Vlada Srbije je zaključila da su odnosi Beograda i Vašingtona odviše ozbiljna stvar da bi se mogla prepustiti ambasadama
NEKAD BILO: Čedomir Jovanović i Vilijam Montgomeri
Nezadovoljna odnosima sa ambasadom Sjedinjenih Država, ali i učinkom Ministarstva spoljnih poslova Srbije i Crne Gore u Vašingtonu, Vlada Srbije rešila je da krene u tajnu diplomatsku ofanzivu sa ciljem da uspostavi direktan kanal komunikacije sa Belom kućom. Moćna lobistička firma „Barbur Grifit end Rodžers Inkorporejted“ preuzela je na sebe zadatak da promoviše interese srpske Vlade – tačnije jednog njenog dela – u Vašingtonu. Zauzvrat, vlada se obavezala da tokom godinu dana plaća BGR-u oko 62.000 dolara mesečno. Iza celog posla, kako saznaje „Vreme“, stoje premijer Zoran Živković i potpredsednik Vlade Čeda Jovanović, a uključeni su i bivši šef Biroa za komunikaciju Beba Popović, vlasnik ružičaste televizije Željko Mitrović, i proizvođač jaja Dragoljub Marković.
TAJANSTVENAPOSETA: Prve vesti da je posao sklopljen procurele su, na neobičan način, preko „Nedeljnog telegrafa“. Prošle nedelje, „NT“ je u tekstu pod naslovom „Bušovi ljudi četiri sata sa Čedom Jovanovićem“ plasirao priču da su pre mesec i po dana poverljivi ljudi američkog predsednika bili u tajnoj poseti Srbiji, kako bi se sreli sa premijerom Živkovićem i potpredsednikom Jovanovićem. Prema toj priči, Buš je bio toliko uznemiren zbog afera koje razne mračne sile lansiraju protiv srpske Vlade da je mimo znanja državnog sekretara Kolina Pauela poslao svoje neimenovane „najbliže saradnike“ u Beograd da na licu mesta ispitaju stvar. Saradnici, koje „NT“ nije imenovao, posle susreta sa Živkovićem i pomenutog četvorosatnog razgovora sa Jovanovićem odleteli su direktno na Bušov ranč u Teksasu, gde su ga izvestili da se protiv reformskih snaga oličenih u Jovanoviću zaista vodi kampanja, i da Amerika mora tome stati na put. „Amerika jednostavno ne sme dozvoliti da ključna zemlja na Balkanu ponovo utone u mrak“, piše u tekstu. Kao nosioci mraka imenovani su, naravno, Miroljub Labus i Mlađan Dinkić, za koje se kaže da su u savezu sa radikalima i bivšim premijerom Krajine Borom Mikelićem. Ni Stejt Department ni SMIP, kako se naglašava u tekstu, nisu bili upoznati sa posetom, ni sa njenim rezultatima.
Proverom ove „ekskluzivne i senzacionalne“ vesti došlo se do saznanja da su tajanstveni Bušovi izaslanici Greg Mindžek i Greg Stivens, dva funkcionera „Barbur Grifita i Rodžersa“. Njih dvojica su se zaista sreli sa Živkovićem i proveli četiri sata sa Jovanovićem, a nakon toga bili na prijemu sa Popovićem, Mitrovićem i Markovićem. Neistina je, međutim, da ih je u Beograd uputio američki predsednik, ili bilo ko iz Bušove administracije. Reč je o privatnoj firmi koja je došla da sa našom Vladom sklopi manje-više privatan posao, u okviru delatnosti za koju je registrovana: zastupanje interesa inostranih faktora na tlu Sjedinjenih Država. Manje je jasno zašto je taj posao sklopljen u tajnosti, a zatim plasiran preko časopisa „NT“ na gore opisan način.
Izvor „Vremena“ blizak Vladi Srbije kaže da je odavno bilo vreme da Srbija angažuje ozbiljne lobiste u Americi. „Hrvati, Bosanci i kosovski Albanci imaju svoje firme koje lobiraju u njihovu korist, a sad mi imamo svoju, i to najbolju. „Barbur Grifit end Rodžers“ zaista spadaju u sam vrh lobističkih firmi u Americi, a njeni vlasnici su bivši visoki funkcioneri Republikanske stranke i Bušovog izbornog štaba. Pored toga, Gregori Stivens i Greg Mindžek ranije su bili uključeni u slične poslove sa vlastima u Bosni i Crnoj Gori. „Bušova Amerika je zemlja u ratu“, objašnjava naš sagovornik, uz tvrdnju da se aktuelni predsednik više oslanja na svoje saradnike iz stranke i Saveta za nacionalnu bezbednost, nego na diplomatu Pauela. „Zato treba zaobići zvanične kanale i ići direktno na važne ljude“, objašnjava on. Prema istom izvoru, ključnu ulogu u sklapanju poslovnog aranžmana sa BGR-om odigrao je Jovan Kovačić, bivši funkcioner beogradske misije OEBS, koji odnedavno ima sopstvenu firmu za odnose sa javnošću, Grupu za strateška partnerstva. Vašingtonski ogranak Kovačićeve firme, inače, ima istu adresu na Aveniji Pensilvanija kao i „Barbur Grifit end Rodžers“.
PREKOVAŠINGTONAUBRISEL: U razgovoru za „Vreme“, Kovačić je potvrdio ove informacije, uz napomenu da ne želi da iznosi detalje dok se posao zvanično ne finalizuje. „Neki rezultati se već vide: stav Vašingtona prema Albancima se poslednjih nedelja menja, a to je rezultat našeg rada“, kaže Kovačić. „Sem toga“, ukazuje on, „vreme je da naša diplomatija shvati da put ka Evropskoj uniji i NATO-u vodi preko Vašingtona. Ne možemo sami da se nametnemo Evropi ako nas neko moćan ne gurne.“
S druge strane, postoji mišljenje da angažovanje BGR-a ima i druge motive. „To je za unutrašnju upotrebu: Vlada gubi podršku domaće javnosti pa želi da pokaže narodu da ima podršku Amerike, jer ljudi ovde veruju da se o svim našim izborima odlučuje u Vašingtonu“, kaže Bratislav Grubačić, vlasnik agencije VIP. Grubačić napominje da je problem što je taj isti deo Vlade, na čelu sa Jovanovićem, u otvorenom sukobu sa Vilijamom Montgomerijem, ambasadorom SAD u Beogradu, i da je reč o pokušaju da se američka ambasada premosti uspostavljanjem direktne veze do Buša.
Koliko će taj pokušaj biti uspešan, ostaje da se vidi. Lobisti u Americi ponekad mogu da učine mnogo, ali sve analize dokazuju da im je uticaj ograničen ukoliko njihovi napori nisu direktno vezani za vitalne američke interese. Uz sve svoje veze, „Barbur Grifits i Rodžers“ neće lako ubediti Buša da budućnost Srbije i regiona počivaju na trouglu Jovanović–Popović–Mitrović. Možda bi im ipak bilo bolje da prvo pokušaju da ubede ovdašnje glasače.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!