Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Bosanskohercegovački srednjoškolci su prošle godine započeli borbu protiv jednog od najvećih problema u tamošnjem obrazovnom sistemu – segregacije. Prvu bitku su nedavno dobili u Jajcu
Učenici srednjih škola u Jajcu su nakon godinu dana istrajne borbe dobili bitku sa kantonalnim vlastima tako da ovaj grad neće dobiti školu koja bi kao pedeset i peta po redu funkcionisala po principu segregracije na osnovu etničke pripadnosti. To se, inače, naziva „dvije škole pod jednim krovom“. Protiv takve prakse bore se veliki broj učenika, predstavnici međunarodne zajednice, a tu je i presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine koji je još 2014. godine po tužbi organizacija civilnog društva donio odluku da je organizovanje škola na etničkom principu i odvajanje učenika očit primjer diskriminacije. Srednjoškolci iz Jajca kažu da neće odustati od insistiranja da se potpuno ukinu „dvije škole pod jednim krovom“.
Više od dvije decenije u BiH prisutan je ovaj sistem po kome djeca različitih nacionalnosti u istoj školskoj zgradi odvojeno pohađaju nastavu, imaju različite nastavne planove, profesore i obilježja u učionicama. Nacionalne stranke ne odustaju od tog modela i tamo gdje nije zaživio dovršavaju započeti proces razdvajanja učenika. Jajački srednjoškolci, od kojih je pobuna krenula, a koji su uglavnom hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, zajedno pohađaju nastavu po hrvatskom planu iako su u osnovnoj školi učili po principu odvojenih nastavnih planova, hrvatskog i bosanskog. Takvim sistemom su zadovoljniji u odnosu na prethodni kojim su bili odvojeni. Predstavnici Vijeća učenika Srednje strukovne škole Jajce tvrde da se u odvojenim školama odgajaju mladi nacionalisti i da oni ne žele živjeti u takvom društvu jer su svjedoci da nacionalizam i loše politike tjeraju mlade ljude iz Jajca i BiH. U prilog tom stavu stoji podatak da je 80.000 mladih samo prošle godine napustilo tu državu, a jedan dio njih je tu odluku donio u potrazi za boljim obrazovnim sistemom.
„Ne želimo podjele. Svi se družimo zajedno i slažemo se. Nakon što smo bili odvojeni u osnovnoj, bilo je prekrasno kada smo počeli ići zajedno u srednju školu. Sve ćemo učiniti da nas ne podijele“, jasno je rekla učenica trećeg razreda Admira Kasumna na jednom od prvih protesta i naglasila da joj kao Bošnjakinji ne smeta šahovnica u okviru grba Herceg Bosne koji se nalazi na svjedočanstvu koje dobijaju na kraju školske godine. Njen godinu dana mlađi školski drug Ivica Jukanović predstavio je ostale zahtjeve u vidu kvalitetnog nastavnog plana i programa koji neće vrijeđati ničiji nacionalni sentiment. „Ne želimo da nam se dijele škole, ali to nije jedino. Želimo da smo u školi svi ravnopravni. Želimo da Bošnjaci dobiju svoja svjedočanstva i nacionalnu grupu predmeta“, rekao je.
Do niza protesta srednjoškolaca iz Jajca, a zatim učenika i iz drugih bosanskohercegovačkih gradova, došlo je nakon što su zastupnici u Skupštini Srednjobosanskog kantona podržali inicijativu za osnivanje srednje škole u Jajcu na bosanskom jeziku. Kantonalna ministarka obrazovanja Katica Čerkez tada je naglasila da osnivanje mješovite srednje škole u Jajcu koja bi radila po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku ima podršku lokalne zajednice i Vlade SBK, a primjedbe javnosti na tu odluku mjesecima nije uvažavala. Umjesto toga, tvrdila je da su odvojene škole jedino moguće rješenje i da one nisu diskriminatorne jer odražavaju „čiste zajednice“ na terenu. Na molbu srednjoškolaca za razgovor, Čerkez je rekla da ne razumije zašto ne žele da uživaju u raspustu i „idu u disko“ umjesto da diskutuju s njom o diskriminaciji, te da smatra da je njihova borba – borba sa vjetrenjačama. „Ovo je pritisak međunarodne zajednice, a vi ste samo njihov mehanizam. Šta vam je? Pa, budite toga svjesni. Oni su vas samo iskoristili“, izjavila je ministarka Čerkez.
Njeni stavovi i izjave nisu se promijenili čak ni nakon što je zbog velikog pritiska javnosti odluka promijenjena tako da će u postojeće dvije škole, koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu, uz ranije uvedeni bosanski jezik i vjeronauku, djeci biti omogućeno da izučavaju istoriju i geografiju BiH, a moći će izabrati i kako će izgledati njihova svjedočanstva.
Inače, predstavnici međunarodne zajednice godinama već upozoravaju na moralne i pravne probleme vezane za ovaj model, koji je nakon građanskog rata osmišljen kao privremen u periodu konsolidacije. Šef misije OSCA Džonatan Mur podsjetio je i na „mnogobrojna snažna protivljenja fenomenu ‘dvije škole pod jednim krovom’ u Bosni i Hercegovini“, te rekao kako se posvetilo puno vremena i resursa u suprotnom smjeru – „da ujedinimo škole, uštedimo resurse i podignemo kvalitet obrazovanja“.
Razdvajanje učenika po nacionalnosti je problematično i iz finansijskih razloga. Realnost u ovih pedeset škola je da imaju duplu administraciju, duple nastavnike i za predmete koji nisu nacionalna grupa predmeta, dvije pravne službe, dva direktora, dvostruke troškove.
Problem „dvije škole pod jednim krovom“ specifičan je za Bosnu i Hercegovinu, baš kao što je specifično ono što u većini slučajeva nedostaje za rješavanje problema u ovoj državi – politička volja. Stručnjaci vjeruju da bi se problem mogao riješiti kroz rješavanje problema nastavnog plana i programa i da je ključ rješenja u kurikularnoj reformi koja bi donijela jedinstven plan i program za područje cijele zemlje. Takav nastavni plan bi djeci, ali i nastavnicima, pružao mogućnost da uče jedni o drugima, a fokusirao bi se na kvalitet, a ne na nacionalni identitet djeteta.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve