dalje „drže“ veliki fondovi koji daju nekretnine u najam – imaju čak 800.000 stanova. A kirije su odavno nesnosne
Gordana Siljanovska Davkova je u prvom krugu osvojila dvostruko više glasova od svog glavnog protivkandidata, od kojeg je poražena u drugom krugu prethodnih predsedničkih izbora 2019. godine. Ali, on bi teoretski to mogao da nadoknadi uz podršku Albanaca
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!