Loader

Ekspoze Ane Brnabić

29.jun,17:20

"Ulazimo u dinamičan proces digitalizacije, modernizacije i intenzivnog obrazovanja i rada, proces brzog rasta, novih prilika..." Polemika Vojislav Šešelja i Ane Brnabić o tome da li je ona u sukobu interesa zbog toga što je za IT poslove u vladi angažovana firma „Asseco SEE"

Dame i gospodo, uvaženi poslanici, vaša ekselencijo, dragi prijatelji, gosti, poštovani građani i građanke Srbije, danas stojim ovde pre dvama jer želim da vam predstavim ciljeve Vlade Srbije u narednom periodu. Važno je da se usaglasimo oko prioriteta i napravimo društveni dogovor oko toga šta zajedno možemo i moramo da postignemo da bismo Srbiju uveli u red uspešnih država.


DOKUMENT

Vreme koje je pred nama će pokazati koliko smo kao društvo i pojedinci hrabri da zajedno pomeramo granice i zakoračimo u budućnost zbog svih nas, a ja verujem u građane i građanke Srbije.

U politiku samo ušla iz privrede, i to iz ljubavi prema Srbiji, u koju sam se pre 15 godina vratila u najboljoj želji da uradim nešto za svoju zemlju i za sve građane Srbije. Čast je služiti svojoj zemlji i gledati kako se ona menja na bolje kao rezultat rada i napora svih građana. Vreme u kome živimo puno je izazova. Mi na te izazove moramo da odgovorimo hrabro, odlučno i sa jasnom vizijom kuda idemo.

Želim na početku da se osvrnem na intenzivnu debatu u javnosti koja je pratila moje imenovanje za mandatarku. Verujem da su se mnogi pitali zašto ne odgovaram i želim sada da odgovorim da je to bio moj odgovor. Imala sam cilj pred sobom i danas stojim ovde, pred onima koji su me podržavali i pred onima koji su me osporavali, odgovorno i ponosno izlažem program Vlade, jer sam sigurna da će ova Vlada imati rezultate o kojoj ni oni, koji su o meni govorili sa podsmehom, neće moći da se ogluše. Mi našu viziju možemo da gradimo na osnovu temelja koji je postavila prethodna Vlada.

Danas kada pred vama predstavljam program za sledeću Vladu i tražim podršku Narodne skupštine i građana Srbije, državna kasa je u dobrom stanju, makro-ekonomski pokazatelji su pozitivni. Zatičemo suficit u budžetu, inflaciju u predviđenim granicama i trend smanjenja javnog duga i deficita platnog bilansa. Nijedna vlada u poslednjih deset godina nije započela mandat sa tako dobrim stanjem u budžetu kao ova koju ću, ukoliko tako bude glasala većina narodnih poslanika, voditi ja. Na tome moram da zahvalim prethodnoj Vladi i njenom predsedniku Aleksandru Vučiću.

Sa druge strane, moja odgovornost prema državi i građanima time je još veća. Prethodna Vlada je zapravo uspela da zaustavi bankrot države, od koga nas je pre samo nekoliko godina delilo svega tri meseca. Ta Vlada je uspela da konsoliduje državni budžet i smanji deficit sa kojim se Srbija godinama pre toga neuspešno borila. U poslednje tri godine značajno je popravljen rejting Srbije na „duing biznis“ listi Svetske banke na kojoj, po opštim uslovima poslovanja, zauzimamo 47. poziciju od 190 zemalja sveta. Za dve godine uspeli smo da ostvarimo napredak na ovoj listi za čak 44 mesta.

Započeta je opsežna i sveobuhvatna reforma državne uprave koja ima za cilj transformaciju države u servis građana, veću efikasnost rada državnih službenika, pojednostavljenje administrativnih procedura i jeftiniju državu. Postavljeni su temelji za uspostavljanje elektronske uprave u punom kapacitetu.

Podsetiću još i na to da su pokrenuti radovi na infrastrukturi i da je poslednjih godina izgrađeno više kilometara puteva, nego decenijama pre toga. Dobra infrastruktura je uslov za povećanje investicija i pokretanje lokalnog ekonomskog razvoja. Ona daje mogućnost za ravnomerni regionalni razvoj.

Ne smemo da zaboravimo da je Srbija, početkom 2014. godine, započela pregovore o članstvu u EU, a da je do danas otvoreno čak deset pregovaračkih poglavlja. Stub tog dijaloga predstavlja nacionalni konvent za EU, platforma koja okuplja više od 700 organizacija civilnog društva, što potvrđuje da je uspostavljen široki konsenzus za pristupanje EU.

2/2 JJ/BM

Sada je trenutak da odemo korak dalje i naše društvo, državu i privredu prevedemo u 21. vek koji je obeležen digitalizacijom. Digitalizacija je dubinska transformacija načina na koji proizvodimo, trošimo, učimo, radimo i razmenjujemo. Naša celokupna društvena organizacija i društvo kakvo ga znamo, biće u potpunosti redefinisani usled digitalizacije.

Srbija za ovo mora da bude spremna, jer ako sada ne iskoristimo šansu, teško da ćemo ponovo dobiti još jednu priliku. Digitalizacija otvara nove mogućnosti za kvalitetniji život građana kroz veći broj usluga, jeftinije usluge, dostupnije informacije i znanje, povezivanje među ljudima. Iako se često vezuje za tehniku, digitalizacija je mnogo više od toga. Ona pruža šansu za nova radna mesta koja su bolje plaćena. Digitalizacija može uvećati naš izvoz i što je najvažnije ona je prilika da zaustavimo sada odliv mozgova i čak preokrenemo taj trend. To govorim na osnovu iskustva naših najuspešnijih kompanija iz IT i kreativne industrije, koje su nam u praksi pokazale kako je digitalizacija pokrenula točak promena.

U poljoprivredi, digitalizacija kreira dodatnu vrednost i tako uvećava naš izvozni potencijal i Srbiju pridružuje zemljama koje izvoze proizvode sa većim stepenom vrednosti.

Uprkos uvreženom mišljenju, ja vas uveravam da su naši građani spremni za novo digitalno doba. Prema najnovijim istraživanju Svetskog ekonomskog foruma, Srbija je u najboljoj trećini zemalja u svetu po nivou tehnološke spremnosti i broju građana koji koriste internet. Praktično sve naše kompanije imaju pristup internetu. Dakle, i građani i privreda imaju naviku da koriste internet. Istovremeno, birokratija je ta koja je prepoznata kao jedan od najvećih problema srpskog društva, koja troši ogromne resurse i države i svih naših građana. Domaće kompanije mogu biti još mnogo efikasnije korišćenjem svih prednosti novih tehnologija. Ova Vlada će raditi na promeni postojeće paradigme i načina razmišljanja u svakom segmentu društva.

3/1 GD/SM 10.55-11.05

Sa četvrtom industrijskom, odnosno digitalnom revolucijom mi imamo šansu da nadoknadimo zaostajanje i uhvatimo priključak sa razvijenim zemljama. Ova tehnološka revolucija fundamentalno će promeniti naše živote. Ona je neminovna i nezaustavljiva. Samo pobednička društva idu u susret promenama i ne zaziru od njih. Duboko verujem da je Srbija spremna da predvodi ceo region u promenama koje slede i stvaranju novih mogućnosti za sve.

Sa velikom sigurnošću očekujem da će proces digitalizacije poboljšati standard i kvalitet života stotine hiljada građana Srbije. Povećaće se efikasnost, smanjiti troškovi, kreirati nova vrednost u skoro svim oblastima života i rada. Proces digitalizacije je najvažniji katalizator inovacija, komponentnosti i rasta.

Ponoviću još jednom da ono što sada uradimo na polju digitalizacije odrediće mesto Srbije na svetskoj mapi u godinama i decenijama koje dolaze. Uloga države treba da bude da stimuliše i dozvoli otvorenu, dinamičnu ekonomiju, da razvija infrastrukturu, da pruža što kvalitetnije i troškovno efikasne usluge, da otklanja administrativne barijere, da ohrabri, podrži i pravno zaštiti svaku preduzetničku inicijativu uz odgovornu i dobro postavljenu socijalnu politiku u skladu sa ekonomskim mogućnostima.

Moja misija je modernizacija našeg društva u svim segmentima. Radeći na digitalizaciji stvaraćemo društvo koje pruža jednake šanse svim svojim građanima. Ova Vlada ima dobar osnov koji je postavila prethodna i ja ću je voditi tako da zadržim fokus na postavljenim ciljevima, a na vrhu liste mojih prioriteta biće digitalizacija i biće obrazovanje.

Moramo da unapredimo naš obrazovni sistem i to će biti moj drugi najvažniji prioritet u ovom mandatu. To znači da ćemo podsticati analitički način razmišljanja usmeren na rešavanje problema i pronalaženje rešenja. Radićemo na tome da promenimo način razmišljanja koji sputava kreativnost.

Važno je da mlade generacije navedemo da ne odustaju na prvoj prepreci, da se bore za ideje, za poslove, da veruju u sebe i idu u susret svojim ambicijama. Negovaćemo preduzetnički duh kod mladih. To ne znači da svi treba da budu preduzetnici, već da ćemo ih učiti da razmišljaju pobednički i idu u susret prilikama. Takav način razmišljanja je mene vodio kada sam prošlog leta donela odluku, kojom se ponosim, i prihvatila poziv Aleksandra Vučića da uđem u Vladu, iako pre toga nisam radila u državnoj upravi.

Mi svi zajedno moramo stvarati društvo u kome se znanje vrednuje, jer je znanje najveća vrednost 21. veka. Onog trenutka kada završimo školovanje u današnje vreme pola našeg znanja već je prevaziđeno i mi moramo nastaviti sa obrazovanjem i sa učenjem. Ovaj vek daje prednost svima koji žele da uče i koji nemaju otpor promenama.

Mi naše mlade generacije treba da ohrabrujemo da usvajaju novine, a starije građane treba svi zajedno da ohrabrujemo da upotrebljavaju savremene tehnologije i da budu deo života svoje dece i unuka.

Tim u Vladi će raditi u najboljem interesu Srbije. Verujem da će ova Vlada umeti da odgovori na brojne izazove koji nas očekuju. Kao predsednica Vlade ću ohrabrivati dijalog kao način da donesemo dobre odluke za Srbiju.

Želim da naglasim da će svaki predlog, svaka ideja, svako konstruktivno rešenje naići na otvorena vrata, a da ćemo onda mi kao tim nastupati, jedinstveno, kada bude bilo potrebno da odbranimo naše stavove i obrazložimo odluke koje smo doneli. Pozivam vas sve da se pridružite u zajedničkom radu na izgradnji kvalitetnije budućnosti i boljeg života za sve nas.

3/2 GD/SM

Ipak, svakako kao predsednici Vlade najveća odgovornost će biti na meni. Ja se neću skrivati iza svojih saradnika. O našim rezultatima ću javnosti redovno podnositi izveštaj. Podsticaću konstruktivnu kritiku koja je usmerena ka pronalaženju rešenja. Daću sve od sebe da ne upadam u zamku da pomislim da imam unapred spreman odgovor na sve.

Uprkos uvredama u javnom govoru koje su mi već upućene proteklih dana i koje mogu da očekujem u budućnosti, ja ću istinu i činjenice braniti sa dostojanstvom i dignitetom.

Najveći izazovi ove Vlade biće nastavak ekonomski reformi i ubrzanje privrednog rasta, balansirana spoljna politika, nastavak reformisanja države kroz modernizaciju rada i efikasniji rad državnih službenika, od kojih očekujem da budu servis građana. Obrazovanje i privlačenje stručnjaka umesto odliva mozgova i uspostavljanje partnerstva između svih segmenata društva i uključivanje civilnog sektora u društvene inicijative. Zalagaću se za inkluzivnost, jer samo ako prihvatimo različitost kao vrlinu imamo šansu da gradimo društvo ravnopravnih pojedinaca.

Želim da pošaljem poruku da ova zemlja ima sjajno kulturno nasleđe. Želim da zajedno na njemu gradimo novu kulturnu politiku. To nije samo bombastična fraza. Počećemo od naizgled malih stvari koje će kada budu završene biti velike i značajne za celo društvo.

Svesna sam da su ovo izazovi pred kojima bi mnogi ustuknuli, ali moramo imati velike ciljeve i vredno i posvećeno raditi da bismo napravili taj iskorak zbog svih nas i zbog svih generacija koje dolaze. Odgovorni smo prema njima kao što su naši preci bili odgovorni prema nama.

Posvećenost, odlučnost, otvorenost i hrabrost vrednosti su na kojima će se zasnivati moj rad. Ja vas pozivam sve da mi se pridružite kako bi smo ostatke prošlosti ostavili tamo gde im je i mesto, u prošlosti. Ja gledam u budućnost, jer je sada trenutak kada možemo da uradimo prave stvari, bez odlaganja, bez čekanja i, najvažnije, bez izgovora.

Sada ću vam detaljnije predstaviti konkretnije oblasti na kojima će ova Vlada raditi. U svakoj od oblasti ću izdvojiti najvažnije zadatke i ciljeve koje moramo da postignemo da bismo ostvarili promenu koja nam je potrebna. Moje izlaganje je sažetak ekspozea u kome se nalazi mnogo više konkretnih podataka.

Ova Vlada fokusiraće se na ubrzanje privrednog rasta i počinjemo od finansija. Zbog visokih troškova zaduživanja u prošlosti samo u 2016. godini platili smo preko milijardu evra na otplatu kamata. Da bi građani bolje razumeli o kolikom novcu pričam ovde, naglasiću da se sa ovim novcem može izgraditi 150 kilometara auto-puta svake godine. Tek od 2018. godine možemo da očekujemo smanjenje ovih troškova koji nam dolaze na naplatu zbog lošeg upravljanja javnim finansijama u prošlosti. Važno je da se u javnim finansijama zadrži red koji je uvela prethodna Vlada i da Vlada svoje prihode i rashode danas dobro planira.

Građani su prepoznali važnost takvih mera, sami podneli najveći teret štednje, prepoznajući da su odricanja nekad jedini način da stvorimo osnovu za održivi rast. Ovi napori građana i Vlade Srbije prepoznati su od strane MMF-a, Svetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija. Uspešno smo prošli kroz šest revizija aranžmana iz predostrožnosti sa MMF-om i sada prolazimo kroz sedmu.

4/1 BD/MJ 11.05 – 11.15

Želim da istaknem da krajem ove godine uspešno završavamo trogodišnji aranžman sa MMF.

Ova Vlada planira da nastavi rigoroznu kontrolu trošenja novca i održi fiskalnu disciplinu i odgovornost u upravljanju javnim finansijama. Naš cilj je da do 2019. godine deficit opšte države bude ispod 1%. To nas dovodi u rang fiskalno najodgovornijih zemalja. Sa daljim rastom BDP-a i niskim deficitom planiramo da do kraja mandata ove Vlade nivo javnog duga spustimo ispod 60% BDP-a.

Ovo bi stvorilo dodatni prostor za povećanje plata i penzija, nove investicije u infrastrukturu ili čak prevremenu otplatu kredita, što bi dalje ubrzalo smanjenje javnog duga.

Sve ovo je moguće samo ako se svi angažujemo i uključimo. Važno je da delujemo jedinstveno, jer je društvo snažnije od pojedinca, koji ne može sam ili koji može jako malo. Što je još važnije, tražim vašu podršku da modernizujemo državu i zauvek napustimo birokratski način razmišljanja.

Kako bismo ostvarili zacrtane ciljeve moramo da sprovedemo program reforme upravljanja javnim finansijama. Ove reforme podrazumevaju bolju naplatu javnih prihoda, jačanje kapaciteta za upravljanje javnim dugom, unapređenje budžetskog planiranja i druge mere.

Jedna od značajnijih stavki je osnaživanje poreske uprave, čime će se povećati naplata poreza i obezbediti fer konkurencija preduzetnicima i kompanijama koje posluju u skladu sa zakonom.

Ne zaboravimo da se iz naplaćenog poreza finansiraju naše škole, bolnice, dečija igrališta i izgradnja infrastrukture.

Smanjenje poreza i doprinosa i povećanje plata u javnom sektoru direktno je povezano sa kvalitetnijim upravljanjem javnih finansija.

Sigurna sam da će ministar finansija posvećeno da sprovodi već započete reforme, jer su javne finansije žila kucavica ekonomskog sistema svake zemlje.

Planiramo da povećamo plate u javnom sektoru, kao i da smanjimo opterećenje poslodavaca, ali ipak možemo da trošimo samo onoliko koliko imamo. To ministar finansija najbolje zna. U ovom delu ću se mnogo oslanjati na njega.

Da bismo obezbedili privredni rast moramo da završavamo projekte za koje smo obezbedili finansiranje. Put koji nije završen ne donosi novac u budžet. Isto tako, ni u bolnici koja je 90% gotova ne mogu da se leče ljudi. Svaki dan kašnjenja ne znači samo odlaganje i pružanje usluga, već i gubitak novca koji bi se slio u budžet da je projekat gotov. Ovo je težak posao koji nas čeka. Ali, ne uzmičemo pred problemima, već ih kao racionalni i odgovorni ljudi koji vode zemlju rešavamo korak po korak, bez pauze i bez odlaganja.

U godinama pred nama očekujemo rasta realnog BDP-a od najmanje 3,5% godišnje. Ovaj rast, i to je jako važno, biće zasnovan na rastu investicija, povećanju izvoza robe i usluga, naročito roba i usluga visoke dodatne vrednosti, kao i smanjenju udela javnih rashoda i deficita tekućih transakcija u BDP-u.

Za održivu ekonomsku stabilnost i privredni rasta u godinama pred nama, ključan je nastavak restrukturiranja privrede, posebno javnog sektora, dalje unapređenje poslovnog okruženja, kao i održavanje političke stabilnosti i dalje približavanje EU.

Digitalizacija naše ekonomije je ključna poluga koja će ubrzati ekonomski rast i povući razvoj celog društva. Za odgovornu Vladu to nije stvar izbora, već neophodnost kojoj ćemo mi pristupiti odmah.

4/2 BD/MJ

Ovde moram da istaknem ogroman izvozni potencijal naše IT industrije. To je jedan od najvećih sektora u Srbiji i jedan od onih koji najbrže rastu, i to više od 10% godišnje, dok unutar njega industrija softvera i usluga ima rast od preko 20% svake godine. Neto izvoz IT sektora danas iznosi više od 400 miliona evra godišnje. Cilj Vlade je da izvoz bude uvećan na 1,5 milijarde evra godišnje za pet godina. Zaposleni u IT sektoru su u proseku šest puta profitabilnijih u ostatku ekonomije, i to sa polovinom potrebnih resursa.

Zbog svega navedenog, kadrovski potencijali u IT ne samo da su potpuno iskorišćeni, mi se suočavamo sa manjkom kvalifikovanih kadrova, što usporava dalji rast.

Procene su da u Srbiji ne dostaje skoro 15.000 IT stručnjaka, sa tendencijom povećanja tog broja. Zbog toga je jedan od mojih prioriteta da omogućimo da se u Srbiji poveća njihov broj, što će doprineti razvoju privrede i omogućiti Srbiji da uhvati korak sa četvrtom industrijskom revolucijom. Ključan preduslov za to je kvalitetno i efikasno obrazovanje.

Sveobuhvatna reforma o kojoj danas govorimo treba da bude zasnovana na konceptu celožitovnog učenja, u svim vidovima i nivoima obrazovanja, povećanja dostupnosti obrazovanja, modernizaciji nastavnih planova i programa, kao i na kreiranju obrazovnog sistema prema potrebama društva i ekonomije. Obrazovanje treba da podstiče inovacije, kritičko razmišljanje, preduzetništvo i obezbeđuje mladima potrebne veštine da bi bili globalno konkurentni, što je ključni pokretač razvoja.

Uvodićemo modele konceptualnog učenja. Podsticaćemo decu da stiču funkcionalna, primenjiva znanja, umesto da suvoparne informacije uče napamet, koje ne umeju da primene, a koje ni nisu primenjive. Podstičemo ih da razmišljaju.

Važno je da povratimo poverenje javnosti u obrazovni sistem. Dva veoma važna elementa podizanja obrazovanja i prilagođavanja savremenom dobu su dualno i preduzetničko obrazovanje. Iako mogu da razumem strahove koji su se mogli čuti u vezi sa dualnim obrazovanjem, trenutak je da razjasnimo da dualno obrazovanje ne stvara jeftinu radnu snagu. Ono predstavlja bolje povezivanje privrede i obrazovanja u svim nivoima i uvodi praksu u teorijsko obrazovanje. Na taj način i učenike i studente još tokom školovanja pripremamo za rad u privredi.

Saradnja fakulteta sa kompanijama omogućila bi studentima realizaciju projektnih ideja i njihovo kasnije zapošljavanje u kompanijama koje te projekte sprovode.

Bilo bi mi jako drago da za sektor obrazovanja možda imamo malo veći fokus i dok čitam budući predlog rada Vlade Srbije.

Preduzetništvo je razvojni element, posebno u društvima sa malim brojem stanovnika kao što je naše. Ono je više od nastavnog predmeta. Preduzetništvo je stav, način, odnos prema životu. Naš strateški razvoj mora biti zasnovan na ljudskom kapitalu i na razvijanju preduzetničkih kompetencija kod što većeg broja članova društva.

Naglašavam da je preduzetnička kompetencija prepoznata kao jedna od osam veština neophodnih za život i rad u društvu znanja karakterističnog za 21. vek. Tako ćemo imati generaciju ljudi spremnih da preuzmu odgovornost i kreiraju svoja radna mesta.

Uvođenje informatike kao obaveznog predmeta od petog razreda osnovne škole bio je jedan od prioriteta prethodne Vlade i Ministarstva prosveta i u tome smo uspeli. Nastava će se sprovoditi po modernim nastavnim planovima koji će

4/3 BD/MJ

zahtevati od učenika da nauče osnove programiranja i algoritamsko analitičko razmišljanje, koje će ih osposobiti za bilo koji poziv kojim izaberu da se bave u budućnosti.

Jačanjem informatičkih programa i kapaciteta u školama osposobljavamo generacije u Srbiji za vreme u kojem živimo i pripremamo ih za budućnost. U cilju animiranja dece za učenje programiranja, robotike i automatike u više od 340 škola obezbeđeni su roboti za učenje. Ovaj projekat ćemo svakako nastaviti.

5/1 TĐ/IĆ 11.15-11.25

Drugi, podjednako važan, preduslov su digitalno kompetentni nastavnici koji bez straha i otpora koriste informacione tehnologije za nastavu, administraciju i stručno usavršavanje. Ministarstvo prosvete usvojilo je okvir digitalnih kompetencija nastavnika i od septembra kreće obuka direktora, nastavnika i stručnih saradnika na tri nivoa digitalne zrelosti. Nastavićemo sa programom prekvalifikacije za informacione tehnologije, koji će omogućiti da se godišnje makar 1000 građana Srbije prekvalifikuje, kroz intenzivne kurseve, do nivoa programera juniora i započne novu karijeru u IT industriji. U skladu sa rastom IT industrije, očekujemo da proširimo kapacitete naših programa u narednim godinama. Obezbedićemo i edukaciju za naše starije sugrađane i korišćenje računara u domovima za stare. Ključno je da nova znanja budu dostupna svima i mi ćemo podsticati mlade da podučavaju starije generacije o upotrebi interneta, čime ćemo ih više uključiti u zajednicu. Povećan je broj zaposlenih.

Obezbeđen je dodatni prostor za tehničke fakultete, koji su jedan od ključnih faktora digitalizacije društva i u hvatanju priključka sa četvrtom industrijskom revolucijom. Upisne kvote, za ovaj upisni period, za akademsku godinu koja počinje na jesen ove godine, povećane su za više od 20%, u odnosu na prethodnu godinu. Kako bi visoko obrazovanje bilo još efikasnije, ključno je omogućiti način finansiranja fakulteta, po modelu zasnovanom na performansama, a ne na broju upisanih studenata.

Otvaranje mogućnosti da stručnjaci iz privrede budu gostujući predavači na fakultetima, omogućiće se još bolje povezivanje sa privredom i sticanje praktičnih znanja. Prethodna Vlada započela je kapitalne investicione projekte koji su usmereni na poboljšanje infrastrukture u visokom obrazovanju i buduća Vlada će nastaviti ovim putem. Podizanje konkurentnosti nauke, istraživanja i inovacija u funkciji privrednog razvoja jedan je od prioritetnih ciljeva Vlade. Veoma je važno uključivanje obrazovnih institucija u programe i projekte EU i unapređivanje generalne saradnje sa inostranim obrazovnim institucijama.

Mi svi moramo da učimo na primerima Fakulteta organizacionih nauka iz Beograda, ili Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, kao i na primerima BioSense instituta u Novom Sadu, Instituta za fiziku u Beogradu koji su uspeli da obezbede značajna sredstva iz međunarodnih fondova, postignu svetski priznate rezultate i tako oni sami pozicioniraju Srbiju kao zemlju koja podstiče razvoj inovativne industrije.

Država intenzivno radi i na kreiranju infrastrukture za povezivanje nauke i biznisa, razvoj novih tehnologija i moderno poslovanje. Dajemo značajnu podršku naučno-tehnološkom parku u Beogradu na Zvezdari, gradimo naučno-tehnološke parkove u Novom Sadu i u Nišu.

Srbiji i dalje nedostaju iskusni kadrovi sa savremenim znanjima koji su ključ da naše kompanije budu globalno konkurentne. Mi ih moramo tražiti u inostranstvu, ali jedna velika šansa je u privlačenju naših državljana, kojih u svetu ima mnogo, i tu kao društvo možemo mnogo da uradimo.

Druga mogućnost je da kreiramo okruženje koje će biti poželjno za naučnike i inženjere iz celog sveta da dođu ovde, da razvijaju nove tehnologije upravo iz Srbije. Pored kvalitetnog obrazovanja, za privredni rast koji planiramo izuzetno je važno okruženje u kojem naše kompanije posluju.

Potrebno je da modernizujemo, kao buduća Vlada, čitav set zakona kako bi se otvorile nove mogućnosti u privredi, eliminisale administrativne barijere i povećala efikasnost. U tom smislu, moramo da pojednostavimo prekogranično

5/2 TĐ/IĆ

poslovanje uz slobodan protok ljudi, podataka, robe i novca između Srbije i sveta. Pravni okvir ne sme da bude prepreka inovacijama.

Neophodno je prepoznavanje novih načina organizacije kompanija, novih poslovnih modela, poput ekonomije deljenja, poslovnih promena koje donose nove tehnologije, kao što su distribuirane baze podataka tzv. Blockchain, kao i novih načina rada sve većeg broja ljudi, kako u Srbiji, tako i u svetu.

Vizija ove Vlade je razvoj preduzetništva zasnovanog na znanju i inovativnosti. Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma Srbija zauzima 119. od 138 mesta mereno stepenom sofisticiranosti proizvodnog procesa. Moramo mnogo da radimo kako bismo napredovali i počeli da proizvodimo i izvozimo proizvode, višak stepena obrade koji imaju veću tržišnu vrednost.

Veliki potencijal brzog razvoja ekonomije je u digitalizaciji tradicionalnih grana privrede. Jedna od najvećih oblasti za primenu novih tehnologija je poljoprivreda gde tehnologije, kao što su bespilotne letelice, senzori, analiza velike količine podataka, automatizacija procesa itd, proizvodnju hrane čini zdravijom, efikasnijom, jeftinijom i sigurnijom. Tehnologija donosi veliki napredak u medicini, u građevini, u energetici i drugim oblastima od velikog značaja za svakodnevni život građana. Tehnologije u 21. veku su dostupnije nego ranije. Kao društvo moramo ići u susret promenama koje će ubrzati naše pridruživanje razvijenim ekonomijama.

Nedostatak pravnog okvira za ulaganje kapitala i investicija u ranoj fazi je glavna prepreka za mnoge novostvorene kompanije u Srbiji. Država može da pomogne kroz omogućavanje poslovanja modernih izvora finansiranja, kao što su fondovi preduzetničkog kapitala, mikrofinansiranje ili finansiranje iz mase, tzv. crowdfunding.

Takođe je neophodno motivisati uspešne poslovne ljude Srbije da investiraju u inovativna preduzeća. Na ovaj način će se domaći kapital efikasnije uvećavati, a inovativni preduzetnici će imati više izvora finansiranja. Potrebno je poboljšati obaveštenost preduzetnika o raspoloživim izvorima finansiranja, kao što su COSME, Horizon 2020, program za razvoj preduzeća i inovacija zapadnog Balkana. Pokušaćemo da odvojimo još veća sredstva iz budžeta Srbije za inovacioni fond kako bi se povećala podrška inovacionim kompanijama, po ugledu na Izrael koji je na ovaj način postao jedna od najnaprednijih zemalja sveta.

Posebno je važan i kvalitet lokalnih dobavljača stranim kompanijama koje posluju u Srbiji. Cilj nam je da svaki strani investitor angažuje lokalne firme kao izvođače i podizvođače. Vlada će raditi na osnaživanju domaćih firmi da ispune zahteve i standarde stranih investitora. Vlada će takođe podržati žensko preduzetništvo, preduzetništvo mladih i socijalno preduzetništvo.

Srbija trenutno ima nekoliko kompanija koje su globalni lideri. Mi želimo da njihovom promocijom podstaknemo i druge da krenu njihovim stopama. Npr. jedna od naših IT kompanija zvanično je proglašena za jednu od 50 najpametnijih svetskih firmi. Te kompanije, ti mladi ljudi koji rade u njima su kroz liči primer pokazali da je uspeh moguć. Uspešni preduzetnici moraju dobiti društveno priznanje i podršku kakvu imaju u najrazvijenijim zemljama.

Biti uspešan nije lako dostupan cilj, i to je razlog više da uspešne preduzetnike ohrabrujemo da svoje poslovne sisteme osnažuju i uvećavaju. Odlučno ćemo nastaviti proces restrukturiranja i racionalizacije javnih preduzeća kroz optimizaciju broja zaposlenih, rešavanje pitanja nagomilanih dugova i ne naplaćenih potraživanja iz ranijih godina.

5/3 TĐ/IĆ

Smanjene su subvencije javnim preduzećima, a Vlada je strogo ograničila, sa ciljem jačanja finansijske discipline, izdavanje novih garancija i kredita koji su ranijih godina korišćeni za obezbeđenje tekuće likvidnosti.

6/1 IJ/CG 11.25-11.35

Od 17 strateški važnih preduzeća u državnom vlasništvu, kod deset je status već rešen, a trenutno je u toku rešavanje preostalih sedam. Ovo će imati pozitivan uticaj na javne finansije, jer će budžetska podrška preduzećima sa velikim gubicima biti manja.

Veliki napredak je ostvaren u oblasti putne infrastrukture. Privodimo kraju izgradnju Koridora 10, vrednog više od jedne milijarde evra. Preostale deonice ćemo završiti u prvoj polovini naredne godine. Do kraja ove godine imaćemo i više od 102 km autoputa na pravcu od Obrenovca do Preljina. Nastojaćemo maksimalno da iskoristimo bespovratna sredstva EU za finansiranje infrastrukturnih projekata, posebno onih koji donose regionalnu saradnju.

Vlada će intenzivno raditi na jačanju regionalne saradnje i kroz povezivanje infrastrukturne mreže sa zemljama u regionu. Do sada smo rehabilitovali blizu 200 km puteva širom Srbije, a tek nas očekuje veliki posao, još 900 km puteva moramo da rehabilitujemo u narednih par godina. Projektna dokumentacija, za svih 900 km, je u pripremi ili je u postupku nabavke. Do kraja ove godine počeće se sa održavanjem 3.000 km puteva na ekonomski najefikasniji način, u planu imamo da celu nacionalnu mrežu svih 16.000 km puteva prebacimo na ovu vrstu održavanja. Ovo je ogroman korak napred u odnosu na dosadašnju praksu.

Povezanost Srbije sa ostatkom sveta počiva na tekućem poboljšanju i širenju kapaciteta naše železničke mreže. Železničko tržište otvorili smo za domaće i strane prevoznike, što je veoma važno za regionalno povezivanje i ekonomsku saradnju. Tokom ove godine započećemo modernizaciju pruge Beograd-Budimpešta.

Srbija je postavila temelje kako bi postala regionalni lider u oblasti vazdušnog saobraćaja. Ukupan prihod vazdušnog sektora uvećan je za oko 70% u odnosu na ranije godine. Potpisano je i ratifikovano više od 30 sporazuma o vazdušnom saobraćaju, od kojih su najznačajnijim sa SAD, Kanadom, Kinom i Južnom Korejom. Kako bismo osigurali dalji rast prometa i nova radna mesta na Aerodromu „Nikola Tesla“, i povećali konkurentnost u vazdušnom saobraćaju stupićemo u koncesioni aranžman kojim će budžet Republike Srbije direktno prihodovati više stotina miliona evra. Zatvaranje ove transakcije očekujemo već u martu 2018. godine.

U sektoru poljoprivrede imamo obiman potencijal koji moramo da kapitalizujemo unapređenjem produktivnosti proizvodnje, intenzivnijom upotrebom savremene tehnologije i fokusiranjem na izvoz većeg stepena obrade, umesto izvoza sirovina koje su najjeftinije. Ulagaćemo u kapitalne sisteme navodnjavanja, 14 sistema od kojih je 11 sistema u Vojvodini, a tri u centralnoj Srbiji. Takođe ćemo nastaviti da ulažemo u brane sa akumulacijom i u rekonstrukciju vodnih objekata.

Izmenićemo i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, time onemogućiti potpunu liberalizaciju prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima. Sve ove izmene biće u skladu sa uporednim rešenjima zemalja koje su poslednje dve decenije ušle u EU. Krajem godine završavamo sa akreditacijom za korišćenje predpristupnih fondova EU za ruralni razvoj, tzv. IPARD fondovima. Institucije poljoprivrednog gazdinstva ćemo pripremiti za ulazak Srbije u EU.

Rudarstvo, kao privredna grana generiše visokostručne, dobro plaćene poslove, koji su značajno viši od proseka u zemlji. Rudarstvo doprinosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju i ono svakako povećava poreske prihode. Značajne kapitalne investicije koje prate otvaranje rudnika naročito bi mogle da pomogne nerazvijenim krajevima Srbije, u kojima su registrovane velike rudne rezerve i tako osnaže regionalni razvoj. Na primer, Jadar je rangiran kao jedno od najvećih ležišta litijuma na svetu koje može da zadovolji većinu svetskih potreba za ovom rudom. Rudarstvo će zato, svakako, biti značajan segment fokusa Vlade Republike Srbije.

6/2 IJ/CG

Unapređenje energetskog sektora važno je jer se tako obezbeđuje veća stabilnost, bezbednost i bolja pozicija Srbije u svetu, u složenim geopolitičkim okolnostima. Kako bismo odgovorili na domaće i međunarodne izazove energetskog sektora, moramo da ga unapredimo na način koji će poboljšati život naših građana i učinak naše privrede. Želim da napomenem da još uvek predstavljamo jedno od najjeftiniji tržišta električne energije u Evropi. Nastojaćemo da konsulidujemo neka od naših državnih preduzeća u sektoru energetike i rudarstva i povećamo prihode iz naše postojeće energetske infrastrukture.

Energija iz obnovljivih izvora veoma je važna da bismo obezbedili energetsku sigurnost zemlje i radićemo na povećanju učešća obnovljivih izvora u energetskom sistemu zemlje. Nastavićemo izgradnju projekta Transbalkanski koridor, koji će povećati sigurnost snabdevanja u Srbiji i doprineti njenoj dugoročnoj energetskoj bezbednosti.

U oblasti u kojima postoje ogromni potencijali, a nezasluženo se o njima najmanje govori su turizam, kreativna industrija i kultura. Zahvaljujući našim izuzetno talentovanim i kreativnim ljudima, jedinstveno raznolikom kulturom, prelepim predelima, istorijskim nasleđem, ove delatnosti pružaju ogromne mogućnosti, kako za ekonomski razvoj, povećanje deviznog priliva i zapošljavanja, tako i za promociju Srbije u celom svetu. Cilj Vlade Srbije je povećanje broja turista sa 2,7 miliona u 2016. godini, na 3,7 miliona dolazaka u 2020. godini, uz projektovani devizni priliv od turizma od 2,5 milijarde američkih dolara.

Posebno bih istakla važnost kongresnog turizma. Srbija na svetskoj listi kongresnih destinacija skočila je za 25 mesta u poslednjih deset godina i sada je na 48 mestu. Orijentacija ove Vlade biće da se dovedu skupovi svetskih organizacija u Srbiju, i to ne samo u Beograd, već i u druge kongresne centre poput Novog Sada, Subotice, Aranđelovca, Vrdnika, Kopaonika i Niša.

Za promociju naše zemlje, kao turističke destinacije, veliki doprinos daje industrija filmske i TV produkcije. Filmovi, serije i reklame, koje dolaze iz Amerike, Evrope i iz Indije, omogućavaju da naše predele vide desetine miliona ljudi širom sveta. Podržaćemo program podsticaja, koji je dao odlične rezultate. Radićemo na tome da se vrše obuke naših filmskih radnika, jer će nam biti potrebno više profesionalaca. Tražićemo investitore za dodatne filmske studije.

Podsticaji su takođe namenjeni i domaćim filmskim i TV produkcijama. U skladu sa vremenom u kome živimo podržaćemo razvoj novih medija, kao što su virtuelna realnost, vizuelni efekti i digitalna zabava, za šta u našoj zemlji već postoje ogromni kapaciteti i prostor za još veći razvoj. Više od deset godina dva najveća i najznačajnija muzeja stoje zatvoreni. To su Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti.

7/1 AL/LŽ 11.35-11.45

Daću sve od sebe, zajedno sa svojim timom, da u mandatu ove vlade ova dva kapitalna projekta od neprocenjive važnosti budu konačno završena.

Važno mi je izuzetno da naglasim da sve institucije kulture i sve institucije od nacionalnog značaja moraju da imaju obavezne posebne programe za decu i najmlađe. Tako ćemo graditi generacije koje će biti kreativne, široko obrazovane, imati razvijenu kritičku misao i biti brojna neophodna publika za sve vidove umetničkog i kreativnog stvaralaštva.

Moderna, efikasna, jeftina javna uprava preduslov je da bismo ostvarili sve ciljeve koje sam navela. Modernizacijom javne uprave država postaje istinski servis građanima i privredi. Država mora da bude svesna da je prava vlast u rukama građana koji plaćaju porez i time obezbeđuju plate državnim službenicima.

Digitalizacija državne uprave i obezbeđivanje elektronskih usluga koje će građani koristiti na jednostavan i brz način ostaje jedan od mojih prioriteta.

Elektronskom upravom povećava se efikasnost, smanjuju birokratske procedure i eliminiše korupcija. Digitalizacijom procedura omogućili smo od 1. juna ove godine da 6,7 miliona dokumenata godišnje, koji su izdavani u papirnom obliku, postanu elektronski i lako dostupni službenicima koji će jednostavnije završavati postupke za građane i privredu. Ovim štedimo građanima više od šest miliona sati čekanja u redovima na šalterima i oko 245 miliona dinara godišnje koje su do sada plaćali na razne takse.

Prvi sledeći korak je unapređenje službenih evidencija. Sledi unapređenje adresnog registra, što znači da će konačno u Srbiji svaka ulica dobiti naziv, a svaka kuća broj.

Uspostavljanjem registra stanovništva podaci za formiranje jedinstvenog biračkog spiska će biti precizni, automatski će se ažurirati, čime ćemo značajno unaprediti izborni proces. Na ovaj način uvodimo red i zdrav razum u državnu upravu.

Predstoji nam usvajanje zakona o elektronskom potpisu, elektronskom dokumentu i uslugama od poverenja, kao i usklađivanje svih ostalih propisa sa ovim zakonom, kako bismo promenili trenutnu praksu u kojoj više od 100 propisa predviđa neophodno korišćenje papirnog dokumenta.

Samo na primeru jedne banke utvrđeno je da se godišnje odštampa više od 10 miliona dokumenata. Više od sedam miliona dokumenata se skenira. Sve veće kompanije troše stotine i stotine miliona evra na arhiviranje dokumenata u 21. veku u Srbiji. Ovo ćemo promeniti i tako brzo i značajno dalje unaprediti konkurentnost Srbije.

Za puno uspostavljanje elektronske uprave preduslov je uvođenje elektronskog plaćanja državi. Vi danas sve usluge možete da platite putem mobilnog telefona sa vašeg bankovnog računa. Samo takse i obaveze državi morate da platite na šalteru, da čekate u redu banke ili pošte. Nakon toga morate da se vratite na šalter organa javne vlasti i da dostavite uplatnicu. Omogućavanje ovih plaćanja putem elektronskog benkinga jedan je od ključnih prioriteta za Vladu Srbije i u ovim naporima Ministarstvo finansija i Uprava za Trezor će biti jedni od nosilaca reforme koju treba sprovesti.

Zakon o privrednim društvima nedvosmisleno propisuje da ne postoji obaveza upotrebe pečata, osim ako se ista ne propiše zakonom. Ipak i danas postoji više od 70 različitih pravila i podzakonskih akata koji nisu usklađeni i kojima se upotreba pečata i dalje zahteva. Ovaj problem ćemo u najskorijem roku rešiti, i pečat jednom zanavek poslati u istoriju. Ne možemo u 21. vek sa pečatom, šalterima i papirima.

7/2 AL/LŽ

Javna dostupnost podataka jedan je od glavnih pokretača inovacija, jer otvoreni podaci podstiču privredni rast, čine javnu upravu efikasnijom, omogućavaju kvalitetnije usluge za građane, smanjuju prostor za korupciju i povećavaju poverenje građana u svoju državu.

Evropska komisija procenjuje da će otvaranje podataka stvoriti tržište vredno 40 milijardi evra godišnje.

U dosadašnjem procesu racionalizacije u javnom sektoru vodilo se računa o tome da se višak zaposlenih traži samo tamo gde ga ima, da se istovremeno sačuvaju ključne funkcije i poslovi države.

Zabranili smo smanjivanje broja medicinskog osoblja, zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite, poslove i kapacitete koji su važni za evropske integracije, kao i zaposlene u inspekcijskim službama.

Danas je Srbija u čitavoj Evropi jedna od zemalja sa najmanje zaposlenih u javnoj upravi u odnosu na broj stanovnika. Mi danas u Srbiji imamo 6,4 zaposlena u javnoj upravi na 100 stanovnika, dok je prosek u EU 8,5.

Najveći izazov za nas je da javni službenici budu efikasni i fokusirani na građane. Prioritet Vlade u narednom periodu su efikasnije i jeftinije usluge građanima.

Sledeće godine ćemo uspostaviti i nacionalnu akademiju za stručno usavršavanje u javnoj upravi. Novi sistem stručnog usavršavanja imaće uporište u kompetencijama koje će državni službenici morati da poseduju da bi obavljali poslove na moderan i efikasan način.

Svakako najveća promena koju će akademija doneti je edukacija javnih službenika na nacionalnom, ali i na lokalnom nivou i obavezna edukacija funkcionera.

Nastavljamo i sa reformom radnog zakonodavstva. Donošenjem novih zakona omogućiće će se da oko 60 hiljada zaposlenih preko agencija imaju ista prava kao i zaposleni po drugim osnovama. Legalizacija sezonskih radova gde će samo u poljoprivredi više od 300 hiljada zaposlenih biti uvedeno u legalne privredne tokove. Poboljšanje životnog standarda građana i smanjenje nezaposlenosti kroz obavljanje delatnosti od javnog interesa i aktivacija posebnih kategorija nezaposlenih lica.

Uspostavićemo fleksibilniji sistem plata. Omogućićemo nagrađivanje institucija koje odgovorno raspolažu resursima, kao i zaposlene koji najviše doprinose unapređenju rada institucija, ali gde su veća prava tu je i veća odgovornost.

Rukovodioci će morati pažljivije i odgovornije da raspolažu sredstvima, dok će zaposleni osim prilike da budu kreatori svoje sudbine morati da se fokusiraju na rezultate i zadovoljstvo građana.

Cilj nam je da vrednujemo obrazovanje, jer država želi da privuče, a zatim i kroz sistem napredovanja zadrži talentovane, vredne i obrazovane kadrove.

Izuzetno je važan i nastavak odlučne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno na podizanju kapaciteta policije za sprečavanje eventualnih terorističkih napada, sprečavanje krijumčarenja i trgovine ljudima, kao i suzbijanje visoko-tehnološkog kriminala.

Borba protiv organizovanog kriminala, finansijskog kriminala i korupcije podrazumeva brz i efikasan krivični postupak.

Prethodna Vlada već je preduzela ključne zakonodavne mere u ovom pravcu i mi ćemo te mere nastaviti. U toku je priprema za njihovu primenu, a celokupna reforma počinje 1. marta 2018. godine.

7/3 AL/LŽ

Planirano je uvođenje specijalizacije prekršajnih sudova u oblasti carinskih, budžetskih i prekršaja na osnovu prekršajnih prijava nezavisnih tela.

Takođe je planiran i rad na daljem unapređenju krivično-procesnog zakonodavstva koje će imati za cilj jačanje procesnih ovlašćenja javnog tužilaštva u istrazi i drugim fazama krivičnog postupka.

8/1 MG/IR 11.45 – 11.55

U narednom periodu unapredićemo i rad Tužilaštva za organizovani kriminal, povećanjem kvaliteta i brzine razmene podataka između državnih organa. U cilju suzbijanja korupcije biće ojačani kapaciteti za sprovođenje istraga u krivičnim delima sa elementima korupcije. Usvajanjem novog zakona o policiji uveden je drugačiji koncept rada Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno rad policije u zajednici i partnerstvo sa građanima, koje ćemo nastaviti da razvijemo u narednom periodu.

Strateški ciljevi u reformi pravosuđa su rasterećenje sudova, ubrzanje postupka i informisanje građana o različitim mogućnostima rešavanja sporova.

U 2016. godini broj starih izvršnih predmeta u sudovima smanjen je za skoro devet stotina hiljada u odnosu na prethodnu godinu i taj trend će se i dalje nastaviti.

Nastavićemo sa daljim unapređenjem pravosudne infrastrukture, poput izgradnje Palate pravde u Kragujevcu i rekonstrukcije Palate pravde u Beogradu. Povećanje pravne sigurnosti bez ikavke sumnje pozitivno će uticati na poziciju Srbije na „duing biznis“ listi Svetske banke.

Kada je reč o nacionalnoj bezbednosti, želim da kažem da se prava nacionalna bezbednost ne može postići isključivo jakim vojnim snagama. Ona iziskuje i snažnu diplomatiju, intenzivan obaveštajni rad, jaku privredu, fiskalnu disciplinu i efikasnu Vladu kojoj će iznad svega biti neophodno podrška predsednika Republike njegovo bogato iskustvo u oblasti spoljne i vojne politike.

Ostaćemo posvećeni i sprovođenju preduzetih mera u jačanju odbrambene industrije Srbije, kao i u učešću multinacionalno operacijama pod mandatu UN i EU. Republika Srbija ostaje posvećena angažovanju i programu partnerstva za mir. Jedan od prioriteta biće nam rad sa međunarodnim institucijama i sveobuhvatniji pristup upravljanju prirodnim nepogodama, polazeći od kapaciteta za oporavak i upravljanje klimatskim rizicima.

Vlada Srbije nastaviće da bude duboko posvećena pitanju manjinskih prava. želim jasno da naglasim, preda ostaje posvećena angažovanju i programu partnerstva za mir. Želim jasno da naglasim, pred Skupštinom i pred svim građanima Srbije da sam veoma ponosna na to koliko smo postigli u zakonodavnom, strateškom i institucionalnom smislu u vezi zaštite prava nacionalnih manjina.

U Srbiji, i ovo mi je stvarno jako važno zbog svih građana Srbije, da kažem, u Srbiji živi više od 20 etničkih ili nacionalnih grupa, više nego bilo gde drugde u Evropi. Deca se školuju na 15 različitih jezika, čak 11 jezika je u Srbiji u službenoj upotrebi. Zajedno treba da budemo ponosni na različitost i na toleranciju, koji su deo naših društva. To je jedan od razloga za ponos svakog društva. Iako je fokus buduće Vlade na ekonomskom razvoju i dostupnost i modernizaciju usluga, mi moramo da podstičemo solidarnost sa onima koji žive u težim životnim uslovima, koji su isključeni, siromašni i kojima usluge zaštite nisu uvek dostupne. U oblasti socijalne zaštite, stavićemo akcenat na unapređenje adekvatnosti, kvaliteta i targetiranosti socijalne zaštite.

Prvi put u Srbiji uvešćemo integrisani sistem izrade socijalnih karata, kroz povezivanje velikog broja različitih institucija. Uvođenjem socijalnih karata sprečiće se zloupotrebe i obezbediti pravednija raspodela socijalne pomoći.

Započeli smo i završićemo i rešavanje pitanja naknada za porodilje, koje obavljaju samostalnu delatnost, tako da će sve porodilje primati naknadu za porodiljsko odsustvo po osnovu uplaćenih doprinosa. Prioriteti za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom su zapošljavanje, kreiranje novih programa obuka,

8/2 MG/IR

obrazovanje, unapređenje pristupačnosti objekata javne namene, pristup uslugama i socijalna zaštita. Radićemo na pružanju boljih usluga majkama koje treba da ostvare pravo na odsustvo sa rada, radi posebne nege deteta. Imamo spremne i mere za veće korišćenje odsustva sa rada po osnovu rođenja i nege deteta od strane očeva, po ugledu na skandinavske zemlje.

Na to se nadovezuje i podsticajna politika brige o natalitetu i ova Vlada će nastaviti sa primenom posebnih populacione politike. Srbija je postala prva zemlja van EU koja je uvela indeks rodne ravnopravnosti.

Za protekle tri godine uspeli smo da zaustavimo sunovrat zdravstva. Sada nastavljamo reformu zdravstvenog sistema daljom primenom integrisanog zdravstvenog informacionog sistema čime ćemo značajno unaprediti rad farmaceuta i lekara i olakšati primenu terapije pre svega kod hroničnih bolesnika.

Jedan od najvećih prioriteta je rekonstrukcija i izgradnja četiri klinička centra u Srbiji, za šta je planirano ulaganje od oko 25 milijardi dinara. Planirano je da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima ove godine počnu da realizuju projekte rekonstrukcije, izgradnje i opremanja sedam velikih zdravstvenih ustanova. To su Univerzitetska dečija klinika „Tiršova“, KBC „Dragiša Mišović“, Urgentni centar i Klinika za ginekologiju i akušerstvo. Svi u okviru KCS, kao i Institut za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“, Klinika za neurohirurgiju KCS i KBC Zemun, odeljenje pedijatrije.

Završićemo i radove na Klinici za kardiohirurgiju KCN, koja je u novembru 2014. godine počela sa radom kao jedna od najmodernijih klinika u regionu.

Nastavićemo adaptacija i sanaciju mreže od 201 zdravstvene ustanove koju smo započeli 2015. godine. Nastavljamo politiku zapošljavanja mladih medicinskih radnika i odobravanje specijalizacija. Nastavićemo rad na smanjivanju liste čekanja i njihovom ukidanju do kraja mandata ove Vlade. Nastavićemo i ulaganje u opremu. Srbija će biti jedina država u svetu koja svojim građanima omogućava besplatne intervencije na najmodernijoj opremi, kao što su gama nož i sajber nož.

Sport nas uvek čini ponosnima i predstavlja jednu od oblasti koja nam kontinuirano donosi pozitivne rezultate. Moramo da očuvamo epitet zemlje sporta. Kako bi rezultati nastavili da se nižu izuzetno je važno da konstantno ulažemo u modernizaciju sporta i učinimo ga dostupnim svim segmentima društva.

Sa dobrim rezultatima ekonomije i stabilnim ekonomskim rastom, bićemo u prilici da ulažemo više i u zaštitu životne sredine. Unapređenje kvaliteta vazduha, smanjenje štetnih emisija, upravljanje otpadom i otpadnim vodama su neke od prioritetnih oblasti kojima ćemo se baviti i to je jedan o razloga zašto sada imamo Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Sve ovo potvrđuje i naša strateška orijentacija ka EU koja predstavlja vrednosti za koje se zalažemo. To su inovativnost, kreativnost, znanje i sve ukupna modernizacija koja vodi višem standardu i kvalitetu života.

9/1 MO/VK 11.55 – 12.05

Do kraja 2021. godine očekuje se da EU obezbedi bespovratnu finansijsku pomoć Srbiji u iznosu većem od jedne milijarde evra. Od ogromne je važnosti da se ova sredstva uspešno iskoriste. Na lokalnom, odnosno opštinskom i regionalnom nivou ćemo još više radi na povećanju vidljivosti pretpristupnih fondova, radi većeg korišćenja ovih fondova za sveukupni lokalni i regionalni razvoj.

Nakon formiranja nove Vlade, radićemo na usvajanju velikog broja propisa kojima se domaće zakonodavstvo usaglašava sa pravnim tekovinama EU i obezbediti finansijska sredstva i institucionalni okvir za njihovu primenu. Kao i u prethodnom periodu, fokus će biti na jačanju međunarodnog položaja i ugleda Republike Srbije, na intenziviranju bilateralnog dijalog i saradnje sa zemljama širom sveta. Samo dijalog obezbeđuje stabilnost i osnov za dalji rast, kome težimo sada i odmah. U tim naporima očekujem veliku podršku predsednika Republike Srbije, imajući u vidu njegova ustavna ovlašćenja, a pre svega na osnovu državničkog iskustva i ugleda koji uživa u svetu.

Sledićemo i politiku, politiku koja podrazumeva izgradnju najboljih odnosa sa ruskim narodom i njegovim državnim rukovodstvom. U poslednjih nekoliko godina uspeli smo da izgradimo srdačne i prijateljske odnose sa Kinom i planiramo dodatno da ih ojačamo. Sa Indijom smo uspostavili nove odnose, a unapredili smo i odnose sa Japanom, Južnom Korejom, Australijom i Okeanijom i Južnom Amerikom. Sa SAD ćemo nastaviti da izgrađujemo sve bolje odnose u svim segmentima, kao i što ćemo razvijati dobre odnose i sa drugim narodima i državama širom sveta.

Veliki put smo prešli u cilju uspostavljanja dobrih susedskih odnosa sa bivšim jugoslovenskim republikama i tu je Srbija imala ključnu ulogu. Srbija i dalje treba da bude glasan zagovornik i lider čvrstih saveza u političkom, ekonomskom i kulturnom razvoju regiona zapadnog Balkana.

Na današnji dan, veliki srpski praznik Vidovdan, želim da poručim da nastavljamo politiku mira i saradnje na Kosovu i Metohiji, sa ciljem postizanja istorijskog kompromisa i pomirenja srpskog i albanskog naroda. Cilj je očuvanje političke stabilnosti na teritoriji AP Kosovo i Metohija sprovođenjem utvrđene državne politike, nastavkom pregovora sa privremenim institucijama samouprave u Prištini, unapređenjem ekonomskog razvoja, uslova života i ekonomskog osnaživanja srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji i nastavka podrške održivom povratku.

Potrebno je hitno uspostavljanje zajednice srpskih opština i to na način kako je predviđeno prvim sporazumom i opštim principima iz 2015. godine. I ponovo, u svim ovim procesima računam na podršku predsednika države, kao i prvog potpredsednika Vlade, koji ima dugogodišnje političko iskustvo. Zato što verujem da isključivo timski rad može da donese rezultate i da nas sve pomeri unapred.

Želim svim građanima i građankama Srbije na kraju da kažem da se prave promene ne dešavaju samo kada Vlada radi, koliko god aktivna i sposobna ona bila. Prave promene se dešavaju kada svaki član ovog društva uradi svoj deo, kada radimo zajedno, odgovorni pre svega prema sebi, svojim porodicama, svojim susedima i svom okruženju. Ono čemu želim da doprinesem je da kreiramo ne samo još odgovorniju Vladu i državnu upravu, već odgovornije društvo koje radi za zajedničku dobrobit.

Želim građanima i narodnim poslanicima da predstavim sastav Vlade koji će raditi na sprovođenju programa koji sam predstavila: Ivica Dačić, prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova, dr Nebojša Stefanović, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova, prof. dr Zorana Mihajlović, potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, dr Rasim Ljajić, potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija,

9/2 MO/VK

dr Dušan Vujović, ministar finansija, Goran Knežević, ministar privrede, Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine, Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, Nela Kuburović, ministar pravde, Branko Ružić, ministar državne uprave i lokalne samouprave, Aleksandar Vulin, ministar odbrane, Jadranka Joksimović, ministar za evropske integracije, Mladen Šarčević, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, dr Zlatibor Lončar, ministar zdravlja, Zoran Đorđević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Vanja Udovičić, ministar omladine i sporta, Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja, prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministar bez portfelja, Milan Krkobabić, ministar bez portfelja i dr Nenad Popović, ministar bez portfelja.

Da zaključim, Srbija sada ima šansu koja se dugo neće ponoviti, šansu da iskoristi velike promene koje donosi digitalizacija, da potpuno u kratkom roku preokrene svoju ekonomsku sudbinu. Nove mogućnosti pred nama ne zavise ni od koga i ni od čega drugog, već samo od nas samih i naše spremnosti da pobedimo u velikoj međunarodnoj utakmici. Ulazimo u dinamičan proces digitalizacije, modernizacije i intenzivnog obrazovanja i rada, proces brzog rasta, novih prilika, značajno većeg životnog standarda i sveukupno boljeg života svih građana i građanki Srbije. Srbija će ovog puta svoju šansu iskoristiti. Živela Srbija! Hvala vam puno.

( Deveta posebna sednica Narodne skupštine Republike Srbije u Jedanaestom sazivu PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE(neredigovane i neautorizovane)parlament.gov.rs 28. jun 2017).

Skupštinska rasprava o ekspozeu

PREDSEDNIK: Reč ima Vojislav Šešelj. Izvolite, vi ste prvi.

VOJISLAV ŠEŠELj: Dame i gospodo narodni poslanici, jedna od najvećih tekovina parlamentarne demokratije su političke partije i bez političkih partija, razvijenih, snažnih, čvrsto organizovanih, nezamisliva je parlamentarna demokratije, nezamislivo je sprovesti parlamentarne izbore.

Ako imate slučajno neki nepartijski sistem, on zapravo u praksi nije ni moguć ili ako glume da imaju, nemaju ga ustvari, neko vodi u pozadini stvari u svojim rukama. Možda bi najpametniji ljudi u populaciji bili izabrani za narodne poslanike, ali zakonodavna vlast ne bi mogla da funkcioniše, jer zakonodavnu vlast nije dovoljno da čine pametni ljudi kao članovi njenog najvišeg organa.

Zakonodavna vlast traži da su narodni predstavnici obavezani izvesnim političkim i ekonomskim programom i da se rukovode izvesnom ideologijom kao sistemom vrednosti. Bez toga je nemoguće konstituisati izvršnu vlast. Kad politička partija ide na izbore podrazumeva se da odabere najbolje iz svojih redova, pa ih kandiduje na čelu liste. I kad pobedi na izborima, kao što je kod nas naprednjačka stranka pobedila, valjda je imala više od 50% sama, uz neke satelitske partije, 128 poslanika, je li tako, onda se podrazumeva da su među tim poslanicima njeni najbolji kadrovi i da će od tih kadrova izabrati ministre.

Veoma je važno da ministri budu stranački ljudi, stručnjaci iz stranke. U Engleskoj, na primer, niko ne može biti ministar a da prethodno nije izabran za poslanika i on ostaje i ministar i poslanik u isto vreme. Onaj ko nije dobio poslanički mandat, može biti najbolji na svetu u svojoj struci, kao što ste vi nama ranije hvalili onoga Lazara Krstića ili kao što nam sad hvalite neke, ali ne vredi. U Engleskoj su poslanici vlasti i opozicije potpuno ravnopravni. Disciplinu sprovodi spiker parlamenta, naravno. S jedne strane stola je vlast, s druge opozicija. Nema kelneri da se rastrče da nose posluženje ministrima i predsedavajućim na sednici, a ostali da to s tugom u očima gledaju.

Drugo, posadili ste pred nas ove kandidate za ministre i da vizuelno izgleda kao da su oni iznad Narodne skupštine, a niste. Vi ste pod nogama Narodne skupštine. Narodna skupština treba stalno da vas gazi, da biste nešto vredeli. Ako vas ne gazi Narodna skupština, vi se otimate i odoste negde, vodite svoju politiku…

Vujoviću čekaj, tebe još nisam pomenuo, sačekaj malo samo. Veoma je važno da čuješ ovo, poučno je. Nauči nešto, Vujoviću, koliko si godina ovde, ništa nisi naučio. Hajde, bre, nauči nešto.

Vidite dalje, vi ste za ministre predložili ljude koji se hvale da nisu ni u jednoj partiji, da su vanpartijci, kao da je to nešto pozitivno, kao da je to nešto za pohvalu. On kaže – nisam član nijedne partije. Je li članstvo u partiji bolest poput kuge, poput lepre, šta je to? Možda nisi član nijedne partije jer te nijedna nije htela. Zašto te sad uvodi u Vladu? Ne uvodi te baš iz nekih ozbiljnih i dobrih razloga.

Ovde mi imamo pred sobom Vladu, predložen sastav Vlade, od 22 člana. Sedam je samo iz naprednjačke stranke, od 22 – sedam. Što ste išli na izbore? Što ste lepili plakate? Jesu li vam ovi ministri lepili plakate? Kako može da bude ministar ako nije lepio plakate? Kod nas radikala su i Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić i Maja Gojković lepili plakate. Setite se Aleksandra Vučića, lepio je plakate „Bulevar Ratka Mladića“ umesto Bulevar Zorana Đinđića, pa „Sigurna kuća za Ratka Mladića“, pa i ranije je lepio ove uobičajene izborne plakate. Tako se stiče poverenje unutar stranke i tako se stiče poverenje naroda u stranku.

E, ti što si nas nazvala majmunima sve više ličiš na nas, nemoj više.

11/1 JJ/SM 13.20-13.30

Dalje, postavlja se sada pitanje zašto se vi bavite politikom? Ajde, kada ja vas gledam ovako, pa i sam bih rekao – pa nema tu nema face koja mi može ličiti na ministarsku, osim Marijana Rističevića i Miroslava Lazanskog, na primer. Moram da napravim dva izuzetka, ne smem da naljutim, nije to bitno. Bitno je da ste vi poverenje koje je narod vama delegirao, odnosno dao, delegirali na nekog drugog, pa ispade da su oni dobili poverenje naroda, a nisu. Da ste njih stavili na listu pitanje je koliko biste glasova dobili. Možda biste dobili još više, to ne znamo, ali je ovo veoma neprirodno stanje. Ovo stanje ne odgovara normalnim uslovima u parlamentarnim demokratijama. Gledaj, gledaj dobro Ana, naučićeš i ti nešto ovde.

U parlamentarnim demokratijama se ovakve stvari ne dešavaju. U parlamentarnim demokratijama, pre svega, ministri moraju odgovarati Narodnoj skupštini, ali moraju i svojoj partiji, a ovi ministri koji odgovaraju samo svojoj pameti, kakvi mogu biti ministri? Nikakvi. Nisam član partije. Kako možeš da budeš ministar, a nisi član partije? Za koga si ti glasao na izborima? Evo, vas, koliko vas ima ovde da niste članovi partije? Šest, je li? Za koga ste vi uopšte glasali na izborima? Za vas i odoše njima. Jer kod vas nije bilo dovoljno glasova, a onda ću opet preći kod vas, ko zna gde će, jer oni su eksperti, oni su stručnjaci.

Vidite, kako je Vučić iz vaših redova isisao sve ono što je smatrao da mu može vredeti, ne zato što su pametni i sposobni, nego što mu mogu vredeti kao pokvareni ljudi. Mlađana Dinkića niko ne bi mogao upotrebiti za nešto pametno i pošteno, ali ako je pomilovan zbog svojih kriminalnih radnji, onda je zbog nečega pomilovan, a obećavali ste nam toliko čim pobedite ode Mlađan Dinkić, ode Aleksandar Vlahović, ode Đelić.

(Čedomir Jovanović: Nemoj Acu da mi diraš.)

Nemoj Čedo, ti si za druge stvari ovde projektovan. Ti si ovde za druge stvari projektovan. Ti si ovde malo šira Vladina većina.

(Čedomir Jovanović: Tako je.)

Ti i Čanak.

E, sada kojim se opasnostima izlaže Srbija zbog vašeg ponašanja? Vi ste na izborima dali zakletvu da se nikad nećete odreći Kosova, da nikad nećete u NATO i da mnoge stvari druge nećete nikad, nikad, a da neke hoćete iz petnih žila. Izvršnu vlast ste predali Vladi od 22 člana, gde je svega sedam vaših, a 15 nekih tuđih. Hajde, ima tu nekih u koje se možemo uzdati, na primer Nenad Popović, ja sam siguran neće izdati.

Moram vam još jednu stvar ispričati koja će vas zaprepastiti. Jutros kada smo očekivali u poslaničkoj grupi da ćemo krenuti na sednicu Skupštine, odjednom neko reče – pomerena Skupština, a prođe hodnikom onaj Skot, američki ambasador, jutros je bio ovde. Ja vidim u novinama da je Skot protiv izbora Vulina. Ja mislio, evo ga došao kod Maje da traži da se menja sastav Vlade. Mi krenusmo na juriš u Majin kabinet, dok nam neko ne reče da je Skot seo ovde i da čeka početak sednice. A, zamisli Majo, kada sam ja došao u situaciju da branim Vulina, jer ga je napao Skot. Kako ja onda mogu biti protiv Vulina, kada ga je napao Skot i traži Skot da ne bude ministar odbrane.

Ali, ima ovde još nešto, na dan kad je Vučić obelodanio ko će biti mandatar, to je bio 15. jun, četvrtak, „Blic“ objavljuje – Ana Brnabić mora biti premijer. To je ujutru „Blic“ objavio, a negde popodne naveče Vučić je saopštio da će ona zaista biti premijer. Da sam ja bio mandatar, nemojte se smeškati, nije to tako daleko pred nama, kao što vi mislite i da se ovo pojavilo, da sam bio mandatar, onaj koji daje mandat, ja ne bih nikad dao mandat Ani Brnabić, iz ovog razloga.

11/2 JJ/SM

Vi znate šta je „Blic“, to je glasilo Špingerovo, što znači da vodi antisrpsku politiku i radi u dosluhu sa Nemačkom obaveštajnom službom i to svi znamo u Srbiji, je li tako. Ne treba nikoga ubeđivati u to. Ovo zemlja Srbija ne bi smela da trpi.

Zamislite sada imate Vladu nad kojom nemate kontrole. Vučiću se sada čini da ima kontrolu nad ovom Vladom jer je situacija u državi relativno stabilna, jeste narod nezadovoljan i platama i penzijama i nezaposlenošću i lošim otkupom malina i mnogim drugim stvarima, ali opet je prilično stabilna situacija, ne preti još kuka i motika što bi se ono reklo. A, zamislite u kriznoj situaciji, Vlada donese neku odluku protiv naroda, protiv države, protiv parlamentarne većine, imali smo mi slučaj sa takvom Vladom, setite se Vlade Milana Panića, samo što je izabrana odmah se okrenula protiv parlamentarne većine. Koja je garancija da i ova Vlada neće. Ovih sedam poslanika, naprednjaka u njoj, ne. Evo, iako sam obećao Zorani da je danas neću napadati, neću je uopšte napadati samo ću je kratko pomenuti, evo, Zorana će biti prva koja će dići sidro i otploviti u pravcu vođenja politike zapadnih ambasada, a ima ih još takvih.

Dakle, još manje će vas biti u Vladi. Ne može Vučić tada da raspusti Narodnu skupštinu. Ne može da zakaže nove izbore. Zašto ne može? Zato što Skupštinu može raspustiti samo na obrazložen predlog Vlade. Ana Brnabić ima većinu u Vladi i ako dobije nalog od onih koji su je ranije zapošljavali, USAID i još tamo neki i NALEDA, kod nas narod kaže – Nalet ga bilo i dobije većinu u Vladi, šta ćete vi onda. Izglasaćete nepoverenje? Dok se izglasa to nepoverenje prođoše vozovi. E, sad kakve sporazume ta Vlada može u međuvremenu postići sa stranim državama, sa zapadnim zemljama.

Reći će neko od vas – pa, ne može baš jer se moraju ratifikovati svi sporazumi. Zašto se ova dva paketa briselskih sporazuma nisu morala ratifikovati, čak je Ustavni sud proglasio da to i nisu pravni akti nego politički. Politički akti, a donose pravne posledice. To su veoma ozbiljne stvari, a imam utisak da se mnogi od vas igraju državom. A, igra državom može biti veoma, veoma opasna.

12/1 GD/MJ 13.30 – 13.40

Što se tiče Ane Brnabić, imam ja tu neke podatke o nekim prekršajima koje je pravila, koje nismo dobili u biografiji, ali to nije nešto strašno. Prekršili ste Uredbu o proizvodnom otpadu. Da li je tako? Da li je istina? Evo, kažu, saobraćajna policija, prekršaj 02. decembra 2014. godine. Šta je smešno? Da li ste vozili pod dejstvom alkohola? Da li imate prijavu? Odgovorite mi, molim vas. Imate? Dobro, samo da vam stavim do znanja da sam se potrudio da to ispitam.

Evo, potvrdila mi je gospođica Brnabić, da vidite da ne lažem, da sam ozbiljan čovek, ali ja joj to mnogo ne zameram.

Ovo nije toliko bitno. Bitna je jedna druga stvar. Pitam se da li ste vi, gospođice Brnabić, ovde u sukobu interesa, a evo zašto. Vi ste insistirali, kada je donesen pre dva dana ovaj zakon o ministarstvima, da jedan segment vašeg bivšeg ministarstva pređe u direktnu nadležnost Vlade, odnosno u vašu nadležnost. To je ova digitalizacija i sve što se pod tim podrazumeva, da ne nabrajam, sve tamo stoji šta je i vođenje registra građana i izdavanja raznih dokumenata itd. Šta je tu meni problem? Da li ste vi u sukobu interesa zbog toga što je već angažovana firma „Asseco SEE“, da radi te poslove za Vladu? Da li je to tačno?

Ta firma je prošle godine već ostvarila prihod od 32 miliona evra. Šta je tu problem? Problem je što tu nije raspisan tender, nije raspisan konkurs koja će se firma angažovati.

Postoji vodeća svetska kompanija iz te oblasti, ona je iz Rusije. Ona je u 2015. godini prihodovala dve milijarde i 800 miliona evra na izvozu softverskih rešenja za vodeće finansijske i druge institucije u Evropi, u Brazilu, Indiji i Kini. Ona nije imala nikakve mogućnosti da se ovde pojavi, ali imam informaciju da je vaš rođeni brat jedan od direktora „Asseco SEE“. Da li je to tačno?

(Ana Brnabić: Da.)

Tačno je. Da li ste vi u sukobu interesa ako angažujete tu firmu da za Vladu Srbije obavlja ove poslove?

PREDSEDNIK: Hvala.

Zapisala sam svih pet prijavljenih, pa ću vas izbrisati, ali ću prozivati po tom redu, da bih dala reč Ani Brnabić. Izvolite.

ANA BRNABIĆ: Hvala vam.

Nekoliko stvari je izneseno, pa bih volela da odgovorim na što više, svakako. Mislim da su legitimne stvari koje su iznesene i da sam građanima Srbije dužna da dam objašnjenje zato što treba ući u mandat sa potpuno transparentnim stavom.

Dakle, da li smo u potencijalnom sukobu interesa? Kada sam postala ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu, važno mi je to da kažem, i Narodnoj skupštini i vama kao narodnim poslanicima, koji jeste iznad Vlade, i građanima Srbije i Agenciji za borbu protiv korupcije prijavila sam potencijalni sukob interesa, zato što i tada, pošto sam bila ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Direkcija za E-upravu bila je organ u sastavu mog ministarstva, iako nije bilo neophodno pošto on, po našem zakonu, moj brat, koji sada ima 44 godine, nije deo moje primarne porodice. Dakle, on ima svoj život. Moglo je da se desi da ni ne pričamo deset godina. Na svu sreću, u odličnim smo odnosima. U svakom slučaju, ja sam to prijavila Agenciji za borbu protiv korupcije i tražila od Agencije za borbu protiv korupcije njihovo mišljenje. Mišljenje Agencije za borbu protiv korupcije je bilo takvo da ja, naravno, mogu da nastavim svoj posao da radim, da tenderi treba da se raspisuju. Ukoliko na tenderu kao izvođač „Asecco SEE“, čiji je moj brat rođeni direktor, pobedi na tenderu, ja treba o tome da obavestim Agenciju za borbu

12/2 GD/MJ

protiv korupcije da bi Agencija za borbu protiv korupcije uzela dokumentaciju na uvid i procenila nezavisno da li je taj posao namešten ili nije. Ja po tom mišljenju postupam i kao ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a tek kao, nadam se, predsednica Vlade ću postupati u potpunoj transparentnosti.

Drugo, ja imam 42 godine. Moj rođeni brat ima 44 godine. On ima svoj život, ima svoju karijeru. Ta karijera nema nikakve veze sa mnom. On je gradio svih ovih godina. Da li to sada znači da bilo koji član moje porodice koji ima bilo kakve veze sa IT sektorom, sa državnom upravom, sa civilnim društvom, sa bilo čim takvim, treba da da otkaz i da prestane da radi? Kakve to veze ima sa mnom? Ja ću se, i to garantujem, kao i dok sam bila ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu, apsolutno pridržavati slova zakona i ići ću korak dalje. Odgovaraću na sva ovakva pitanja i smatram da su legitimna i da treba da ih objasnim građanima Srbije.

Dakle, što se tiče ove kompanije, to je međunarodna kompanija sa regionalnim centrom u Beogradu, što je fantastično zato što je u Beogradu za ceo region i zapošljava više od 500 inžinjera.

Ta kompanija kao međunarodna kompanija, Poljska inače, ima ozbiljne i striktne antikorupcijske mere, zato što oni ne mogu da sarađuju sa svojim partnerima ukoliko se u bilo kom trenutku pokaže da su bilo kako imali bilo kakav konflikt interesa, a posebno u saradnji sa javnom upravom i institucijama. Dakle, sa dve strane smo ovde zaštićeni zakonima Republike Srbije, Agencijom za borbu protiv korupcije, a i samim tržištem koje takve ugledne međunarodne kompanije regulišu.

Zanimalo bi me za taj broj. „Asecco“ sigurno ima, mada mislim da je, mislim ali da ne ulazim u njihovu politiku, 80% njihovog udela na tržištu u realnom sektoru, mislim da nije čak ni 20% u državnom. Zanimalo bi me svakako za taj ugovor koji ste pomenuli, kada je on potpisan i kakve tačno veze ima sa mnom, zato što ja ne znam da je „Asecco“, od kad sam ja postala ministarka, bilo šta dobio u ovoj državi.

Čak šta više, Direkciija za E-upravu kao organ u sastavu je raspisala javnu nabavku za nabavku poreza, za nabavku sistema za povezivanje lokalnih poreskih administracija kako bi, nadam se, u narednim mesecima u Srbiji zaživelo da svi građani Srbije mogu od svoje kuće da pristupe bazi podataka i internetu, da vide koliko dugova za porez imaju i da plate preko interneta, nezavisno da li na to pristupaju iz Amerike, iz Rusije, iz Beograda, a treba da plate porez za nekretninu u Vrnjačkoj Banji, da bi olakšali život građanima. Na tom tenderu je, koji je raspisao organ u sastavu Direkcija za E-upravu, dakle, niti sam ja kao ministarka učestvovala u pravljenju te tenderske dokumentacije, niti sam odlučivala, to je uradila Komisija u kojoj su, između ostalog, bili i pripadnici MUP-a, kao podizvođač izabran „Asecco“ za jako malu vrednost ugovora.

13/1 BD/IĆ 13.40-13.50

Ja sam, i pored toga što je bila jasna direkcija, AgencijA za borbu protiv korupcije da prijavljujem i tražim mišljenje, samo ukoliko Asseco pobedi kao izvođač, prijavila to Agenciji za borbu protiv korupcije, iako su podizvođači, i tražila mišljenje, na šta mi je Agencija za borbu protiv korupcije rekla da to nije sukob interesa, ali može da bude percepcija sukoba interesa, na šta sam ja tražila od direktora Direkcije za e-upravu da poništi taj tender.

Tako da, što se toga tiče, apsolutno sam transparentna i, verujte, evo, obećavam vam svima, trudiću se da sa praksom koju ja imam nametnem standard transparentnosti u Vladi, koju ova Vlada ima, zato što su svi izveštaji ove Vlade, prethodne Vlade, bili javno dostupni o tome šta smo uradili i kako smo uradili. Dakle, ja ne znam za Vladu koja je bila više pod lupom javnosti od prethodne vlade. Tako da, to je, nadam se, odgovor.

Nadam se da narodni poslanici i građani Srbije neće tražiti da od čoveka koji ima 44 godine, svoju porodicu, dvoje dece, napusti svoj posao samo zato što je njegova rođena sestra ministarka ili član Vlade Republike Srbije. Nadam se da u Srbiji svako ima pravo na svoj život i na svoju karijeru i da te dve stvari ne smeju da se mešaju.

Još samo par stvari. Izvinjavam se zato što sam produžila ovo, zato što stvarno mislim da je važno za građane.

Htela bih da kažem da, kada smo pomenuli američkog ambasadora i kada smo pomenuli Blic, za razliku možda od nekih, o Vladi Republike Srbije, mandataru ili predlogu za mandatara i o ministrima ne odlučuje ni američki ambasador, nijedan drugi ambasador, a svakako ne odlučuju mediji, dakle, ni Blic. Tako da, ne znam kako bi bilo i zašto bi neko kao ozbiljan čovek pročitao nešto što je u Blicu, ili u nekim drugim novinama, i na osnovu toga odlučio da promeni mišljenje zašto je neko mandatar ili nije mandatar. Da pređemo u teorije zavere, možda je Blic to upravo objavio da ja ne bih bila taj dan proglašena za mandatara, u kom slučaju bi onaj koji je na to naseo napravio veliku, veliku grešku za Srbiju. Ali, da ne ulazimo u teorije zavere.

Što se tiče Vlade, ova Vlada je u potpunosti, kao i svaka Vlada u parlamentarnoj demokratiji ispod narodnog parlamenta. Ukoliko se Vlada otme kontroli parlamentarne većine, onda, naravno, Vladu smene, kao i u primeru Vlade Milana Panića.

Da ovo ne postoji ni u jednoj parlamentarnoj demokratiji, to opovrgava nekoliko primera. Ja se nadam da je Italija, složićemo se, parlamentarna demokratija. Premijer Monti, 2011-2013 godine, koji je doprineo velikom smanjenju budžetskog deficita, utvrđivanje poreza na nekretnine, povećanje godina za penzionisanje, smanjenje troškova veličine administrativnih tela, liberalizacija zatvorenih profesija, reforma tržišta rada, Grčka, Papademos, 2011-2012 godine, Češka Republika, Fišer 2009-2010 godine, Mađarska, Bajnai 2009-2010 godine, smanjio poreze na dobit, ukinuo različite specifičnosti poreza itd, itd. Ovo su sve bile nestranačke ličnosti, kojima je neka parlamentarna većina, neka najjača stranka odgovorna za to da se što bolje urade stvari u Srbiji dala mandat da probaju, daju sve od sebe i svo znanje koje imaju, da vode Vladu te zemlje onako kako najbolje znaju.

Ne postoji veća hrabrost nego poveriti deo svoje odgovornosti nekome da proba da uradi najbolje u ovom slučaju za Republiku Srbiju. Ukoliko ja ne budem radila najbolje, sa mojim timom, za Republiku Srbiju, sigurna sam da će najjača stranka, sa svojim koalicionim partnerima, na to brzo i efikasno reagovati, zato što je svima jedino u interesu bolji standard građana. Hvala vam.

13/2 BD/IĆ

PREDSEDNIK: Zahvaljujem.

Reč ima Vojislav Šešelj.

VOJISLAV ŠEŠELj: Ja bih vama, gospođice Brnabić, dao malo opširniji odgovor, ali mene vezuju te dve minute, nažalost, i to je ono što je opet privilegija izvršne vlasti u odnosu na pripadnike zakonodavne vlasti.

Ali, ja vas moram podsetiti da smo mi imali načelnika Generalštaba čiji je sin nekim jedinicama vojske isporučivao toalet papir i druge higijenske hemikalije, i krompir i namirnice neke itd. Zbog toga je načelnik Generalštaba morao da podnese ostavku. Niko nije pitao koliki je bio profit, je li bilo profita, a na tim nabavkama je najmanji profit, ako ga uopšte ima.

Jednu stvar morate imati u vidu. Vi ste govorili da ovde može postojati percepcija sukoba interesa, a da nema stvarnog sukoba interesa. Znate, u sudskoj praksi je veoma važno ne samo da se pravda ostvaruje, nego i da se vidi da se ona zaista ostvaruje. Onaj ko posmatra sa strane, da on vidi da se to ostvaruje. Ako ja koji to posmatram sa strane imam ozbiljnu percepciju da je reč o sukobu interesa, onda nešto treba učiniti da ne bude tog sukoba interesa.

Inače, što se tiče vaše odbrane, ministara koji nisu članovi stranke nijedne, koji su ovde kao s neba upali kao vajni stručnjaci, mada ja za njihovu stručnost nikad nisam čuo nigde, umesto, imali ste, malopre sam rekao, dok nije bilo Miroslava Lazanskog, sad moram da ponovim, da imate i njega i Marijana Rističevića…

(Predsednik: Hvala. Dva minuta.)

… mnogo kvalitetnije stručnjake za razne resore od ovih koje ste ubacili.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović, replika Vojislavu Šešelju.

(Vojislav Šešelj: Na šta replika?)

ALEKSANDAR MARTINOVIĆ: Hvala, gospođo Gojković.

Pravo da vam kažem, u dilemi sam da li da ulazim u politički duel sa nekim ko je dobio tri puta manje glasova od Belog Preletačevića.

Ali, pošto je u vrlo negativnom kontekstu spomenuta SNS, moram da reagujem. Prosto, politička obaveza mi je takva.

Ovde se podsmešljivo govorilo o tome da SNS nema svoje ministre u Vladi i koliko ih ima. Ana Brnabić je budući predsednik Vlade u ime SNS. Dakle, SNS će imati svog predsednika Vlade koji će se zvati Ana Brnabić.

Ovde je Dušanu Vujoviću spočitavano kako ništa ne zna od čoveka koji je bio profesor Uvoda u pravo, a ne razlikuje delokrug od nadležnosti i ne razlikuje koji su poslovi državne uprave.

Priča se o sukobu interesa od čoveka čija je žena bila kandidat za predsednika Republike i čiji su sinovi članovi opštinskog veća u Zemunu i Novom Beogradu, ako se ne varam. E, sad, ko o čemu, neko o poštenju.

Ovde se radi o tome da SNS ima puno poverenje u gospođu Anu Brnabić uz sve predložene kandidate za ministre u Vladi Republike Srbije, zato što čvrsto verujemo da Srbija zaslužuje Vladu koja treba da funkcioniše kao jedinstven tim, zajedno sa skupštinskom većinom, zajedno sa predsednikom Republike i zajedno sa Vladom možemo državu Srbiju da učinimo boljom, modernijom, pristojnijom, u kojoj će građani živeti bolje.

PREDSEDNIK: Daću vam reč, ako ne moram Nemanji Šaroviću.

(Vojislav Šešelj: Nemam ja ništa s njim.)

13/3 BD/IĆ

Izvolite.

VOJISLAV ŠEŠELj: Moja supruga se kandidovala za predsednika Republike dok sam ja bio daleko na službenom putu, a kandidovala se lično na predlog Aleksandra Martinovića. Evo, tu neka vam kažu svi ljudi koji su u tome učestvovali.

14/1 IJ/CG 13.50-14.00

Prema tome, pazite još jednu stvar, a zašto ona ne bi mogla da se kandiduje, kao i svi ostali građani? Ja nisam bio tu, daleko, 2000 km i tako. Nema u tome ništa problematično. Problematično je što je na nju morao da se vrši stravičan pritisak da to prihvati, jer je agencija koju su angažovali da nam vodi predizbornu kampanju rekla da bi najbolje prošao kandidat koji se preziva Šešelj. Očigledno je naravno da kandidati sa tim prezimenom u poslednje vreme slabo prolaze. Nadam se da će se vremena promeniti, ali to nije najbitnije. Ja na sledećim izborima možda neću imati ni jedan glas, ali ću imati čast, ponos, obraz, poštenje. Ništa od toga Aleksandar Martinovića nikada više u životu neće imati.

(Predsednik: Poslaniče, nemojte da vređate.)

Još jedna stvar, Majo, ja sam insistirao prošli put, kada mi niste dali reč, kada mi niste dali repliku, da ne postoji ni jedna nadležnost ministarstva za evropske integracije. I ne postoji ni jedna nadležnost ni do danas. Ima ministar bez nadležnosti, ministar koji juri savetnike, koji jure kafe kuvarice, piše pisma, čita pisma itd, nema ni jedne upravne nadležnosti, ne može da vodi upravni postupak, nema nikakvih upravnih sporova u kojima će učestvovati, apsolutno ništa.

PREDSEDNIK: Zahvaljujem.

Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović.

(Nemanja Šarović: Po Poslovniku.)

Ne može. Ako sam pustila vašeg predsednika … Vi uopšte ne slušate. Nemojte da vičete na predsedavajućeg, jer predsedavajući po članu 27. vodi Skupštinu i stara se o redu i radu.

(Nemanja Šarović: U skladu sa Poslovnikom.)

Nemojte me učiti Poslovniku.

Izvolite.

ALEKSANDAR MARTINOVIĆ: Zahvaljujem gospođo Gojković.

Neću dozvoliti da poslanička grupa SNS, Aleksandar Vučić i Ana Brnabić budu vreća za udaranje bilo kome, pa i gospodinu za koga sam verovao da je od subote pa do danas naučio razliku između delokruga i nadležnosti, a ispada da nije. Stalno tvrdi kako ministarstvo za evropske integracije nema nadležnosti, a ja sam pokušao, dao sam sve od sebe da mu u subotu objasnim da se Zakonom o ministarstvima ne reguliše nadležnost ministarstava, nego njihov delokruga i računam, čovek, profesor Pravnog fakulteta bio, valjda je naučio od subote do danas šta je razlika između delokruga i nadležnosti. Na žalost, ispada da nisam bio u pravu.

(Vojislav Šešelj: Gde su ti nadležnosti ispisane, klempo?)

Dobro, super. Jako ste duhoviti. Već smo konstatovali, gospodine Šešelj, da ste vi i lepši od mene, i mlađi, i pametniji, i to je sve tačno. Ja se sa svim tim slažem, ali ste propustili da kažete jednu važnu istinu. Veče pre nego što sam na sednici predsedničkog kolegijuma predložio vašu gospođu za kandidata za predsednika Republike, vi ste me zvali na telefon i rekli da li sam spreman da to uradim. Ja sam vas pitao, jesam, ali kažite mi iz kojih razloga. Kaže, neka agencija je rekla da ona može da dobije više glasova nego ti, a ja sam vas pitao koja agencija, pa ne znam koja agencija, neka agencija. Posle sam čuo, znate čija agencija, gospodine Đorđa Vukadinovića.

PREDSEDNIK: Hvala.

Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. stavovi 2. i 3, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18,00 časova zbog potrebe da razmotrimo ekspoze mandatarke i da pristupimo glasanju i izboru nove Vlade Republike Srbije.

14/2 IJ/CG

Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović.

(Nemanja Šarović: Po Poslovniku.)

Opet po Poslovniku? Izvolite.

NEMANjA ŠAROVIĆ: Gospođo Gojković, ja sam uvek ozbiljan, a vi ste prekršili više članova Poslovnika o radu. Poslovnik kaže da narodni poslanik ima pravo da ukaže usmeno na povredu Poslovnika i da dobije odmah reč. Vi meni reč niste dali i to je potpuno očigledno, davali ste drugima, a na šta niste imali pravo i prekršili ste Poslovnik.

Prekršili ste član 104. kada ste Aleksandru Martinoviću dali reč u replici Vojislava Šešelja na izlaganje gospođice Ane Brnabić nije bilo pomena SNS, ni njega lično. Uslovi pod kojima se daje replika su striktno propisani i vi kada vodite, u skladu sa članom 27, nije to pitanje vaše dobre volje ili vaše procene u tom trenutku, vi ste dužni da to radite u skladu sa Poslovnikom. Očigledno je da ste prekršili.

Sledeća stvar. Član 107. Na sednici nije dozvoljeno neposredno obraćanje narodnog poslanika drugom narodnom poslaniku, korišćenje uvredljivih izraza, kao i iznošenje činjenica i ocena koja se odnose na privatni život drugih lica. Vama kada to odgovara onda puštate, a kada to rade predstavnici vladajuće koalicije vi to puštate, ali zato ste veoma striktni i reagujete kada to pokuša da uradi neko iz redova opozicije.

Ovo je, gospođo Gojković, pokazatelj kako ćete voditi sednicu i pokazatelj u kom smeru želite da ide rasprava o poverenju Vladi, odnosno kandidatu za predsednika Vlade, jer Ustav poznaje samo predsednika Vlade, i to je naziv funkcije, a ne odrednica za pol. To je ono što vi želite. Vi želite da se ova sednica pretvori u najgoru moguću svađu, bez argumenata i bez suštine. Mi to ne želimo. Kao što ste videli, imamo dovoljno argumenata i, gospođo Brnabić …

PREDSEDNIK: Hvala lepo.

Dakle, nisam povredila ni jedan član Poslovnika koji ste vi ovde …

(Vojislav Šešelj: Zakuni se.)

Kunem se da nisam, jer vidim da je neki sukob bio u poslaničkoj grupi kod vas, jer vama vaš predsednik nije dao reč i ometao vas je fizički …

(Nemanja Šarović: Moj predsednik još uvek nije predsednik Skupštine, nego ste vi predsednik Skupštine.)

Dobro. Polako samo, biće sve u redu.

(Nemanja Šarović: Ne verujem. Ako ovako nastavite da vodite sednicu …)

Pozivam vas na saradnju, a ne na dobacivanje. Danas imamo ozbiljnu sednicu. Budite strpljivi, malo sačekajte da dobijete odgovor, ako vas uopšte interesuje, a izražavam duboku sumnju da vas baš briga šta ću ja da kažem.

Prema tome, samo ću vas pitati da li želite da glasamo za povrede Poslovnika koje nisam učinila? Da, ne?

(Vojislav Šešelj: Ne.)

Ne. Hvala.

(Nemanja Šarović: Nisam se izjasnio.)

Zahvaljujem.

Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović.

ČEDOMIR JOVANOVIĆ: Gospođo predsednice, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospođo Brnabić, najgore što u jednom društvu može da se desi je zapravo gubitak osećaja za prioritete i nepostojanje

14/3 IJ/CG

bilo kakvog sistema vrednosti. To nije karakteristika samo ovog trenutka u kojem se sada nalazimo. Na žalost, mislim da sam čitav svoj život proveo u Srbiji koja pati od te vrste slabosti. Najmanji problem je bio da je to podrazumevalo neku ličnu cenu koju mi plaćamo. Cenu je platila čitava zemlja.

Pažljivo sam vas slušao. Iza vas nema previše političkog iskustva i sve ono što želim da kažem u ime LDP mislim da ne bi bilo pošteno da svalim vama na kičmu, a sa druge strane bi bilo ponižavajuće i uvredljivo da vas poštedim te politike, jer valjda znate kakva vrsta odgovornosti prati nekog ko je predsednica Vlade.

Kada ste juče saopštili sastav svoje Vlade, moja prva reakcija zapravo je bio komentar da smo u jalovim raspravama o boji toalete i brushalterima na predsedničkoj inauguraciji ili avetima DOS propustili da primetimo koliko smo slabi kao država da formulišemo politiku koja je ovoj zemlji potrebna kako bi mogli da uradimo poslove koji do sada nisu urađeni.

15/1 IJ/LŽ 14.00 – 14.10

Reći ću vam da vaš kabinet doživljavam kao kabinet koji je posledica brojnih kompromisa i, delimično, izraz nemoći da se izdrže pritisci pod kojima ste se našli.

U oktobru mesecu sam ovde govorio u Parlamentu apelujući na Skupštinu, upravo, zbog onoga što se sada ovde dešava. Tada sam rekao da su komplikovane političke okolnosti u regionu, potpuno promenljivi međunarodni odnosi, nešto o čemu moramo da razmišljamo. Ulazak Crne Gore u NATO, razrešenje makedonske krize, vrlo komplikovani i zategnuti odnosi zapada i Rusije, doveli su vas, gospođo Brnabić, u poziciju da ovde govorite o svemu, osim o najvažnijim političkim pitanjima, a o njima moramo da razgovaramo.

Mene ne interesuje zašto Aleksandar Vulin nije služio vojni rok, ne mislim da je to ključno pitanje za ministra odbrane, toliko žena se nalazilo na toj poziciji u svetu. Mene interesuje nešto drugo. Kakav je politički kontekst u koji vi dovodite svoju Vladu kada Aleksandra Vulina predložite za ministra odbrane, a recimo, mi smatramo da je preduslov mira u regionu dalje integrisanje Srbije u NATO, a on je politički protivnik NATO-a?

Konačno se pojavio na pomoćnoj stolici i ministar koga predlažete kao čoveka koji će se baviti inovacijama u Vladi, mislim na gospodina Popovića. To je čovek koji je prošle godine zagovarao potpuno drugačiju politiku, politici koju je vaša Vlada vodila, tražeći da se podigne zid na granici kako izbeglice kroz Srbiju ne bi mogle da prolaze. Ne postoji narod kao što smo mi. U jednom trenutku su i kralj i Skupština i Vlada, cela zemlja je bila u izbeglištvu. Ako je nešto skinulo ljagu sa nas, onda je to bila reakcija ove države u vreme izbegličke krize.

Puno smo poniženja pretrpeli u prethodnih 30 godina, za mnoge smo sami odgovorni. Reći ću vam da ono što se desilo u poslednjih nekoliko dana doživljavam kao direktno ponižavanje zemlje, i ono je moguće, ne samo zato što nema previše snage u vladajućoj koaliciji, nego i zbog nesposobnosti opozicije da formuliše politiku na onaj način na koji je to, recimo, učinjeno u Crnoj Gori, kada su zajedno pružili otpor svim pritiscima i realizovali neke ključne političke ciljeve koji su toj zemlji osigurali sigurnu, normalnu budućnost, a opet je vezujem, i mi iz LDP za članstvo u EU, za članstvo u NATO paktu, za spremnog da se seku Gordijevi čvorovi 90-ih godina i, ono o čemu ste vi neizostavno potrebni, a to je prevazilaženje užasnih unutrašnjih odnosa.

Mogu da pretpostavim šta ste vi želeli da kažete kada ste rekli da je vaš odgovor na ono što je pratilo vašu kandidaturu ćutanje. Nema ćutanja kada ste predsednica Vlade. Ne možete o tome da ćutite. Ako vi o tome ćutite, kako će se osećati oni koji prolaze kroz ono kroz šta ste prošli vi. Mi smo rekli da naš stav prema vama proizilazi iz politike koju vodite, ne iz vaše ličnosti. Ali, nema ćutanja pred idejom da je neko kandidat za predsednika Vlade, zato što se tako dodvoravamo zapadu. Niti može biti ćutanje pred činjenicom da je neko kandidat za predsednika Vlade, zato što je mediokritet. O tome nemate pravo da ćutite.

Možemo da pričamo o digitalizaciji, nemam ništa protiv toga. O četvrtoj tehnološkoj revoluciji, u zemlji u kojoj je 50% stanovništava tehnički nepismeno, funkcionalno, ali želim da razgovaram o onome o čemu ste vi u ovom trenutku najmanje spremni, a to je politički kurs. Žao mi je, da je 22 miliona glasova Vučić dobio, on taj posao ne bi mogao da uradi. Mi kao Parlament, vi kao neko ko se kandiduje za predsednicu Vlade, treba da kažete šta je cilj ove zemlje, kako mislimo taj cilj da ostvarimo, koliko će to koštati.

15/2 IJ/LŽ

Nema puno manevarskog prostora na polju ekonomske politike. Dve hiljade prve godine smo potpisali Zakon o radu kada je napisan 2014. godine, mi smo rekli da je to nužno, da se to mora uraditi. Danas imamo neke rezultate. To treba čuvati. Nije sigurno da će tako ostati zauvek. Šta ćemo sa privatnim sektorom? Nemam ništa protiv stranih investitora, protiv subvencija, podizanja konkurentnosti na takav način, ali mi se ne dopada ta vrsta populizma koju prepoznajem u vašem stavu da vi nećete dozvoliti da se prodaje poljoprivredno zemljište. Najkvalitetnije obrađeno poljoprivredno zemljište u Srbiji je poljoprivredno zemljište kojim upravljaju stranci, strane kompanije, ili oni koji su ovde žigosani kao tajkuni. To su činjenice, to je istina.

Šta će nam ta vrsta populizma? Možemo na neki drugi način da razgovaramo o tome i te rasprave treba da otvorimo i da pokrenemo. Hteo bih da sa vama raščistim, na tom političkom planu, dajte nam argumentaciju, zašto je Aleksandar Vulin kandidat za ministra odbrane. To je ono što je nama potrebno. Da li da bi nastavio da se ponaša kao što se ponašao do sada, jer je onda to direktna provokacija onih sa kojima mi želimo dalje da sarađujemo bolje nego što je to bio slučaj do sada? Zašto je Nenad Popović ministar za inovacije? Da li zbog toga što smo i na takav način poniženi od Moskve, kojoj smo se do sada suprotstavljali, ne otvarajući prostor za njega u izvršnoj vlasti?

Što se tiče onog što možete da očekujete od LDP-a, to je jedna vrsta politike koja u ovoj zemlji nije nikada bila popularna i nije bilo, izgleda, preveliko razumevanje, ali je izdržala test vremena. Devedeset posto Skupštine danas deli naše uverenje i stavove zbog kojih smo mi ovde godinama žigosani. Sutra kada se osvrnete na ovu sednicu u onome što mi govorimo moći ćete da pronađete one odgovore koje do sada vladajuća koalicija nije bila spremna da da.

Na kakav način ulazimo u kosovsku krizu? Mi imamo sporazume koje smo potpisali, koji se ne poštuju, šta će biti vaša politika na tom planu? Šta mislimo da uradimo u Bosni naredne godine? Kakvu ćemo politiku voditi?

Govorite o partnerstvu za mir, da li ulazimo u NATO ili ostajemo ovde, izolovani, kao što je to Kaljingrad, gore na severu? To ima svoje utemeljenje, ne u našoj želji, da menjamo uniformu, nego u činjenici da ovakvi kakvi smo nismo održivi. Ako želimo da budemo ekonomski uspešna zemlja, onda moramo biti integrisani u prostoru u kome postojimo, između ostalog i bezbednosno. Članstvo u NATO-u je jedina garancija, kakvog takvog, mira za našu decu. Dajte da razgovaramo o tome, pa ćemo na kraju zajedno doneti neke odluke. Mi čak tu temu nismo otvorili među nama.

Kako mislite da prevaziđemo međusobne podele? Mislim da ne postoji ni jedna tema na kojoj vlast i opozicija danas mogu da se dogovore i slože. Ne postoji ni jedna rečenica koju Vučić može da izgovori, a da za dobije saglasnost opozicije. I vlast se isto tako ponaša. Vi o tome ne možete da ćutite. Nama nije potreban neki posrednik u međusobnim odnosima, a da li možete kao predsednica Vlade da kažete da ćete rešiti i tražiti podršku i pomoć za rešavanje nekih problema koji ne mogu više da ostaju ovakvi. Pukla nam je kičma pod tom Hercegovačkom ulicom i Savamalom.

Mi se obračunavamo jedni sa drugima pri polaganju zakletve. Pola Skupštine nije bilo ovde dok je predsednik zakletvu polagao. To se nikada nije dešavalo do sada. Ovako dezorjentisani, podeljena zemlja, ona može samo da nestane. Ko nas danas razume? Ne može niko, kada mi sami sebe ne razumemo. To su sve obaveze koje su vaše. To mi ne možemo da uradimo, moraćete vi.

15/3 IJ/LŽ

Pažljivo sam slušao, vi ste rekli da imamo šansu, koliko ćemo još imati. Mi smo sve šanse prokockali. Svaku priliku smo propustili. Ako je ovo šansa, dajte, onda recite, šta je to što je u njoj prostor za svakog ko u ovoj zemlji želi šansu da iskoristi?

16/1 AL/IR 14.10 – 14.20

Ovo nije šansa za monolog, ali možda jeste prilika za zajednički odgovor na neka pitanja, ekonomska, politička, pitanja iz oblasti kulture, sporta.

Na svakom planu nam je glava u pesku. To morate da promenite.

Kakav će biti naš stav o vašem kabinetu? Onakav kakav je bio i o svakom kabinetu pre vas. Sa nama se niste dogovarali oko Vlade. Nismo formulisali zajedničku vladinu politiku i naravno da za to ne možemo da glasamo. Ali nemojte imati dilemu oko naše spremnosti da kao što smo to toliko puta do sada uradili i sutra pomognemo onda kada je pomoć potrebna zbog ove zemlje, pa ako vi odlučite da se branite ćutanjem, kao što sam ja to pogrešno godinama radio, treba da znate da LDP neće ćutati. Ovoj zemlji neće biti prostora ni za kakvu vrstu diskriminacije bez obzira na širinu leđa onoga ko to može da nosi i bez obzira na stranu sa koje ona dolazi, da li iz vlasti ili iz opozicije.

Rekli ste da prošlost ostavimo u prošlosti. Ne možemo da je ostavimo. Ako ne raščistimo sa tim onda će nam se ono vratiti u lice. O tome moramo da govorimo.

Danas Vučić obeležava godišnjicu Vidovdana u Kruševcu. Rekao je da nam niko nije stvorio državu, da smo je sami stvorili. Sami smo je i uništili toliko puta do sada, pre svega mi. I jedini, koliko ja znam, pozitivan Vidovdan, koga mogu da se setim, je onaj od pre 16 godina. Zato što smo uradili na pristojan i civilizovan način nešto što se nikada do tada nije desilo.

Sa idejama sa kojima se došlo do vas ja ne želim da polemišem. Mislim da je potpuno besmisleno postavljati pitanje vašeg autoriteta i činjenice iz čega on proizilazi i iz čega se gradi. On se gradi na političkoj odluci onih koji su dobili izbore da vam daju priliku da radite svoj posao na isti onaj način na koji smo mi to 2001. godine uradili i sa Đelićem i sa Goranom Pitićem i sa Acom Vlahovićem i sa Slobom Milosavljevićem. Pola Vlade su bili ljudi koje smo pozvali da rade taj posao zato što smo smatrali da su oni bolji u tom poslu nego neko drugi. Drugi su radili druge poslove. Ne bih od toga pravio nekakvu posebnu misteriju.

Vaš politički kredibilitet i lični proizilazi iz vaše hrabrosti da kažete ono što pre vas niko nije bio spreman da kaže kao predsednik Vlade. Vi nemate hipoteke koje drugi imaju. Ja sam vrlo dobro znao o čemu govorim u oktobru, između ostalog i ovde, kada se pojavio Vučić i rekao šta će se desiti nakon predsedničkih izbora. Sada plaćamo cenu. Nikolić je pomeren kao uporište jedne politike. Vučić je došao na njegovo mesto. Sada plaćamo cenu kompromisima na koje smo prisiljeni zbog toga što smo slabi i što ne možemo da im se odupremo.

Vlada pre godinu dana nije imala snagu da kaže – rešićemo Kosovo kako moramo da ga rešimo, idemo u NATO jer čuvamo zemlju. Danas smo još slabiji na tom planu, a kada se čuje poziv na dijalog, onda je odgovor – neću da budem saučesnik u konstatovanju kosovske nezavisnosti. Otvorite ključna pitanja onako kako to treba da se uradi i imaćete u nama ozbiljne sagovornike i svakako ne nekoga ko će zbog toga što će vama stići taj račun likovati i svoju šansu tražiti u vašem neuspehu.

Dužni ste da nam kažete motive za te kadrovske rokade koje su u Vladi napravljene. Ne moraju da budu vaše lične, ali Vlada se pravi kroz dogovore. Jasno je da je kandidatura Vulina za ministra odbrane direktna provokacija s obzirom na politički kurs koji on sledi. Ja mislim da njemu ne bi prijalo da ga ja podržavam i obrnuto se podrazumeva. Ali kada ga kandidujete za ministra odbrane, onda valjda znate šta to znači.

16/2 AL/IR

Kada gospodina Popovića predložite kao ministra za inovacije, pa ja mislim da je on zaboravio srpski da govori, onda možemo da pretpostavimo šta to znači. Da li to znači da moraju Rusi da imaju nekog svog u Vladi ko će nam reći da napustimo evropske integracije jer je to politika gospodina Popovića i da počnemo pregovore o prisajedinjenju sa Ruskom Federacijom i unijom država koje ona okuplja u svojoj orbiti. Kako ćemo mi onda, gospođo Brnabić, u EU kada nam sedi ministar koji traži da Vlada napusti evropske integracije?

Pošto znam pozadinu svega toga, onda samo mogu da kažem da sam zabrinut, da vam sigurno neću otežavati bez razloga vaš posao, ali da ćemo biti veliki kritičari svakog pokušaja da se dalje nastavi na ovakav način, jer nažalost koliko god vi insistirali na kontinuitetu svet se menja dramatično. Mi smo 30 godina izgubili. Za nas vreme nikada nije bilo resurs.

Držite ekonomski kontinuitet. Branite ono što treba da se radi, ali na drugim planovima mora biti nadoknađeno ono što nije urađeno u prethodnih pet godina.

PREDSEDNIK: Zahvaljujem.

Izvolite.

ANA BRNABIĆ: Hvala vam.

Opet dosta stvari. Probaću da odgovorim na što više ili svakako makar one najvažnije.

Zanimljive su mi dve stvari. Jedna koja govori o podeljenosti zemlje za koju ja mislim da postoji, ali ne mislim da je tako kritična zato što ova zemlja ima stabilan politički kurs već nekoliko godina, a najveća politička stranka i njihov predsednik svakako ogromnu podršku od građana Srbije.

Čini mi se da mi vodimo uravnoteženu politiku. Iz dva razloga mi se to čini. Prvi razlog je zato što sam ja kao kandidat za predsednika Vlade napadana čini mi se jednako i od strane ekstremne desnice i od strane ekstremno liberalne opcije. Tako da mi to nekako govori da mi pokušavamo da imamo taj uravnotežen put.

Sa druge strane, u smislu koga predstavlja koji ministar u ovoj Vladi. Ceo ovaj tim i cela Vlada radi za interese građana Republike Srbije i ne bi ih delila na to da li neko predstavlja Rusiju, neko Ameriku, a neko EU, neko sam sebe, a neko građane Srbije.

Ovaj tim je jedinstven. Ovaj tim, da se razumemo zašto nije menjan, je u avgustu prošle godine dobio podršku ove Skupštine i od avgusta učinio mnoge odlične promene i imamo dobre rezultate na koje ću svakako da se osvrnem danas tokom rasprave ili već sutra.

Dakle, nisam imala razloga da tim menjam. To je tim u koji sam ja bila pozvana, tim u koji sam ja ušla, tim sa kojim ja fantastično radim, sa svakim od mojih kolega, i tim za koji sam videla tokom poslednjih 10 meseci da zajedno radi i svakako imamo neke stvari oko kojih se ne slažemo i onda sednemo i dogovorimo se i zajedno upre da Srbiji bude bolje.

Hoćemo da kažemo da je ovo proruska Vlada zato što imamo ministra Vulina ili ministra Popovića, a sa druge strane, imamo u mom ekspozeu prvu rečenicu – strateška opredeljenost ove Vlade je EU. Imamo dva nova ministarstva, dva ministarstva koja se neophodno vezuju za EU – Ministarstvo za evropske integracije, Ministarstvo za zaštitu životne sredine koje je važno i nama zbog zaštite životne sredine, ali isto tako zato što će to poglavlje u našim pregovorima sa EU bit najteže verovatno, teže od političkih poglavlja, a svakako najskuplje.

17/1 MG/VK 14.20 – 14.30

Tako da mi to pokazuje jednu uravnoteženost, ali opet, ne bih rekla da bilo ko ovde predstavlja interese bilo koje države osim Srbije. Da nemam previše političkog iskustva, pa možda nemam godinama previše političkog iskustva, ali na kraju krajeva, zar nije jedna od najvećih kritika svih bila to što mi nemamo nova lica u politici. Kada uđu nova lica u politiku i neko im da poverenje, ima hrabrost da im da deo svog autoriteta, onda imamo problem sa tim licima zato što nemaju dovoljno ovolikog, ovakvog ili onakvog iskustva. Svakako ne mislim da će mi to biti problem u mom daljem radu.

Što se tiče stranih investicija, mislim da je većina stvari srž programa nove Vlade i onoga što sam ja danas pričala je upravo preduzetništvo, dakle upravo nešto drugo. Idemo kontinuitetom tog kursa za strane investitore. Sa druge strane ohrabrujemo domaću privredu, domaće znanje, preduzetništvo, inovacije, mala i srednja preduzeća i to je srž. To je sledeći nivo razvoja od kojeg treba da imamo mnogo veću korist.

Digitalizacija, dobro ne verujem da je naše stanovništvo toliko digitalno nepismeno. U ovih poslednjih deset meseci sam imala drugačije iskustvo u radu sa građanima i sa privredom u Srbiji, ali sve i da je sto posto tako kao što sam rekla, digitalizacija i četvrta industrijska revolucija su nešto što neminovno dolazi. Mi možemo da ignorišemo to i dalje, da razmišljamo o rastu u tradicionalnim sektorima na tradicionalni način i onda da propustimo šansu koju danas imamo. Kao što sam rekla nećemo je imati više, jer će te zemlje otići dalje i najveća prednost u ovom trenutku ovog društva, ove sredine je što čak i zemlje koje su propustile treću industrijsku revoluciju mogu sada da izvuku svu korist četvrte industrijske revolucije. To je ono što će ova Vlada raditi i u poljoprivredi i u medicini i u građevini i u svemu drugom.

Što se tiče teme NATO-pakta, Kosova itd, potpuno razumem da nemamo svi isto mišljenje o tome. Mislim da je Vlada Republike jasna, nedvosmislena sa svojom neutralnošću, sa svojom vojnom neutralnošću i jasna, nedvosmislena u tome da ne možemo priznati suverenitet Kosova.

Na kraju samo da kažem, što se tiče mog ćutanja, ponavljam svakako za ovih sedam ili otprilike osam dana, koliko je bilo od proglašenja mene kao kandidata za predsednika Vlade Srbije, čula sam nebrojano ličnih uvreda. Na lične uvrede neću da odgovaram zato što nemam šta da kažem. Nemam šta da kažem ljudima koji kažu da ne znaju da li da me zovu gospodin ili gospođica zato što se rodno nisam opredelila. Čula sam da sam sultanija, homopremijerka, fikus, ikebana, Mirko Cvetković itd. itd. Vi stvarno mislite, da li građani Srbije misle da kandidat za predsednika Vlade treba da se obazire na tako nešto?

Ja imam cilj pred sobom kao što sam i rekla. Mi treba da radimo. Možete da me zovete i obećavam građanima Srbije da mogu da me zovu bilo koji ljudi, bilo kako mene lično, možete i fikus i ikebana i homopremijerka i sultanija i tri sultanije, ja ću nadam se, ukoliko dobijem poverenje većine narodnih poslanika ove Skupštine, prvi dan ujutru otići na posao, imati sastanke i probati prvi dan, makar jednu malu, najmanju stvar u ovoj Srbiji da promenim. Neću se obazirati na lične uvrede, ali ću braniti Vladu i sve članove tima Vlade Srbije. Naše odluke ću obrazložiti i biću otvorena za sve predloge i konstruktivne kritike. Na to sigurno neću ćutati. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović. Replika.

17/2 MG/VK

ČEDOMIR JOVANOVIĆ: Gospođo Brnabić, bilo bi super kada bi to moglo tako da funkcioniše. Jeste vi rekli da je strateško opredeljenje Vlade članstvo u EU. Predlažete ministra koji je protiv toga.

Rekli ste da je definisana politika prema Kosovu, a definicija te politike je kosovizovala Srbiju u toj meri da mi možemo samo u 1389. da odemo, a ne u EU. Ne smatram da je to vaša odgovornost i zato i ne želim da sa vama polemišem o razlozima zbog kojih smo došli u ovu situaciju, ali sada ćete postati predsednica Vlade i preuzimate odgovornost. Bar vi nikom ništa na tom planu ne dugujete.

Kakva vojna neutralnost? To je podvala Tadića i Koštunice iz 2007. godine. Nikada se o tome ovde nije razgovaralo. To je ne postoji nigde u svetu. Mi treba da budemo nezavisna zemlja koja će slobodno donositi svoje odluke u skladu sa svojim interesima. Kada to pokušamo da budemo, onda dobijemo poruke koje su nam poslate i u oktobru prošle godine preko Crne Gore. Zbog čega je Petrušev ovde bio dva dana? Pošto predsednik Vlade o tome ne želi da govori, onda ja poštujem, pa neću ni ja, ali vrlo dobro znam u kom vremenu živimo i zbog toga želim svojoj zemlji da pomognem tako što ću joj reći istinu.

Isto mislim da ne treba da se na ličnom planu obazirate na to što vam svakog dana svale na leđa. Ne bi imali vremena ni za šta drugo, ali razmislite o onima koje nema ko da štiti, a ne mogu da nose to što možete da iznesete vi. Zbog njih ne sme o tome nikada više da se ćuti.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima narodni poslanik Đorđe Komlenski.

ĐORĐE KOMLENSKI: Javio sam se za repliku. Zahvaljujem.

Dame i gospodo, drugarice i drugovi, uvažena gospođo Brnabić, nemojte uopšte da shvatite ozbiljno gospodina Jovanovića u bilo kom segmentu njegove diskusije. On je jedna prestarela udavača koja od 2004. godine pokušava da uđe u svaku vladu, pa nije shvatio da je vlada već predložena i da je dockan da sebe predlaže danas, za sastav bilo koje vlade.

Niko normalan u Srbiji ko se bavi politikom, čoveka koji ne poštuje sopstvenu reč koju je potpisao kao garant da Slobodan Milošević neće biti izručen Haškom tribunalu, koji je sopstvenu pisanu reč pogazio. Opoganio Vidovdan tako što je Slobodan Milošević pre 16 godina, uz njegovu pomoć, njegove pučističke kriminalne grupacije protivpravno izručen Hagu, ne može nikada biti deo srpske politike. On ne sme da bude član ni parlamenta.

(Predsednik: Nemojte tako poslaniče.)

Moje pravo je predsedavajuća …

(Predsednik: Ne osenjujemo mi to, nego građani izlaze na izbore. Nemojte tako.)

Ne zaslužuje da bude ni član ovog parlamenta. To mora da bude jasno i glasno rečeno i mora da se zna. Ne znam čemu se nada dalje.

Da vam govori o hipotekama? Može, zasigurno da može da vam govori o hipotekama, on je prepun hipoteka. Možda može i da nam objasni kako je sedam miliona evra vredno žito konvertovano u belo brašno, tip 500 pa se sada prodaje kroz „Fidelinkine“ proizvode ili neke druge. Možda bi to značilo i samoj Vladi kako dalje da funkcioniše.

18/1 MO/BM 14.30 – 14.40

PREDSEDNIK: Poslaniče, molim vas, vreme, dve minute.

Daću repliku Čedomiru Jovanoviću.

Molim sve poslanike, kada se javljaju za repliku, da ne koriste reči uvrede, nego da odgovore na ono što je izneto od prethodnog govornika, ko god da se kome obraća. Ovako nećemo otići nigde.

Reč ima Čedomir Jovanović. Izvolite.

ČEDOMIR JOVANOVIĆ: Gospođo predsednice, neću doprinositi ovakvim raspravama.

Ja sam poštovao Miloševića, bio sam njegov politički protivnik i uradio sam sve što sam mogao da naša politička borba bude dostojanstvena u meri u kojoj je to moguće i nikada me on nije napao, a mislim da smo se više nego ikada razumeli u tim poslednjim trenucima u kojima smo razgovarali pre 16 godina. Žao mi je što je Srbija bila toliko nesrećna zemlja da su gotovo svi njeni predsednici završili po zatvorima i pred međunarodnim sudovima. Između ostalog, zbog toga sam i dužan da vodim računa o politici koja se u ovoj zemlji vodi, kako se tako nešto ne bi nikad ponovilo.

Neću doprinositi, bira se Vlada, ni ovakvoj raspravi, niti ću u njoj učestvovati.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima Balint Pastor. Izvolite.

BALINT PASTOR: Uvažena predsednice, gospođo Brnabić, dame i gospodo budući članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara, Partija za demokratsko delovanje će dati podršku Vladi gospođe Brnabić.

Mi smo od aprila 2014. godine deo vladajuće većine, zbog toga što se slažemo i što smo se slagali sa osnovnim programskim opredeljenjima i prethodne Vlade, a mogu da kažem, na osnovu onog što sam čuo i na osnovu ekspozea, da se slažemo sa većinom konstatacija iz ekspozea buduće Vlade, Vlade gospođe Brnabić.

Mi smo na predsedničkim izborima pre nekoliko meseci podržali kandidaturu gospodina Aleksandra Vučića za predsednika Republike i mislim da smo doprineli, da je Zajednica vojvođanskih Mađara doprinela njegovoj pobedi. Kada smo razgovarali o tome, kao predstavnici izborne liste koja ima poslanike u Narodnoj skupštini, koje je naše mišljenje kome on da poveri mandat za sastav buduće Vlade Republike Srbije, onda smo rekli da mi ne ulazimo kao stranka u personalno pitanje ko će biti budući predsednik Vlade Srbije, ali da to svakako treba da bude osoba iza koje može da stane SNS kao najuticajnija i najveća stranka trenutno na političkoj mapi Republike Srbije, jer je to jedini način za obezbeđivanje političke stabilnosti u nekim budućim vremenima. Jer, kao što smo čuli iza ekspozea, pred Vladom Srbije su veliki zadaci i neophodna je politička stabilnost da bi Vlada mogla da odgovori na te izazove.

Želeo bih da govorim o vrlo konkretnim stvarima, o onome što je učinjeno u prethodnom periodu i o onome što mi mislimo da treba učiniti u budućim mesecima i nadam se godinama ove Vlade.

Što se tiče poslednje tri godine, za vojvođanske Mađare neke vrlo bitne stvari su realizovane. Kao prvo, nakon više decenija je ukinuta kolektivna krivica vojvođanskih Mađara. To je eliminisano iz našeg pravnog sistema, iz pravnog sistema Republike Srbije. Kao drugo, neki projekti su finansirani u prethodne tri godine,

18/2 MO/BM

projekti koji u godinama koje su bile pre ove tri godine nisu bili finansirani niti sa jednim dinarom. Tu pre svega mislim na zgradu Narodnog pozorišta u Subotici, mislim na tzv. „ipsilon krak“, na obilaznicu oko Subotice, mislim na razvoj turističkog potencijala i kapaciteta Palića.

Pored toga, kao što vrlo dobro znate, gospođo Brnabić, jer ste imali velikog uticaja na to pitanje, ne samo na usvajanje manjinskog akcionog plana, nego na implementaciju i na realizovanje elemenata manjinskog akcionog plana, to je za nas strašno važno, što je za vreme ne prošle, nego pretprošle Vlade, praktično na poslednjoj sednici te prve Vlade Aleksandra Vučića usvojen je taj poseban manjinski akcioni plan koji znači okvir zadataka svih budućih Vlada Republike Srbije, sve do učlanjenja naše zemlje u EU na polju poboljšanja položaja pripadnika nacionalnih manjina.

Mislim da su to strašno važni ciljevi, koji su realizovani u prethodnim godinama i mi želim da budemo partneri u nastavku realizacije tih ciljeva u narednim mesecima i u narednim godinama. Kao što vidite, tu se radi o nekim simboličkim stvarima, ali se radi i o vrlo praktičnim stvarima iz sfere razvoja infrastrukture, privrede itd, koje nisu od bitnosti samo za vojvođanske Mađare, nego za sve naše komšije, za sve građane Republike Srbije.

Bilo je reči i o tome da li je dobro kada je predsednik Vlade vanstranačka ličnost, kada nije član političke stranke. Ja sam u nekim ranijim periodima govorio o tome da nije najsrećnije rešenje kada je član Vlade vanstranačka ličnost, zbog toga što se to obistinilo u istoriji. Platon je još pre puno godina pisao o tome da državu treba da vode filozofi. Danas bismo rekli eksperti ili stručnjaci. Taj eksperiment se nije pokazao na primeru Sirakuze pre skoro 2.500 godina. Ali, ja vas, gospođo Brnabić, ne bih ubrajao u krug onih eksperata koji su bili članovi Vlade Republike Srbije u nekim ranijim sazivima u prethodnim godinama ili decenijama, zbog toga što iza vas stoji vrlo ozbiljno iskustvo od godinu dana na položaju ministra, člana Vlade Republike Srbije. Vi ste se dokazali, po meni, po nama iz SVM, pošto ste odlično vodili taj resor, koji je će u budućnosti voditi gospodin Ružić. Mi smo životno zainteresovani za to da i on bude uspešan kao što ste bili vi, jer u njegov resor spadaju pitanja položaja pripadnika nacionalnih manjina. On će voditi ono ministarstvo koje bi trebalo da izradi nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i mnogo toga iz posebnog manjinskog akcionog plana spada u nadležnost onog ministarstva na čijem čelu ste vi bili skoro godinu dana.

Ono zbog čega sam ja bio jako srećan, gospođo Brnabić, to je sledeće. Kada je gospodin Vučić položio zakletvu ovde pred nama u Narodnoj skupštini, poslednjeg dana maja, onda ste vi narednog jutra bili gost na Jutarnjem dnevniku RTS-a. Ja sam tu emisiju pogledao zbog toga što sam pretpostavio, i ispostavilo se da sam bio u pravu, da će gost tog jutarnjeg dnevnika najverovatnije biti novi predsednik Vlade Republike Srbije. Jako me je interesovalo ko će biti gost te emisije i bili ste vi. Onda vas je urednica pitala – na šta ste vi jako ponosni i šta mislite da treba da budu najbitniji zadaci nove Vlade? Onda ste vi rekli nekoliko rečenica o nekim ekonomskim temama koje svakako treba da budu u fokusu buduće Vlade, kao što su bile u fokusu i prethodne, ali ste onda uporno počeli da govorite o značaju Republičkog saveta za nacionalne manjine.

18/3 MO/BM

Onda sam ja video da urednica svakako želi da vi govorite o nečemu drugom, o ekonomskim temama, o privredi, o nekim temama koje su od značaja za sve građane Republike Srbije bez obzira na nacionalnu ili neku drugu pripadnost, a vi ste uporno još nekoliko minuta govorili o značaju nacionalnih saveta nacionalnih manjina, Republičkog saveta za nacionalne manjine koji godinama unazad pre ove prethodne Vlade nije funkcionisao, o značaju Zakona o nacionalnim savetima itd.

19/1 MZ/SM 14.40-14.50

Moram da kažem, i na osnovu toga i na osnovu ekspozea koji smo danas čuli, da ste vi predsednik Vlade ili budući predsednik Vlade, mandatar buduće Vlade, koji je najveći značaj pridao ovom pitanju u nekom prethodnom periodu i to svakako treba da bude ohrabrenje za pripadnike nacionalnih manjina jer ste vi dokazali da vam je to jako značajno, da se tu ne radi o floskulama, da se ne radi o nekim političkim frazama, jer je i u prethodnim mesecima bila u toku izrada zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnim savetima i o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina pod vašim vođstvom. Pošto ćete vi biti predsednik nove Vlade, ja sam siguran da će nova Vlada još veći značaj pridavati tim pitanjima, ne samo zbog toga što je to naša obaveza na putu ka EU, nego zbog toga što ste vi iskreno za poboljšanje položaja pripadnika nacionalnih manjina. Čeka nas strašno veliki posao po tim pitanjima. Jako puno zakona treba da se izmeni i da se donese. Ja se nadam da će konačno doći vreme kada će svi sektorski zakoni biti u skladu sa Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Tu pre svega mislim na zakone iz oblasti obrazovanja, kulture, informisanja i na Zakon o službenoj upotrebi jezika.

Kada sam već kod sfere obrazovanja, pošto je to od značaja za položaj pripadnika nacionalnih manjina, moram da izrazim zadovoljstvo što će gospodin Šarčević i dalje biti na čelu resora obrazovanja, nauke i tehnološkog razvoja, pošto su u prethodnih godinu dana urađeni krupni koraci na pitanjima kojima se niko prethodno nije bavio. Tu pre svega mislim na standarde izučavanja srpskog kao nematernjeg jezika, i to moram da kažem već ne znam koji put i ovde u Narodnoj skupštini, nije poenta da pripadnici nacionalnih manjina ne nauče srpski. Ne radi se o tome da pripadnici nacionalnih manjina ne žele da nauče srpski. Upravo suprotno tome. Poenta je u tome što prema zastarelim programima i planovima to u prethodnim decenijama nije bilo moguće. Da sam ja hteo naučiti srpski jezik u školi, ja danas ovde ne bih bio u stanju da vam se obratim na srpskom jeziku. Zbog toga je za nas jako bitno što je urađen taj prvi korak nakon 15, 20 godina i očekujemo sada izradu novih planova i programa i siguran sam da će ta modernizacija programa i planova dovesti do toga da će pripadnici nacionalnih manjina na lakši način savladati srpski jezik i da će biti konkurentniji na tržištu rada Republike Srbije.

Pored toga, jako je bitno, i to se odnosi i na gospodina Šarčevića, odnosi se i na vas gospođo Brnabić, pošto ste spomenuli saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom i naravno sa Svetskom bankom i mi naravno nemamo ništa protiv toga da Srbija sarađuje sa te dve institucije, jer nismo u stanju ni ekonomski, ni politički u kakvom je npr. Mađarska, da može sebi mađarska vlada da dopusti da ne sarađuje na ovaj način sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali vas molim gospođo Brnabić, kada budete razgovarali o racionalizaciji, o štednji sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, uvek obratite pažnju na specifičan položaj obrazovanja na manjinskim jezicima i da se linearno ne ukidaju odeljenja i finansiranje odeljenja na maternjem jeziku za pripadnike nacionalnih manjina. Mi smo i sada uspeli da sačuvamo, kao i prethodnih godina, nekoliko odeljenja koja su bila predviđena za gašenje, ali verujte mi uštede nisu tolike, ne mogu da budu tolike na manjinskom obrazovanju koliko mogu da budu štete kada se ukidaju odeljenja na manjinskim jezicima. Naravno, treba da se vodi računa o tome da čitav sistem bude racionalan. Nikad nismo očekivali da se otvore odeljenja sa dva-tri učenika, ali svugde gde je to iole racionalno ta odeljenja moraju biti sačuvana da bismo sačuvali obrazovanje za pripadnike nacionalnih manjina svugde gde je to moguće.

19/2 MZ/SM

Malopre sam govorio o vrlo bitnim infrastrukturnim projektima. Želeo bih da se zahvalim gospođi Mihajlović što je imala razumevanje u prethodnom periodu za neke infrastrukturne projekte koji su bitni ne samo za pripadnike nacionalnih manjina, ne samo za mađarsku manjinu, nego za sve građane, i to ne samo u Vojvodini, ne samo na severnom delu Vojvodine, nego za sve. Tu se pre svega radi, nećete se iznenaditi, o „ipsilon-kraku“, o obilaznici oko Subotice. To je jedan projekat, gospođa Mihajlović zna savršeno, ali govorim zbog javnosti, koji se gradi 30 godina i sada smo pre nekoliko meseci, nakon 30 godina praktično, uspeli da otvorimo jednu deonicu zahvaljujući čemu je Subotica dobila još jedan izlazak na autoput, još jedan krak. To nije bitno samo za građane, to je bitno za privredu. Otvaraju se nova radna mesta, svi koji ulažu svoja sredstva, koji stvaraju nova radna mesta, mislim pre svega na strane investitore, žele da što brže stignu do autoputa, a građani Subotice žele da se ti šleperi nakon 30 godina izmeste iz samog centra Subotice. Zbog toga je bitno što je pretprošle godine bilo izdvojeno 197 miliona, ove godine 300 miliona, za sledeću godinu je predviđena milijarda, a za onu narednu, za 2019. godinu, 800 miliona dinara i nakon 32, 33, 34 godine bismo mogli da završimo taj projekat. Čuo sam, zahvaljujući mudrom vođenju i Vlade i ministarstva, da će se osloboditi još neka sredstva, pa ću lobirati i kod ministarke i kod potpredsednice Vlade – Mihajlović i nekih drugih činilaca unutar Vlade Republike Srbije, da se opredele još neka sredstva da bismo išli još brže, ako za to ima mogućnosti, da bismo to što pre zaokružili.

Isto se odnosi na projekat Palića. Palić već sada jeste, a još više treba da bude među tri najbitnije, najznačajnije turističke tačke, turističke ponude Republike Srbije. Palić ima šta da ponudi, kao i čitava Subotica, i to će dovesti do oživljavanja tog čitavog kraja, čemu će doprineti i pruga Beograd-Budimpešta i još jedna pruga koja je vrlo bitna za nas, koja se vrlo malo spominje, ali je jako značajna, radi se o pruzi Subotica-Segedin-Baja. Imam jedan lajtmotiv, jednu ovako malu fiks ideju o tome da se i u prethodna dva veka obistinilo da tamo gde ide pruga, sada je to u manjoj meri tako kao što je bilo krajem 19. veka, ali još uvek ta ideja funkcioniše. Tamo gde prolazi pruga tamo ima života, tamo ima privrede, tamo ima radnih mesta, tamo ima poboljšanja standarda. Zbog toga nam je bitan i „ipsilon-krak“ i Subotica-Segedin-Baja pruga i Beograd-Budimpešta i razvoj Palića, itd. To nisu pitanja samo za Suboticu, to su pitanja za širi region i to je značajno za širi region.

20/1 JJ/MJ 14.50 – 15.00

Mi u nekim prethodnim godinama nismo uspeli samo da obezbedimo sredstva zahvaljujući razumevanju Vladi Republike Srbije tim projektima, nego će recimo, samo u ovoj godini Senta, lokalna samouprava Sente dobiti oko 700, 800 miliona dinara, nije svejedno da li je 700 ili 800 miliona dinara, ali ne znamo još tačno, to je red veličine godišnjeg budžeta Sente. Samo ove godine, samo iz republičkih sredstava to znači da je saradnja odlična sa Vladom Republike Srbije i da ne dolazimo džabe ovde u Narodnu skupštinu svakog dana kada Narodna skupština zaseda.

Još nešto bih želeo da kažem gospodinu Nedimoviću. Jako nam je bitno što se uspeo izboriti kod gospođe Brnabić da se izmeni Zakon o poljoprivrednom zemljištu. To je jedno pitanje za koje se mi zalažemo godinama unazad. Nismo protiv konkurencije, nismo protiv stranih investitora, ali jesmo za zaštitu domaće poljoprivrede, i jesmo za to da ukoliko ni jedna zemlja koja je ušla u EU nije odmah liberalizovala tržište poljoprivrednog zemljišta, to ne čini ni Srbija, jedino postoje jedna greška u ekspozeu. Tamo piše u roku od 100 dana imamo 60 dana da izmenimo Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Spremni smo da to uradimo u julu i avgustu. Hvala, i dajemo podršku.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima Ana Brnabić.

ANA BRNABIĆ: Samo da se zahvalim, stvarno, užasno konstruktivnom stavu i uvek jako, jako dobroj saradnji sa mađarskom nacionalnom manjinom, i ova Vlada će raditi, kao što znate posvećeno na tome.

Što se tiče svih ostalih projekata na tome se radi. U avgustu se otvara se otvara dodatnih 5,5 kilometara puta na Y kraku Kelebija-Subotica. Očekujem u mandatu ove Vlade završetak radova na Narodnom pozorištu Subotica. Svakako rekonstrukcija pruge Beograd-Budimpešta jer je visoko na listi prioriteta.

Što se tiče poljoprivredne zemlje to je ostalo, samo i da razjasnim u prethodnom polemici, ne mislim to svakako nisu populističke mere to što ćemo mi uraditi, i svakako nećemo imati problem sa tim našim putem ka EU. Mi ne zabranjujemo prodaju, mi ćemo to striktno ograničiti, ali to su radile i druge članice EU i Poljska i Estonija i Letonija itd, tako da je to, kao što sam rekla i u ekspozeu uporedna praksa, a važno je za našu zemlju, za poljoprivredu naše zemlje.

Hvala vama puno na svoj saradnji u proteklom periodu, i radujem se da nastavljamo takvu saradnju. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Reč ima Dragan Marković.

DRAGAN MARKOVIĆ: Dame i gospodo, bivši poslanici, budući poslanici, dame i gospodo, odnosno ministri, dame i gospodo poslanici, poštovana mandatarko Brnabić, iz poznatih razloga, vi znate stav Jedinstvene Srbije, da mi ne možemo da glasamo za vas da vi budete premijer Republike Srbije, ali nemamo ništa lično protiv vas. Mi smo ovu državu od 2008. godine gradili, Ivica Dačić i ja, to zna cela Srbija, da je zahvaljujući nama napravljena programska Vlada, da je to tada bilo veoma teško promeniti politiku iz 90-ih godina i nismo pogrešili, doneli smo pragmatični zaključak.

Podržao sam, odnosno Jedinstvena Srbija podržava Aleksandra Vučića za predsednika Republike Srbije. Od 10 mitinga, govorio sam na četiri mitinga. I, naravno pobedili smo ubedljivo ostale protivkandidate zato što Aleksandar Vučić, kao predsednik Vlade i kao predsednik najveće političke partije u Srbiji, mnogo toga dobrog je uradio za Srbiju.

20/2 JJ/MJ

Samo ću, kroz nekoliko rečenica da kažem zašto mi nećemo da glasamo za mandatarku, a zašto moramo da vodimo računa o političkoj stabilnosti u Srbiji u kontinuitetu vlasti, odnosno nevlasti kao vlasti, već zakona, jer Srbija nikada nije bila popularnija u međunarodnim odnosima, nego što je sada.

Kada sam bio na inauguraciji predsednika Aleksandra Vučića mogu da vam kažem da nisam očekivao da će toliko predstavnika država, preko 50 predstavnika država iz celog sveta, došli su na inauguraciju Aleksandra Vučića. To je bilo impresivno. Bio sam i na inauguraciji Donalda Trampa i na osnovu broja stanovnika koliko ima Amerika i broja stanovnika koliko ima Srbija, više uglednih ljudi je bilo na inauguraciji Aleksandra Vučića, nego na inauguraciji Donalda Trampa.

Ali, odmah drugog dana odmah nakon toga su hteli neki da zloupotrebe LGBT populacija i održali miting. Pa, prošlo je nekoliko dana, pa miting u Nišu. Nemam ništa protiv tih ljudi i nisam protiv nasilja, ali sve što želite da radite, radite u četiri zida, a ne da ono što je inauguracija, mislili su da će sada svi da se bave gej paradom i da će svi mediji da pišu o tome. Ne znam koliko me novinara zvalo, uopšte nisam hteo da komentarišem, jer me to više ne interesuje. Šta sam imao o tome, ja sam rekao.

Moji poslanici, njih petoro i ja, nas je sastavila porodica i program i mi smo tako napravili partiju koja se zove Jedinstvena Srbija. Ovo ne radimo iz političkih razloga i zbog političkih poena. Ovo je naš život. Tako smo se rodili. Naše ubeđenje je tako. Ne ponižavamo druge. Ne potcenjujemo druge, poštujemo sve ministre i kao do sada, za sve ono što je dobro za Srbiju, naša partija će glasati.

Znate šta, u Srbiji ne bi postojalo toliko partija kada bi svi isto mislili i da budemo svi u jednoj partiji. Ivica Dačić i ja smo nekoliko puta, glasao je on protiv nekih zakona, dok smo bili u Vladi sa DS, a ja glasao za i obrnuto. Isto tako, moram da kažem, da naši odnosi koalicioni sa SPS su na veoma visokom nivou.

Jedinstvena Srbija u narednom periodu će se baviti kako da pomogne ministrima, a mogu da vam kažem da imamo veliko iskustvo i da je naš rezultat vidljiv i poznat. Drago mi je što su ministri koji su predloženi, ljudi sa biografijom, koji imaju svoj rezultat i Popović koji je napravio veliku firmu u Rusiji, koji ništa ne radi u Srbiji i ostali, čak i Branko Ružić, ne znam da li je tu.

Kada je u pitanju Vulin. Da li je tu gospodin Vulin? Kada je u pitanju Vulin, mislim da mu ta funkcija liči i priliči. I, da je on nekoliko puta je nešto rekao što su svi ćutali i video sam da to što je on govorio, nije mu rekao predsednik Vlade. Ali, dokle to mi Srbi da ćutimo. Vi znate, da sam ja rekao, patriotizam se ne sipa u traktor. Ali, ne možemo pognute glave da čekamo da odemo u EU, moramo da držimo ono što je dostojanstvo, srpskog, pravoslavnog naroda. Ono što je tradicija Srbije, a ne kako nam neki drugi naređuju.

Kada je u pitanju Vojska Republike Srbije, bitno je da mi budemo vojno neutralni i da ne idemo tamo gde gine narod, jer Srbi znaju šta znači, agresija i NARO agresija i sve ono što smo doživeli 1999. godine.

Moram i da pohvalim još nekoliko ministara. Ministra zdravlja, ministra finansija, ministra unutrašnjih poslova. Znate šta, 2003. godine policija je tukla radnike u Kragujevcu, odnosno iz Kragujevca koji su izašli na ulice da se bore za radnička prava. Tada sam bio na čelu kolone tih radnika i rekao sam policiji, prvo mene da tučete, pa onda radnike iza. Mnogo štrajkova je bilo u Srbiji. Nisam video da je jedna policajac odgurnuo nekog štrajkača i udario. Bezbednost je na visokom nivou.

21/1 GD/IĆ 15.00-15.10

To što se dešavaju ubistva, to ne može da spreči niko. To su obračuni u kriminalnoj nekoj grupaciji.

Čak, mogu da kažem, i ovaj ministar poljoprivrede nije loš ministar. Posebno ću da pohvalim ministarku Zoranu, ne znam da li je tu, ne vidim je odavde. Šta je ona istrpela posle Aleksandra Vučića i koje napade, svaka joj čast kao dami.

Za mene Ana Brnabić je dama. Nikada neću ni jednu ružnu reč reći. Moje je pravo da mislim drugačije od nekog ko kaže – ovo je dobro. Ja mislim i moji drugovi i prijatelji iz JS da je to drugačije.

Dame i gospodo, ja sam 1994. godine formirao Fond „Treće dete“ i svaka porodica u Jagodini, koja je dobila treće dete, dobijala je pomoć u novcu, u hrani, u garderobi. Čak sam i uzeo da izdržavam jedno jedanaesto dete u porodici.

Tada je porodica dobila deseto dete, porodica Milenković iz Donjeg Račnika, kod Jagodine, a imaju samo dve sobe. Kažem, čekajte, kako pravite decu, a dve sobe? Kažu – nama treba galama, buka. Kažem im, ako se rodi jedanaesto, ja ću da ga izdržavam do punoletstva. Nije prošlo četiri meseca, došao je taj bračni par da mi saopšti i evo koliko godina od tada ja izdržavam to dete i pomažem toj porodici. To nije demagogija.

Napravio sam i crkvu u Končarevu, koja se zove Sveti Jovan, da u crkvu odlaze i da se venčavaju muškarac i žena, da bračni par, majka i otac, krste dete i da sečemo kolač kada slavimo krsne slave. To je naša svetinja. To nikada niko ne može da nam oduzme.

Zašto ćemo mi iz Jedinstvene Srbije podržati i dalje Aleksandra Vučića? On je nekoliko poteza napravio. Njegovim autoritetom „Sartid“ u Smederevu se vratio. Ne da je stao na noge, nego ta fabrika ponovo radi, ljudi primaju plate. Evo, sada Kinezi sa Borom razgovaraju da kupe i RTB Bor, da pomognu i tom rudniku. Veliki broj investitora došao je u Srbiju zahvaljujući Aleksandru Vučiću.

Moram da kažem da i Ivica Dačić kao ministar inostranih poslova ima velike zasluge i da u tom pravcu mi iz Jedinstvene Srbije ćemo se ponašati u narednom periodu.

Ne možemo da glasamo za izbor dame Ane Brnabić za premijera, ali pošto se u paketu glasa i za ministre, izvinjavamo se ministrima. Protiv Ane nemamo ništa lično, ali mora da se poštuje stav. To je demokratija jedne partije i ono što se zove život za nas iz Jedinstvene Srbije.

Evo ovi moji mi prekidaju da prekinem. Kaže Pera: „Bolje da prestaneš“. Ništa nikog nismo uvredili, da vam kažem. Sve vas poštujemo i cenimo. Svako ima pravo da radi šta god hoće, nije to diskriminacija.

U Srbiji, ja vam garantujem, sad da ima tri miliona građana koji bi voleli da budu predsednik Vlade, ali predsednik Vlade nije funkcija prvi među jednakima. Kad to kažem, ne želim da mislite nešto o mojoj drugarici Maji. Maja, moja drugarica, je ostavila svoje ime i prezime, izašla na izbore, na lokalne izbore izašla u Novom Sadu i pobedila.

Nemam ništa protiv i jedne dame, i one koje su drugačije seksualne orijentacije, ali za jednu ovakvu funkciju smatram da mora da postoji jedna određena biografija. Ako sam nekog uvredio, a nadam se da nisam, neka mi oprosti. Ovo je pitanje koje za nas nije moglo da se promeni.

I, da vam kažem, niko nije vršio pritisak na mene, ni na moje poslanike, niti me je ubeđivao predsednik Vlade. Jednom me je zvao da me pita da li je to moj stav. Kada smo bili kod njega, kada su bile konsultacije, pitao me je: „Šta ako bude dama Ana Brnabić“, ja sam rekao: „Mi smo protiv toga“. Pitao sam ga: „Šta da kažem

21/2 GD/IĆ

novinarima?“. Rekao je: „Kaži isto to što si meni rekao“ i hvala mu na tome. Ovim želim da demantujem kad neko kaže: „E, u Srbiji ne sme niko ništa da radi, plaši se od Vučića“. Nije tačno. Hvala vam, dame i gospodo.

PREDSEDNIK: Hvala vama.

Reč ima narodni poslanik Zoran Živković.

ZORAN ŽIVKOVIĆ: Prethodno pitanje za ovu Vladu i za sve nas je zašto mi danas biramo novu Vladu? Koliko se sećam, prethodna Vlada je izabrana pre manje od godinu dana sa predsednikom koji je imao ekspoze šest, sedam sati, bez prekida, bez disanja i ne znam šta je sve bilo. Tu je bio program za naredne četiri godine. Hvalite se da se taj program ostvaruje na savršen način. Taj isti predsednik Vlade je rekao da nikad neće da se kandiduje za predsednika Srbije i zato se ja pitam zašto mi danas biramo novu Vladu. Verovatno zato što je neko slagao. Hajde da pogađamo ko je to.

Kao i obično, imamo u ekspozeu mandatrke, rekla je da podržava virtuelnu realnost, digitalnu zabavu i vizuelne efekte, citiram, i to je tačno. Ceo ekspoze i sva obećanja koja smo čuli su na temu virtuelne realnosti, digitalne zabave i vizuelnih efekata. To je, naravno, bio običaj i to je obeležavalo i prethodnu vlast. Sve one velike bajke o tome da je naš BDP najveći u regionu, da je smanjena, prepolovljena nezaposlenost, da smo najcenjeniji na svetu, da ćemo imati kanal Dunav – Vardar, da ćemo imati prugu Beograd – Budimpešta, da će biti ovo, da će biti ono, da će biti rešena afera helikopter, da će biti rešena Savamala. Sve su to virtuelne laži koje smo slušali i u tom smislu gospođa mandatarka je potpuno u pravu kada je rekla da će ovo biti Vlada kontinuiteta.

Digitalizacija, nove tehnologije, obrazovanje, to su bile najvećeg dela ekspozea reči koje bi trebalo da podignu optimizam građana Srbije za ono što nas očekuje sa novom Vladom. Pitam mandatarku sa kojim kvalifikacijama stručnim, sa kojim iskustvom, sa kojim poslovnim, rukovodećim iskustvom dajete sebi pravo da edukujete građane Srbije iz ovih oblasti?

Konačno, digitalizacija, nove tehnologije obrazovanja, naravno da je to sve dobro. U to nema nikakve sumnje. Moje pitanje je šta bi sa onim toaletima po školama? To je bilo obećanje prethodnog predsednika Vlade. Da li je to rešeno? Da li digitalizacija dobija svoju potvrdu da je to aktivno i da je to posledica rada Ministarstva za državnu i lokalnu samoupravu to što se još uvek čeka na zdravstvene knjižice, ove nove, dobre, odlične, ali ih nema. Ove koje smo dobili moramo da ponesemo još deset papira sa njima pošto ne vrede ničemu.

Šta je sa javnim preduzećima? Čuo sam podatak u koji apsolutno ne veruje, da smo među dve, tri zemlje u Evropi po malom broju državnih službenika. To može da bude tačno samo ako je prevara. Samo ako ste kamionima prebacivali ljude iz javne uprave u javna preduzeća onda to može da bude tačno. Inače, Grad Niš, ne znam za Beograd, ovo pamtim slučajno, je 2000. godine imao 800 ljudi koji su radili u gradskoj upravi, a danas ima 2.300. To je jedan primer. Da ne govorim o javnim preduzećima.

Obećanje da će biti doneti propisi koji će smanjiti mogućnost prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima je isto jedna virtuelna realnost. Prvo, odavno stranci mogu da kupuju poljoprivredno zemljište kod nas tako što osnuju preduzeće u Srbiji sa 100% stranim kapitalom, a to je za pismene ljude stranac, a onda to preduzeće koje je formalno srpsko, a u stvari je u vlasništvu stranca, kupuje poljoprivredno zemljište i to traje deceniju. S druge strane, izgleda da te izmene koje treba da komplikuju kupovinu drugima, važi za ove strance koji nisu vaši stranci, ali da ne ulazim u te detalje. To će ministar budući da elaborira nekada.

22/1 BD/CG 15.10-15.20

Generalno, ekspoze je došao kasno, ali bilo je dovoljno vremena, ko zna da čita, da pročita i da čuje ono što je rečeno i da da nekoliko komentara na neke naizgled male stvari. U biografiji koja je dostavljena kao biografija mandatarke, očekujem da je to sama pisala, pošto bi to bilo potpuno logično, piše o sebi da je imenovana za ministra pre neku godinu. Da upoznam ministarku za državnu upravu i lokalnu samoupravu i buduću predsednicu Vlade da se u Srbiji ministri ne imenuju, nego se biraju. To nije greška u pisanju, pošto se ponavlja na sedam, osam mesta, pa su neki kandidati za ministre počašćeni time da su izabrani na neke ranije funkcije, a neki da su imenovani. To nije greška.

Drugi slučaj, te strane firme „Asomakum“ ili Asseco, kako se zove, i o tome da nema nikakve veze to što brat visokog funkcionera, najvišeg funkcionera jedne države, ima poslove sa istom državom i da je to sve u redu, zato što su punoletni, pa to je isto kontinuitet, i to smo i do sada imali, istu situaciju. To, naravno, ne može da bude u skladu sa propisima, sa moralom, sa bilo čim što ima veze sa 21. vekom. To je jasno kao dan. Da li je to išlo preko NALED, da je slučajno mandatarka bila jedno vreme i predsednica upravnog odbora, ako se ne varam, pa je to kao neka kriva ulica, neka Hercegovačka, gde je trebalo da se to zamuti. Dajte da ne pričamo o tome.

Svi ljudi koji sede ovde su punoletni i znaju šta znači kada blizak rođak nekoga radi sa državom. Nemojte da pričate u zemlji Domanovića i Nušića šta to znači. Nema izuzetaka, makar da su najpošteniji, to je nedopustivo i u percepciji i u sprovođenju.

U istoj biografiji mandatarka kaže, hvali se, iznosi navodnu činjenicu da je ona radila u „Kontinental Links Srbija“ i da je radila na vetroparkovima u Kovinu, koji su bili vredni 300 miliona evra. U Kovinu nema vetroparkova te firme, nego tamo vetropark, koliko ja čitam novine, otvorila je neka druga firma, koja je iz imperije MK Komerca i taj ceo posao nije bio vredan 300 miliona, nego 15 miliona.

Prema tome, šta je zaključak? Govorim činjenice, bez optuživanja. Mmoguće je da je mandatarka radila na vetroparkovima u Kovinu, ali od tog posla nema ništa, a možda nema ništa od tog posla zato što je njena procena vrednosti tih poslova 20 puta veća nego što su realni troškovi cena tog istog posla.

U planu rada Vlade Prva glava je povezivanje Srbije sa Evropom i svetom, pa onda ide, kaže, nastavak puta ka EU, partnerstva širom sveta, bliska saradnja sa zemljama u regionu i KiM. Voleo bih objašnjenje za ovo. Kako, ako je politika ove Vlade da se KiM ne mogu priznati njihova nezavisnost, kako je moguće da to bude deo Prve glave, koja se zove – povezivanje Srbije sa Evropom i svetom? Kosovo, verovatno i Metohija, su verovatno u Evropi, to je nesumnjivo, ali je potpuno besmisleno da to stoji u ovom delu.

Kako će se rešiti pitanje Kosova, to je druga priča, ali ne sme da stoji u ovom delu, ili ste vi povredili Ustav, odnosno preambulu Ustava, pre nego što ste počeli da radite svoj posao. Tu nema nikakvog opravdanja, ni eksperti za evropske integracije ne mogu da vam pomognu u tome da objasnite nešto što je neobjašnjivo.

Imamo mi tu i kandidate za ministre. Naravno, drago mi je što je gospođa Brnabić prva dama koja je kandidat za mandatara, ali mislim da ne postoje osnovni uslovi, i ponavljam, ništa lično za to da dobro obavlja svoj posao, zato što ona nema iskustvo u bilo kom poslu koje ima bilo kakve veze sa vršenjem dužnosti predsednika Vlade Srbije i sa druge strane, za taj posao je neophodna politička moć.

Svako ko vam priča bajke o ekspertima, to je lepa priča. Eksperti, naravno, imaju svoje mesto u bilo kojoj vladi, u bilo kojoj instituciji, to nema nikakve

22/2 BD/CG

sumnje, ali na čelu Vlade mora da postoji čovek koji ima maksimalnu političku moć. To je ili prvi čovek najveće stranke koja je u vlasti ili neko pored njega. To nema nikakve sumnje, i to je čak i sam Vučić rekao da će to biti polovično mesto premijera, pola će biti Brnabićeva, pola će biti Dačić. Ne želim da zamišljam kako to izgleda.

Ko su kandidati? Iza mandatarke je Ivica Dačić, ministar inostranih poslova. Bilo bi dobro da čuje o čemu se priča. Bilo bi dobro da i od njega čujem da li je stav Ministarstva inostranih poslova Srbije ili stav nekoga ko je rođen u Prizrenu da se KiM nađe u segmentu koji se zove – saradnja sa Evropom i sa svetom. Da li je to stav ove Vlade, da li je to stav SPS, da li je to stav koalicionih partnera?

Moje pitanje za potpredsednika buduće Vlade i ministra inostranih poslova – da li ćemo ikada da dobijemo odgovor šta je sa dvoje službenika i ambasadorom iz Libije? Oni su ubijeni u poslednjih godinu i po dana, nemamo ni jednu informaciju o tome. Ne možemo da budemo zadovoljni radom bilo kog ministarstva koje ne može da nam kaže kako su poginuli radnici tog ministarstva, državljani Srbije. Čuli smo razne priče o tome, neke jako ružne, ali moramo da znamo istinu, i njihove porodice i srpska javnost. To jeste odgovornost Ministarstva inostranih poslova. Ja tražim te odgovore.

Naravno, gospodin Dačić je stari političar po stažu i ne čudi me što je on i u ovoj Vladi. Samo jedan je uspešniji od njega od ovde prisutnih, ali o njemu ću kasnije.

Drugi kandidat je kandidat za ministra unutrašnjih poslova. Opterećen sumnjom u ispravnost svog doktorata. To nisam otvorio ja, to nije prvi put da se priča. To je neispričana priča još uvek.

Voleo bih te digitalne, tehnološke i naučne moći koji nam predstavlja mandatarka budu iskorišćeni za jednu brzu analizu svih lažnih diploma, svih, svačije lažne diplome, bilo da je ona sa više škole, sa fakulteta ili da je to doktorat. Ali, da ministar unutrašnjih poslova, jedne države bude optužen od javnosti, bez bilo kakve presude, bilo da je ona akademska ili sudska, za tako nešto, je jako loša stvar. To je falsifikat, ako je to tačno. To je pitanje za Stefanovića.

Rasim Ljajić. Iznenađeni smo svi što je on ponovo ministar i to iznenađenje je jako veliko. Ne znam da li je tu. Ako je tu, od mene poruka samo da dobro čuva onu kancelariju u koju se uselio 2003. godine. I tamo su nekada radili ozbiljni ljudi, tako da, neka pazi taj prostor.

Profesor doktor Zorana Mihajlović, kandidat za potpredsednika Vlade i ministra za tri stvari. Očekivao sam da vi budete, gospođo Mihajlović, mandatarka za ovu Vladu. Vi imate sve ono što predložena gospođa Brnabić nema, a to je i iskustvo i politička moć. Potpredsednik vladajuće stranke, potpuno logično da bude na mestu predsednika Vlade. Političko iskustvo seže još od pre 5. oktobra. Sami ste govorili da ste učestvovali u događajima 5. oktobra ispred ovog zdanja. To je ta odvratna dosovska, taj dosovski bekgraund i iskustvo i iskreno sam očekivao da vi budete na višoj funkciji, ali eto, pogrešim nekada i ja.

Doktor Dušan Vujović, apsolutno ekonomista od renomea, nema tu nikakve priče, tu nećemo da ulazimo u to nikako, samo sa jednim problemom. Dozvoli sebi da progovori ono što mu struka i iskustvo i integritet nalažu, kao pre neki dan u Bečićima, posle toga mu zabrane da priča narednih sedam dana. I kada opravdano optuži one koji loše rade u Vladi Srbije, on posle toga mora da ćuti. Ja to razumem na neki način, ali nemam za to opravdanje.

23/1 TĐ/LŽ 15.20 – 15.30

Goran Knežević, kandidat za ministra privrede. Mi se znamo jako dugo, i to je jedan snalažljiv čovek i sve mu boje lepo stoje, tako da nemam šta da prebacim na tom imenovanju. To je iznenađenje na nivou gospodina Ljajića. Bilo je logično da dobijemo to imenovanje.

Nedimović, budući ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Već sam govorio o temi kupovine domaćeg poljoprivrednog zemljišta od stane stranaca. Mislim da to ne treba da se diže na nivo demagogije, nego treba napraviti zakonske propise koji će staviti u istu ravan sa istim uslovima i strance i domaće. Zovu me iz opštine Vrbas, iz sela Kucure i nekih drugih sela, da mi kažu da 240 i nešto hektara zemlje nije dato u najam već godinama, zato što se drži za nekoga, čuva se za nekoga. Ministre, morate to da… Ako nije, onda je jako teško da ne možete plodnu vojvođansku zemlju da bilo kome izdate. Ne stavlja se to na tender, ne da niko neće da uzme u zakup. Prema tome, malo se bavite time.

Goran Trivan je kandidat za ministra za zaštitu životne sredine. Nadam se da preporuka za to mesto nije to što je on već 10 godina gradski sekretar za zaštitu životne sredine, jer onaj dim koji se još uvek oseća sa Vinče ne bi mogao da se desi da je sve urađeno i na nivou Beograda i na nivou Srbije da se to spreči. Nadam se da postoji način da ekologija, odnosno zaštita životne sredine u Srbiji ne bude političko pitanje i da ne optužujemo Brisel ili hvalimo Brisel što tu nešto radimo, nego da to bude dnevno ponašanje svih nas.

Aleksandar Antić. Nadam se da mu je bolje. O njemu neću da kažem ništa danas.

Nela Kuburović. Na mlada nejaka pleća se svalio najveći problem ili jedan od najvećih problema u ovoj državi, a to je pravosuđe. Da li je pod političkim uticajem prevelikim i nedopustivim, da li je korumpirano? I jedno i drugo je delimično tačno. Naravno, većina ljudi koja radi u pravosuđu su pošteni, časni, odgovorni ljudi koji znaju da rade svoj posao na valjan način, ali dovoljno je da imate pet, šest, 10, 12 maksimalno posto onih koji su tasteri ove ili one političke opcije ili koji primaju novac, bez obzira ko im daje, da se pokvari stanje u toj oblasti i ta oblast je u katastrofalnom stanju. To nema veze sa mandatarkom, ali obećanja koja ste dali da će brzo da se promeni, ne, to je političko pitanje, to nije tehničko pitanje, to nije pitanje digitalizacije, to je političko pitanje, da zakon bude iznad vlasti. Treba neko moćan da se izbori za to.

Branko Ružić je konačno u vladi. To je velika pomoć gospodinu Dačiću da… Ne znam šta, ali tu mi nešto deluje kao nešto što je vezano za SPS, pa neću da se bavim time.

Aleksandar Vulin, kandidat za ministra odbrane. Dovoljno je da se to kaže. Ne znam šta bih mogao da dodam preko toga. To je čuđenje neviđeno. Daj Bože da ćemo imati mirne naredne dane i mesece, jer ono što smo videli da se u njegovom mandatu dešavalo na nekim drugim mestima ne ukazuje na to da nas čeka mir, ali ko ga je predložio neka se bavi time.

Jadranka Joksimović treba da mi kaže zašto je Kosovo u spoljnopolitičkom delu ovog programa. Znam da ste sada pokušali mandatarki da objasnite, pa bilo bi bolje da to kažete nama, poslanicima.

Šarčević. Neću da pričam. To je tuga i nevolja sa prosvetom. Tu nema para, tu Bog otac se ne bi snašao.

Imamo ponovo za ministra zdravlja čoveka koji se nalazi u spisima predmeta ubica Zorana Đinđića, i to je nerešena stvar. Da li to vama odgovara ili ne, moje je da podsetim građane Srbije na to. Ko ne veruje neka pogleda spise predmeta.

23/2 TĐ/LŽ

Zoran Đorđević. Šta si zgrešio pa da te bace u ministarstvo koje je vodio Vulin? Nema teže kazne. To je neka velika greška, verovatno.

Vanja Udovičić. Šta će ti to, momče? Ti si odličan sportista, dobar čovek, šta će tebi da budeš…?

(Predsednik: Hvala, 20 minuta. Taman ste kulturu izostavili.)

Samo na kraju, molim vas, još jednu rečenicu. Znači, ministre bez portfelja, neću da komentarišem, pošto su to ministri za ništa, a koliko vas ima dvojica sede van klupa.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima narodni poslanik Aleksandra Martinović, replika.

ALEKSANDAR MARTINOVIĆ: Poštovana predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo Brnabić, gospodine Stefanoviću, gospodine Vulin, nemojte da vas mnogo brine diskusija bivšeg saveznog ministra unutrašnjih poslova za vreme čijeg mandata je ubijen predsednik Vlade Republike Srbije.

Kaže da su njega zvali iz opštine Vrbas, a mene su baš sada zvali i poslali mi faks iz Vojnog odseka Niš. Kaže: „Datum rođenja 22. decembar 1960. godine, Niš, Pantelej, Moravička 22, školska sprema – nema podataka, škola – nema podataka, zanimanje – ekonomski tehničar, specijalista. Regrutovan 25. decembra 1978. godine. Sposobnost – nesposoban, minus jedan“. Po tadašnjim vojnim propisima, citiram: „to je značilo stanje najtežih poremećaja funkcija“. Dvadeset trećeg juna 2010. godine taj čovek koji je u stanju najtežih poremećaja funkcija dobio je, gospođo Gojković, dozvolu za pištolj marke „Zbrojovka“. Toliko o tome kakva mu je školska sprema. Kao što vidite, nema podataka. Zdravstveno stanje ne može biti gore, stanje najtežih poremećaja funkcija, ali zato čovek ima pištolj.

Molim vas, gospodine Stefanoviću i vas gospodine Vulin, da se malo pozabavite ovim slučajem. Znate, kad ovakvom čoveku date oružje u ruke, onda stvarno može da bude problema u Srbiji, ali ubeđen sam da ćete vi vaš posao raditi na kvalitetan način i da će svi građani od ovakvih biti potpuno bezbedni.

PREDSEDNIK: Hvala.

Replika? Izvolite.

(Zoran Živković: Ne može.)

Kako ne može? Stvarno nema ništa sa tim. Prijavite se. Marko Đurišić se prijavio pre vas, prijavite se i vi.

ZORAN ŽIVKOVIĆ: Znači, prvo, ulica nije Moravička, nego je Mavrovska 22. Tačno je kad sam regrutovan. Netačno je da sam tada proglašen nesposobnim, i to ministar odbrane, aktuelni, dobro zna. Tražio sam da mi se da dokumentacija i on zna to. Bio sam, za vašu informaciju, to je laž, regrutovan, trebalo je januara 1994. da odem u vojsku u gardu, pardon 1984, ali 1983. godine sam imao tešku saobraćajnu nesreću zbog koje sam narednih godinu i po dana bio u krevetu ili na štakama. To piše u dokumentaciji. To zna moj Niš ceo. Pošto kada imate godinu i po dana čoveka koji ide sa štakama okolo, pamte ga svi. Prema tome, da ne ulazimo u taj deo.

Što se tiče oružja, to pitajte nadležne zašto imam oružje. Prvi put sam dobio dozvolu 1994. godine. Sve drugo što ste rekli je potpuna laž, netačno, i to je deo onoga što vi inače predstavljate u ovoj lepoj državi, u ovoj lepoj zemlji Srbiji koja je loša država kada takvi ljudi mogu da dobiju pravo da vređaju druge ljude. Ne bih želeo nikome da se desi to što se desilo meni, da na taj način izbegnu bilo kakvu obavezu, bilo kad, bilo gde, niti bilo kome od vas, niti bilo kome od građana Srbije.

23/3 TĐ/LŽ

Ta prljavština koju govorite govori o vama, ne o meni. O mom patriotizmu, o mojoj toleranicji, o mom odnosu prema ovoj državi, neće nikad moći da govore ljudi koji nemaju hrabrosti da se ujutru pogledaju u ogledalo, a kamoli da pričaju o nekom drugom.

(Radoslav Milojičić: Što Vulin nije služio vojsku?)

24/1 IJ/IR 15.30 – 15.40

PREDSEDNIK: Dobićete reč kada budete došli na red. To je sutra. Vi, replika.

(Zoran Živković: Malo sutra.)

Nije malo sutra, nego sutra. Samo moram da izbrišem listu. Izvolite.

ALEKSANDAR MARTINOVIĆ: Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo Gojković, ništa nisam slagao.

Iz zvanične dokumentacije tadašnjeg Vojnog odseka u Nišu, pročitao sam podatke vezano za gospodina koji je maločas govorio, koji je spočitavao ministrima kakvi su, vršio je lobotomiju, čerečio ministra jednog po jednog. Ovde lepo piše – školska sprema nema podataka, škola nema podataka, nesposoban za bilo šta, ali je, evo, kao što vidite bio sposoban da 2010. godine dobije pištolj marke „Zbrojevka“, i ako je u stanju najtežih poremećaja funkcija, bio je u stanju da bude savezni ministar unutrašnjih poslova. Sad meni nije jasno kako takav čovek može da sebe predstavlja kao nekoga koji se bori za vladavinu prava.

Slažem se sa onim što je rekao. Evo, gospodine Stefanoviću, zaista vas molim kada budete izabrani ponovo za ministra unutrašnjih poslova, da se, zaista ozbiljno, pozabavite ovakvim slučajem, kako čovek, koji očigledno ima ozbiljne probleme i nalazi se u stanju najtežih poremećaja funkcija, može da dobije pištolj marke „Zbrojevka“ 2010. godine, a nešto ranije, iako je u stanju najtežih poremećaja funkcija dobio je oko 400 do 500 hiljada evra subvencija za vinograde koje nikada nije posadio na Fruškoj Gori. To je pitanje i za ministra poljoprivrede i za sve druge nadležne ministre u Vladi.

Kao što vidite, čeka vas mnogo posla samo oko jednog jedinog čoveka. Ne bih vam bio u koži, mislim da ćete imati mnogo teškog posla ispred vas.

PREDSEDNIK: Izvolite.

Povreda Poslovnika, Marko Đurišić.

MARKO ĐURIŠIĆ: Poštovana predsednice, smatram da ste povredili član 107. stav 1, koji kaže – govornik na sednici Narodne skupštine je dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine, i onda se dalje govori na koji način poslanici treba da se obraćaju u Narodnoj skupštini. Povređen je vašim nečinjenjem da sankcionišete sve one poslanike koji su se ogrešili o ovaj član Poslovnika.

Tu mislim i na gospodina Živkovića i na gospodina Martinovića. Ako smatrate da je bilo nešto uvredljivo u izlaganju gospodina Živkovića, pa da onda zato gospodin Martinović može da kaže ono što je rekao ovde, smatram da je to pogrešno i da to nije u skladu sa Poslovnikom i da je vaša obaveza da takvu diskusiju prekinete. Ako je bilo potrebe da prekinete gospodina Živkovića, a ne da kao odgovor na, navodno, njegovo uvrede dopustite uvrede od strane gospodina Martinovića.

Mislim da je ova sednica izuzetno bitna, verovatno, nešto što građani najviše prate i, stvarno, ne bih želeo da na ovaj način nastavimo diskusiju o izboru Vlade Republike Srbije.

PREDSEDNIK: Prihvatam vašu sugestiju.

Reč imate vi.

(Zoran Živković: Replika.)

Ne, nemate repliku, prihvatila sam sugestiju da se vratimo na dnevni red i da prestanemo sa navodnim uvredama, kako je to rekao Marko Đurišić.

Reč ima narodni poslanik Marko Đurišić. Izvolite.

24/2 IJ/IR

MARKO ĐURIŠIĆ: Hvala.

Predsednice, poštovana gospođo Brnabić, kandidati za ministre u Vladi Republike Srbije, kolege narodni poslanici, mi evo danas nastavljamo sa praksom koja postoji već pet godina u Srbiji, da posle kratkog vremena biramo nove Vlade Republike Srbije.

Ovo je četvrti put da biramo, da imamo novog mandatara, da imamo nove ili stare ministre. U prošlosti smo imali nekoliko rekonstrukcija, i jako je teško onda slušati ekspoze i obećanja kako će se u mandatu neke Vlade, odnosno te Vlade o kojoj se tog dana, kao što se danas govori, neki poslovi završiti, jer mi nikada ne znamo koliki je mandat te Vlade. Mandat ove Vlade trebao bi da bude još tri godine. Ovde su data neka obećanja, kao što su data obećanja u avgustu mesecu prošle godine, koja do danas nisu ispunjena. Vlada, ta izabrana u avgustu, danas je završila svoj mandat, formalno. To nas narodne poslanike stavlja u tešku poziciju, kako i zašto da verujemo u ono što se izrekne tokom rasprave u Narodnoj skupštini.

Kada je predsednik Republike izašao sa predlogom mandatara za mandatara Vlade Republike Srbije, prvi razlog zbog kojih je poslanička grupa SDS-NPS rešila da bude protiv je prva rečenica mandatarke, a to je da će nova Vlada biti Vlada kontinuiteta. Vlada koja će nastaviti ono što je rađeno u prethodnih godinu, odnosno u prethodnih pet godina. Mi smo bili protiv svake Vlade u prethodnih pet godina, zato ćemo biti i protiv ove.

Drugi razlog je personalni sastav, koji smo saznali juče, u kome ne postoji ministar koji je izgubio svoju funkciju u odnosu na prethodnu Vladu, a imamo tri nova ministra. Smatramo da je veliki broj ministara, makar gledali tih poslednjih godinu dana nije zaslužio da budu u Vladi Republike Srbije, a ne vidimo gotovo ni jedan pozitivan detalj iz biografije ili dela programa novih ministara, da bi mogli da podržimo.

Treći razlog je današnji ekspoze. Ono što smo čuli od mandatarke, po nama je spisak lepih želja, da će se uraditi neki posao koji do sada nije urađen od strane ljudi koji do sada taj posao nisu mogli da urade. Hajde da krenemo redom.

Šta je to radila prethodna Vlada, je sasvim jasno da će raditi i nova Vlada, ukoliko danas bude izabrana. Na koji način će se ona boriti za vladavinu prava i pravnu državu? Počeo bih od direktnog učinka sadašnje mandatarke, a bivše ministarke za državnu upravu i lokalnu samoupravu i govorim sada, samo o onom delu njenog rada, kao ministra, u prethodnih desetak meseci, gledano iz ugla narodnog poslanika.

Mi smo gospođu Anu Brnabić videli ovde dva puta. Prvi put kada je obrazlagala izmene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, u oktobru mesecu, kada nam je objašnjavala da lokalne samouprave jedva čekaju da im se umanje sredstva koja su dobijale kao deo učešća u porezu na zarade zaposlenih i kako to neće napraviti nikakav problem, kako su lokalne samouprave spremne, a kako će Vlada taj eventualni manjak sredstava za neke dobre projekte nagraditi. Kakvi su rezultati posle nekoliko meseci od primene tog Zakona? Da budem iskren, nije osnovni uzrok samo u toj promeni, ali jeste u radu u prethodnih pet godina.

To je ono što je juče saopštio Fiskalni savet, da dug lokalnih samouprava preti da uruši javne finansije Srbije, da je on narastao na preko milijardu evra, da je Grad Kragujevac pred bankrotom. To je rečeno od strane Fiskalnog saveta, koji je ovde najčešće korišćen, kao opravdanje za ekonomsku politiku Vlade koja je vođena u prethodnih četiri, pet godina, koja je po našem mišljenju loše i nadam se da ću imati dovoljno vremena da to obrazložim.

24/3 IJ/IR

Drugi put kada je ministarka bila ovde ona je došla i tražila da se rok u Zakonu o sistemu plata u javnom sektoru, koji je podrazumevao da se do 01. januara ove godine donese zakon o platama u pokrajini i lokalnim samoupravama, produži za šest meseci. Ona je tada rekla – poslaću taj zakon u Parlament u ovom roku. Taj rok ističe za dva dana, mi taj zakon nikada nismo dobili.

Na koji način se od nas očekuje da mi pozitivno cenimo rad ministarke Ane Brnabić u prethodnih deset meseci?

25/1 AL/VK 15.40 – 15.50

Da li je to borba protiv sive ekonomije i fijasko sa organizovanjem lutrije građana kada je na početku stvoreno sivo tržište koverata na osnovu kojih su građani mogli da se prijave? Da li je to navodna nagrada za transparentnost u radu, a već skoro godinu dana, od 12. avgusta 2016. godine, kada je po zakonu Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu trebalo da preuzme registar zaposlenih, to se nije desilo. Taj registar ne postoji. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave nije ispunilo tu svoju obavezu.

Hajde da krenemo dalje o odgovornosti cele Vlade i o roku u kome su trebali da budu okončani izbori direktora svih javnih preduzeća. Rok je istekao 4. marta ove godine. Ni jedan direktor po tom zakonu, gotovo ni jedan, čini mi se, nije izabran, ali su zato u međuvremenu brojni vršioci dužnosti direktora postavljeni. Svi do jednog su bili visoki partijski funkcioneri. Svi do jednog. Znači, nikakve departizacije nije bilo i za to je odgovorna prethodna Vlada, u kojoj, ponavljam, su svi ministri danas ovde pred nama. Svi do jednog.

Na koji način se radilo na jačanju četvrte grane vlasti nezavisnih institucija? Stalnim napadima na Zaštitnika građana, na poverenika za zaštitu informacija? Sada se sprema gašenje Nacionalnog prosvetnog saveta, odnosno praktično njegovo potpuno obesmišljavanje. Regulatorno telo za elektronske medije ne postoji ili makar ne radi onu funkciju zbog koje je izabrano i o tome smo govorili i videli, bili svi svedoci u vreme izborne kampanje proleća ove godine. Da li je to podrška Agenciji za borbu protiv korupcije koja de fakto ne postoji, nema direktora? Ima dva od devet članova upravnog odbora.

To su sve rezultati ove Vlade. Da li je i šta je kvalifikovalo, i sada dolazim do tih nekih personalnih rešenja u novoj Vladi, jednu rotaciju dva ministra, gde ministar zadužen za socijalnu zaštitu i rad prelazi na mesto ministra vojnog, a bivši ministar Vojske treba da preuzme ovaj prvi resor. Šta je to gospodina Vulina kvalifikovalo? Da li možda Zakon o finansijskoj zaštiti porodica sa decom? Taj zakon nije donet tri godine. Tri godine je obećavan ovde i nije donet do dana današnjeg. Sada se u jednoj rečenici nalazi u vašem ekspozeu, ne u onome što ste rekli, nego u ovoj široj verziji. Uspeo sam samo da nađem potrebu da se taj zakon donese. Ali do dana današnjeg nemamo, tri godine imamo obećanja. Kao što imamo obećanja … Ja vas molim predsednice da … Samo govorim o rezultatima rada i stvarno nikoga ne vređam.

Na koji način se prethodna Vlada borila za socijalnu zaštitu i socijalnu pravdu ako su smanjene penzije? Smanjene su penzije pre dve i po godine sa pričom privremenog smanjenja na tri godine. Onda je taj rok od tri godine ukinut pa je rečeno biće to i ranije. Moje pitanje vama je – da li ćete ukinuti Zakon o privremenom smanjenju penzija ili makar građanima pokazati da to nije privremeno tako što ćete obrisati tu reč iz zakona?

Sada nekoliko reči o onome što niste rekli u ekspozeu. Prva stvar Zakon o poreklu imovine. Svaki prethodni ekspoze je sadržao tu rečenicu kao važnu za borbu protiv kriminala i korupcije. Vi niste rekli ni jednu jedinu reč i predlog tog zakona, koliko sam ja uspeo da vidim, ne spominje se ni u ovih 88 strana. Ako ne znate i nemate rešenje, imate rešenje našeg poslaničkog kluba. Nalazi se i poslato vam je pre nekoliko dana.

Ni jednu jedinu reč niste rekli o borbi protiv siromaštva u Srbiji. Srbija je danas zemlja sa najvećim stepenom ugroženosti i siromaštva u Evropi. Srbija je danas zemlja sa najvećom razlikom u primanjima u Evropi. To je zvanična

25/2 AL/VK

statistika Svetske banke. Ni jednu jedinu meru Vlade po ovom pitanju niste danas predočili narodnim poslanicima i ni jedna jedina reč nije bila na temu slobode izražavanja i slobodnih medija u Srbiji. Problemi i činjenica da Srbiji je ugrožena sloboda izražavanja i sloboda medija nalaze se poslednjih nekoliko godina u svakom izveštaju Evropske komisije. Ako je evropski kurs ono što treba da odredi kurs ove Vlade, kako to da se plan neki, neke mere, neke ideje na ovu temu nisu našle u vašem ekspozeu?

Sada ću da završim da bih mojim kolegama dao priliku da kažu i samo ću vam reći nekoliko datuma – 27. juli, 31. avgust, 28. septembar, 26. oktobar, 30. novembar i 28. decembar. To je poslednji četvrtak u svakom mesecu do kraja godine. Kao novu predsednicu Vlade, pozivam vas i upoznajem vas sa obavezom da po Poslovniku dođete u Narodnu skupštinu Republike Srbije i odgovarate narodnim poslanicima, svakog poslednjeg četvrtka u mesecu. Vaš prethodnik za tri godine to je uradio tri puta. Ja sam vam pročitao datume, obeležite ih molim vas u svoj kalendar. U 16.00 sati ovde svakog od tih dana očekujem da vas vidim i da pokažete da ste drugačiji i da ste vi ti koji ste sastavili ovu Vladu, a ne neko drugi. Hvala.

PREDSEDNIK: Ana Brnabić.

ANA BRNABIĆ: Hvala puno.

Bilo je puno stvari. Ne znam gde bih počela. Sa tim sa čim se suočila prethodna Vlada, sa kojom sam ja imala čast i zadovoljstvo da budem deo, i šta je trebalo uraditi da se uvede makar jedan minimalni red u državnoj upravi i ono o čemu sam pričala u mom ekspozeu danas je bilo da se taj red uveo, jako teško i jako bolno, ali se uveo i na nama je danas da na to gradimo.

Na primer da počnem od ovoga – da su nam ostali ogromni deficiti, sav deficit u prethodnom periodu pre 2012. godine je finansiran zato što nije bilo izvoza i nije bilo proizvodnje, investicija zaduživanjem, koje se sada plaća. Danas plaća ova Vlada to zaduživanje.

Samo da vam kažem, za građane Srbije mislim da je važno, jer to su neverovatni podaci, pa onda vi radite u ovoj okolini u ovakvoj ekonomskoj srediti kakvoj radi ova Vlada gde država u 2016. godini na kamate samo, samo na kamate za skupa zaduživanja je potrošila 131,6 milijardi dinara.

Samo da objasnim građanima da tih 131,6 milijardi dinara u 2016. godini, koje je trebalo napraviti kao Vlada i podržati privredu da ih napravi samo da bi se vratile kamate, više je nego sve isplaćene subvencije iz republičkog, pokrajinskog i svih lokalnih budžeta zajedno, koji su ukupno bili 112,7 milijardi dinara.

Da je to, koliko smo samo mi u 2016. godini dali na vraćanje kamata, samo nešto manje od svih ukupno kapitalnih investicija koje je finansirala država u 2016. godini, pa vi onda radite kao Vlada kada vam se ostavi tako fantastičan ambijent u kome treba da radite. Taj deficit koji se trošio, te pare koje su se trošile, pa nisu imale odakle da se nadoknade, pa su onda uzimale od zaduživanja. Te kamate su bile 7,25% u 2011. godini.

26/1 MG/BM 15.50 – 16.00

Tako da je Vlada odmah morala da uzme nov novac po kamati od 2% godišnje, da bi vratila te kamate od 7,5% godišnje, da bi država makar nekako mogla da počne da funkcioniše. Mislim da sam pomenula, kada sam pričala, da je to dovoljno da se finansira 150 kilometara autoputa godišnje, ne da napravimo 150 kilometara autoputeva u Srbiji, nego svake godine da napravimo 150 kilometara autoputa. Pa, vi onda, ko ume, neka radi fantastično u takvom jednom ambijentu.

Što se tiče ministara, i ne mislim da je naročito korektno da se ovde, kada ne može svaki ministar za sebe da odgovara na uvrede, bez problema svaki ministar pojedinačno proziva i profesionalno…

(Zoran Živković: Kandidati.)

Ja se izvinjavam, kandidate za ministra i ministre u tehničkoj Vladi…

PREDSEDNIK: Bez dobacivanja.

ANA BRNABIĆ: …i lično i profesionalno. Nije dovoljno profesionalno, nego moramo i lično. Što, jel bi mogli da imamo boljeg ministra za evropske integracije, ako smo od 2014. godine do danas otvorili deset poglavlja i zatvorili dva? Za sport i omladinu?

Od 2014. godine, evo ovo ja nisam znala, moram da kažem građanima Srbije, zato što je to meni fascinantno stvarno i ponosna sam sa tim što sam bila deo takve Vlade, od 2014. godine do danas su osvojene 103 medalje. Od 2000. godine do 2014. godine, u 14 godina je ukupno osvojeno 117 medalja. Verovatno možemo da nađemo boljeg ministra za sport.

Stopa nezaposlenosti mladih 2013. godine 39,5% nezaposlenost mladih. Danas, jako visoka, ali 28,5%, 11% manje. Ali, to me realno ne čudi, to me stvarno realno ne čudi kada mi možemo ovde da debatujemo, sprdamo se i mislimo da je smešno da pričamo o virtuelnoj realnosti, digitalnoj zabavi i svemu tome ostalom, gde se danas u toj industriji zapošljava oko deset hiljada mladih ljudi, ali to je smešno i to je predmet ovde jednih umetničkih verbalnih figura, kako ova Vlada radi na virtuelnoj realnosti. Nije smešno kada deset hiljada mladih sposobnih ljudi radi u toj industriji, svi su sami napravili svoje poslove. E, pa vidite, kada se pazi na to, onda se za 11% smanji stopa nezaposlenosti mladih u dve godine.

Infrastruktura, pošto Vlada ništa nije uradila u dve godine, samo da još jednom naglasim za građane Republike Srbije, mada izgleda da građani Republike to znaju, zato što su tako glasali na izborima, ali nema veze, mogu i dužnost mi je da to kažem i naravno narodnim poslanicima koji možda nemaju sve informacije.

Infrastruktura, evo, da krenemo od toga da je u građevini i infrastrukturi prvo pokrenuta…

PREDSEDNIK: Izvinjavam se mandatarki, samo da potpredsednica završi razgovor sa opozicijom.

(Vjerica Radeta: Završila je.)

E, zahvaljujem vam.

Ne, nego ometate rad. Nije red za predsedavajućim stolom da neko ćaska sa poslanicima dok neko govori. To smo naučili davno kod kuće, a kamoli u parlamentu. Izvinjavam se vama.

ANA BRNABIĆ: Dakle, možda da se podsetimo da je u građevni prvi put krenula u Srbiju da se uvodi elektronska uprava i da je rešen problem koji je bio najveći problem za sve investicije, ne strane, nego i strane i domaće i preduzetnike i građane, za izdavanje građevinskih dozvola koje nije moglo da se reši desetinama godina pre toga.

26/2 MG/BM

Danas nam treba pet dana za izdavanje građevinske dozvole. Godine 2014. je trebalo devedeset dana, samo građevinske dozvole. Ceo proces je bio oko 245 dana ukupno. Zahvaljujući tome, danas je aktivno osam i po hiljada gradilišta, bilo ih je u celoj Srbiji manje od 500.

Zdravstvo, dakle, ministar Lončar, za koga sam ja ponosna da je prihvatio moj poziv i da je u mom kabinetu, koji je bio čovek, odnosno jeste čovek, koji je najviše na najstrašnije načine napad, je i pored toga radio svoj posao, ustajao svako jutro, išao u kancelariju, borio se. I zanimljiva je informacija, na primer, da do 2012. godine, a to je strašan podatak, 2012. godine srpsko zdravstvo nije ispunjavalo ni kriterijume za ocenjivanje u sklopu Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa, ni kriterijum jedan. Dakle, nismo mogli ni na listi da se nađemo. Kada je konačno ispunilo kriterijume, bili smo ubedljivo najgore ocenjeni u celoj Evropi.

Dakle, danas srpsko zdravstvo je u protekle dve godine, pričam o ministru Lončaru i šta je uradio čovek, o svim napadima, uprkos svim napadima…

(Narodni poslanici dobacuju.)

PREDSEDNIK: Molim poslanike da se malo smire i da dozvole mandatarki…

(Vladimir Đukanović: Dobro si se setila.)

Šta kažete vi?

Molim poslanike da se smire, da ne bi pravila pauzu pošto čujem dobacivanje i sa jedne i sa druge strane. Smatram da to prelazi neku granicu i moje tolerancije. Znači odnosi se na sve, jer čujem i sa desne i sa leve strane vrlo ružno dobacivanje i to lično meni.

ANA BRNABIĆ: Ja sam mislila da je možda zdravstvo malo važnije nekim poslanicima i da će im biti zadovoljstvo da čuju da je u protekle dve godine, dakle, samo u protekle dve godine srpsko zdravstvo napredovalo 12 mesta, da više nije najgore u Evropi i da Srbija danas zauzima 24. poziciju na ovoj evropskoj listi, da se nalazi ispred osam država EU i da je 2016. godine ponela titulu države sa najvećim napretkom u zdravstvu.

Što se tiče pravde, za 10 meseci uhapšena su tri predstavnika suda, dve sudije zbog primanja mita. Dakle, otvara se transparentnost. Ne znam, kada kažemo da ova Vlada nije imala rezultate, kažem u kakvom ambijentu je ova Vlada došla da radi. Sa ovim rezultatima bi se ja ponosila ako me izaberete za mandatarku za Vladu, ako uspemo ovako nešto da repliciramo u ovom mandatu sledeće Vlade, a sa ovakvim stanjem u kasi, da ne moramo da plaćamo ceo budžet za kapitalne investicije na kamate za vraćanje kredita.

Što se tiče lokalnih samouprava, pomenut je Niš. Niš je kao i većina lokalnih samouprava bilo mesto za zapošljavanje svega i svačega. Niš je od kada su se konačno izbrojali državni službenici, što je bilo 2013. godine, jer pre toga se nisu ni brojali, decembar 2013. godine, Niš je imao ukupno 6396 zaposlenih. Pa onda decembar 2014. godine 6173 zaposlena, onda 6042 zaposlena. Polako se spuštalo. Decembar prošle godine 5885 zaposlenih.

27/1 MO/SM 16.00-16.10

Optimalni broj za Niš, pošto se i to sada zna za svaku lokalnu samoupravu, a pre se naravno nije znalo, je 4.321 zaposlen. Pa, vi vidite, kada pričamo o stranačkom zapošljavanju i rezultatima, da li je postojala stranka koja je osvojila toliko lokalnih samouprava kao što je osvojila Srpska napredna stranka? Ja sam imala zadovoljstvo da budem ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu kada ta stranka meni jednu jedinu reč nije rekla da zaštitim tamo neke ljude ili kadrove, nego mi je rekla da dalje nastavim optimizaciju da bi smanjili troškove lokalnih samouprava. To su samo neki od rezultata prethodne Vlade, a rekla sam u kakvim uslovima je ta Vlada krenula da radi.

PREDSEDNIK: Zahvaljujem.

Povreda Poslovnika, Marinika Tepić.

MARINIKA TEPIĆ: Zahvaljujem, predsednice.

Reklamiram član 107. Poslovnika Narodne skupštine, koji smatram da ste povredili, odnosno da je narušeno dostojanstvo Narodne skupštine upravo izlaganjem mandatarke Brnabić i da ste bili dužni da reagujete.

Najpre, znamo svi koliko ste osetljivi, kako vi kažete, na šatrovački rečnik i na neprimereno izgovaranje nekih reči, pa sam smatrala da je trebalo odmah da opomenete prethodnu govornicu kada se izjašnjavala o narodnim poslanicima tako da se oni sprdaju ovde u Narodnoj skupštini.

Mi smo takođe navikli možda na njene nekonvencionalne i nespretne izraze, ali sam se nadala da će se to u međuvremenu popraviti, da će naučiti da dolazi u Narodnu skupštinu, da će razumeti kako treba da komunicira sa narodnim poslanicima i da zaista povede računa čak i kada se unervozi ili kada joj ponestane argumenata da raspravlja činjenično sa nama.

Drugi trenutak kada smatram da ste povredili dostojanstvo Narodne skupštine je kada ste dopustili da prethodna govornica iznosi netačne podatke, ili da ih iznosi na taj način da obmanjuje javnost. Tu bih preporučila da se bolje konsultuje sa gospođom Joksimović, koja bi joj sigurno objasnila da nije istorija niti Republike Srbije niti države počela 2012. godine, kada je mandatarka navela da su ubrzano počela da se otvaraju pregovaračka poglavlja, već je to bio jedini način da se otvore, tako što je 2012. godine prvo stečen status kandidata Republike Srbije, a pre toga je trebalo da se završi epoha saradnje sa Haškim sudom. Dakle, taj period je pripao prethodnim vladama, a ove vlade su došle na gotovo. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Molim za strpljenje dve minute.

Dakle, nisam povredila Poslovnik. Glagol „sprdati“ postoji u srpskom jeziku i znači šaliti se. Uzmite samo neki udžbenik, poštovane kolege, malo se zainteresujte u jednoj od pauza. Mogu i da vam navedem neke primere u rečenicama kada se to najčešće koristi, a nikako u uvredljivom kontekstu, inače bih ja reagovala. Nemam ja pardona ni pred kim kada je u pitanju čistota srpskog jezika, verujte mi.

(Marinika Tepić: Da li sve reči iz srpskog rečnika možemo da koristimo?)

Sigurno ćete se zainteresovati za tačnost mojih navoda.

Da li sam povredila Poslovnik? Moje pitanje je da li ćemo glasati o tome na kraju sednice? (Da)

Zahvaljujem.

Povreda Poslovnika, Vladimir Đukanović.

27/2 MO/SM

VLADIMIR ĐUKANOVIĆ: Hvala, predsedavajuća.

Članovi 108. i 109, posebno ovaj deo vezan za kazne. Ja sam malopre možda neprimereno i burno prema vama reagovao, jer zaista ste oćutali malo je reći na primitivizam sa one tamo strane prilikom dobacivanja. Ne želim da ponavljam te reči koje su ovde dobacivane mandatarki zato što to nije primereno Skupštini, ali ste vi bili dužni da zaštite i nju i sve ljude koje gospoda sa one druge strane tako vređaju, da to zaista ne priliči Narodnoj skupštini. Molim vas da ubuduće kažnjavate takve poslanike. Nismo mi ovde došli na hajdučku skupštinu, nego smo došli u parlament Republike Srbije da saslušamo ekspoze i, naravno, da čujemo šta nam to nova Vlada nudi, da imamo neku konstruktivnu raspravu. Ako ćemo da se vređamo, hajte molim vas da onda prekinemo sednicu, jer ovo nema nikakvog smisla.

Molim vas da ubuduće kažnjavate takve poslanike i žao mi je što dotična gospođa, koja se malopre javila za povredu Poslovnika, nije mogla da čuje takav primitivizam njenih kolega. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Poslaniče, nisam povredila Poslovnik. Opomenula sam, u stvari zamolila sam poslanike da tiše govore, znate da je nemoguće da tražim da svi ćute kada govori bilo ko, a i vi ste mi dobacili vrlo glasno – dobro si se setila, pa nisam reagovala. Tako da, molim vas da imamo iste kriterijume. Ne želim ovu sednicu da pretvaram u nešto drugo, nego da ozbiljno razgovaramo o ekspozeu mandatarke.

Reč ima narodni poslanik Marko Đurišić, replika.

MARKO ĐURIŠIĆ: Nažalost, očigledno je da će i ova Vlada nastaviti da ulepšava lažnim statističkim podacima surovu i tužnu realnost u Srbiji. Opet pričamo o nekom ekonomskom rastu, kada je on najmanji u regionu. Pričamo o nekom smanjenju broja nezaposlenih, kada te brojeve sada zvanično već osporava i Fiskalni savet. Pričamo o navodnim kamatama na kredite, a bez da kažemo kad i kako su ti krediti uzimani i kada su uzimani, jer smo mi ovde u ovoj Skupštini davali garancije za kredite po stopama od 6%, ministre Vujoviću, na kraju 2014. godine, kada je kamata bila 6% za „Srbijagas“.

Ekonomska situacija u svetu se dramatično promenila u poslednjih nekoliko godina i to je glavni razlog trenutnih pozitivnih pokazatelja. Ali, ono što ste vi rekli u ekspozeu – nastavićemo reformu javnih preduzeća, ne, vi treba da ih počnete, jer reforma nije početa za ovih pet godina. Započnite reformu posle pet godina.

I još jedna slika na koji način je ovaj ekspoze samo jedna priča o lepim obećanjima. Mnogo mi se dopala rečenica mandatarke – da vratimo poverenje u obrazovanje. Ja mislim da je to izuzetno važna stvar, ali vas pozivam, da bi se to desilo, morate da uradite jednu jednostavnu stvar. Sve diplome svih vaših članova Vlade odmah na proveru. Svako zvanje svakog od njih na proveru, pa ako prođu provere, možemo da vratimo poverenje u obrazovanje.

PREDSEDNIK: Zahvaljujem.

Reč ima Milorad Mijatović. Izvolite.

MILORAD MIJATOVIĆ: Hvala, gospođo predsednice.

Malo ste me iznenadili, rekli su mi da sam kasnije, ali ipak ću govoriti.

Dame i gospodo narodni poslanici, ja danas slušam puno o prošlosti, malo o sadašnjosti, a još manje o budućnosti. Često se ta prošlost lažira, prikazuje se da je bila bolja. O sadašnjosti se malo govori, a mene ona zanima zbog činjenice da vidimo kako smo živeli, kako živimo i kako ćemo živeti ubuduće. Toga ovde ima malo.

27/3 MO/SM

Malo se govori o rezultatima, a ja bih se ipak vratio na rezultate, jer rezultati koje imamo, ova Vlada je Vlada kontinuiteta, znaće se šta nas čeka u budućnosti. Ovo naglašavam zbog toga jer mi ne možemo živeti od prošlosti, pogotovo od onih koji nam tu prošlost znatno ulepšavaju. Ulepšavanje prošlosti, obesmišljavanje sadašnjosti, znači ukradena budućnost. E, ja zaista želim da govorim o sadašnjosti i o budućnosti.

Hajdemo nešto malo o lepom, a ovde se malo toga govori o lepom. Od 193 zemlje, samo u 11 zemalja je na čelu Vlade žena. Srbija će biti dvanaesta zemlja od 193 zemlje na čijem čelu će biti žena. Zar to nije lepa stvar? Zar se Srbija ne menja? Zar Srbija nije drugačija? Neće niko da govori o rezultatima, a ja baš hoću da govorim o tim rezultatima. I ovo je jedan rezultat. Zašto ga vi niste napravili? Petnaesta Vlada ove države zaista ima ženu. Ja kažem, i ostajem pri tome, da sam ponosan na ovu činjenicu…

( Deveta posebna sednica Narodne skupštine Republike Srbije u Jedanaestom sazivu PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE(neredigovane i neautorizovane) 28. jun 2017).

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve