O umetničkom delu za dva klavira, glumca, bariton i hor vikača koje se ne uklapa u poznate nam žanrove, i novom viđenju velikog mita
Mit o Dedalu i Ikaru, poznat u skoro svim kulturama, najčešće se svodi na Ikarov neuspjeli let i pesimistični zaključak da onaj ko visoko leti nisko pada. Jedno drugačije viđenje ove priče, kroz samopreispitivanje antičkog majstora i inovatora Dedala i bez moralnih pouka, premijerno je prikazano u petak u beogradskom Dorćol placu u komadu Više, za dva klavira, glumca, bariton i hor vikača.
KAKO DO PUBLIKE: Milica Ilić
Više je rezultat saradnje njemačke režiserke Kai Šumaher, pjesnikinje Marine Simić i kompozitorke Milice Ilić. One su ujedno i tvorci inovativnog koncepta ovog djela koje se ne uklapa ni u jedan žanr, ali ima obilježja opere, muzičke predstave, lutkarskog pozorišta i igre sjenki. Univerzalna tematika mita i radnja neopterećena kompleksnom dramskom pričom, omogućile su da komad komunicira transkulturno, te su svjetska premijera u Indoneziji i ova evropska u Beogradu prošle jednako dobro. Dramski zaplet Više jeste priča o Dedalu i Ikaru, ali je autorke ne prepričavaju, već prate unutrašnja stanja protagonista, njihova razmišljanja, strahove i reakcije na situacije u kojima su se našli. Svaki od dvojice junaka ima i svoj alter-ego, lutku, a hor vikača, koncept koji ne postoji u klasičnoj muzici, kao glas javnosti komentariše i kritikuje glavne junake, s tim što, kao što je već rečeno, stavovi koje iznose nisu moralizatorski.
Jedna od autorki, mlada kompozitorka Milica Ilić kaže za „Vreme“ da su tekst i muzika nastajali uporedo sa režijskim konceptom, te smatra da se to jedinstvo u stvaranju osjeća u njihovoj predstavi. „Poezija Marine Simić odiše minimalizmom, jasnoćom i preciznošću izraza, ali i izuzetnim emocionalnim nabojem teksta, što ga čini idealnim za ‘omuzikaljenje’. Htele smo da Više ne bude opterećeno pričom, pa zato nismo eksplicitno prepričavale mit, htele smo da bude predstavljen radnjom i simbolima. Koncipirale smo ga kao niz slika koje tvore umetničku interpretaciju. Smatram da umetnost ne treba da bude proglas, osim u slučaju kad je aktivistička“, objasnila je.
foto: milan ilićSIMBOL: Scena iz predstave Više
Komad Više izvode klavirski duo Noemi i Enike Gereg, bariton Marko Pantelić, glumac Predrag Grujić i hor vikača koji čine Aleksandra Alivojvodić, Katarina Radovanović, Stefan Aleksandar Puđa, Marko Živković i Slobodan Milošević. Milica Ilić objašnjava da su učesnici komada Više dostigli sve ono što se u predstavama i operama ovog tipa postiže brojnim reflektorima i tehnikom. „Nedavno sam gledala belgijsku operu čija produkcija košta 96.000 eura, a koja se uprkos tome ne izdvaja vrhunskim kvalitetom. Sve što radim bazirano je na tome da se okupe talentovani ljudi koji će, zato što žele, stvoriti nešto dobro, a ekipa koja je radila Više je takva. Smatram da ljudi nose sve što se u umetnosti zbiva. Naravno da su i finansijska sredstva neophodna, a nema ih dovoljno u malim produkcijama. U ovom slučaju nije lako obezbediti dva klavira koja su nam za svako izvođenje potrebna.“
Poslije beogradske premijere, komad Više izveden je u subotičkom pozorištu „Kosztolanyi Dezso“, a sigurni planovi za dalja izvođenja ne postoje jer u institucionalnim pozorištima uglavnom nema mjesta za alternativne produkcije. „Sve što radim izgleda da se ne uklapa u postojeće predstave o umetničkim delima, iako i ja stvaram operu, džez i klasičnu muziku. Primećujem to na osnovu niza svojih već izvedenih većih projekata, na primer kamerne triler opere (a)Mantis Religiosa – ljudi se zbune kad nešto nije ukalupljeno u nešto što prepoznaju. Zato je problem kako dopreti do publike, a svi ljudi su prava publika“, rekla je Milica Ilić. Pomenuta opera nastala je u Belgiji, a u Beogradu je izvedena prošle godine u okviru festivala BUNT. Usred migracione krize, u publici su bile izbjeglice sa Bliskog istoka.
Osim operske korepeticije koju je specijalizirala i kamerne muzike koju je doktorirala, Milica Ilić je bila dirigent u operama (Madalena Sergeja Prokofjea premijerno izvedenoj u beogradskom Ruskom domu i Bela Ruža Uda Cumermana prikazanoj u Dorćol placu), a bavi se i aranžiranjem i kompozicijom. Širok opseg interesovanja uticao je na njeno stvaralaštvo, a komad Više, u kome su pomenuta interesovanja skladno i dinamično povezana, rezultat je toga.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!