Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Snabdevamo strujom Apatinsku pivaru, Ball Pakovanja, Swarovski, Metro Cash&Carry, Neoplantu, Nelt grupu, Philip Morris, IDEA, Mona grupu, Strauss Adriatic (Doncafé), Robne kuće Beograd, DDOR, Japan Tobacco, Mozzart, Helios, Mitas, Aroma markete, Metropol Palace, Metalac Market, Euro Petrol, ali i niz drugih, većih i manjih kupaca, fabrika, livnica, radionica, prodavnica, štamparija, restorana, pekara... ENERGIA je za naše kupce dugoročan i pouzdan partner sa najnižom cenom struje
Kompanija ENERGIA Gas and Power drugi je snabdevač električnom energijom u Srbiji po količini koju isporučuje krajnjim kupcima. „ENERGIA Gas and Power u Srbiji, kao i na svim tržištima na kojima poslujemo, pruža energetsku bezbednost svojim klijentima. ENERGIA nabavlja i prodaje električnu energiju, sarađujući sa elektroprivredama, proizvođačima i veleprodavcima električne energije na širokom prostoru od Italije do Crnog mora i od Češke i Slovačke do Grčke. U Italiji, pored snabdevanja strujom, potrošače snabdevamo i prirodnim gasom. I u Srbiji posedujemo licencu za snabdevanje gasom, ali smo zbog odsustva propisa onemogućeni da zakupimo gasovod i dopremimo gas od granice do krajnjih kupaca u Srbiji“, kaže Velimir Gavrilović, direktor ovog privrednog društva.
„VREME„: Od kada je kompanija ENERGIA Gas and Power zastupljena na tržištu Srbije i regiona?
VELIMIR GAVRILOVIĆ: ENERGIA posluje u Srbiji od 2013. godine, kada je i liberalizovano naše tržište električne energije. Snabdevanje prvih kupaca u Srbiji ugovorili smo 2014. godine i od tada broj naših zadovoljnih klijenata neprestano raste. Tokom 2016. godine isporučili smo krajnjim kupcima u Srbiji pet puta više energije nego prethodne godine, a tokom 2017. imamo ugovorene isporuke kojima će naše količine porasti za dodatnih 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Paralelno sa razvojem na srpskom tržištu razvijali smo maloprodaju i u Hrvatskoj, snabdevajući niz tržnih centara, hotela, poslovnih zgrada, između ostalog, i Srpsku pravoslavnu crkvu. U Sloveniji smo započeli maloprodajne aktivnosti prošle godine i već sada tamo snabdevamo oko 100 krajnih kupaca električne energije. U Italiji kompanija iz naše grupe isporučuje struju i gas za oko 30.000 krajnjih kupaca lociranih u severnoj Italiji. Planiramo da u narednim godinama započnemo širenje i na tržište Bugarske, Albanije i Bosne i Hercegovine.
Osim krajnjim kupcima, vaša kompanija snabdeva i velike sisteme i bavi se veleprodajom električne energije?
U svim zemljama koje se nalaze u tom, uslovno rečeno, širem regionu ENERGIE, naša grupa je prisutna na veleprodajnim tržištima, kao i na berzama električne energije. Naše veleprodajne isporuke samo u regionu jugoistočne Evrope (uglavnom Grčka, Srbija, Turska i Albanija) iznosile su oko 2,5 miliona MWh u 2016. godini. Velike privredne sisteme snabdevamo na visokom naponu i tu se svakako izdvaja KAP (Kombinat aluminijuma Podgorica), koji je najveći potrošač struje u Crnoj Gori i jedan od najvećih potrošača u regionu, sa godišnjom potrošnjom oko 550.000 MWh. Tokom 2016. snabdevali smo Michelin Tigar Tyres, poznatog proizvođača automobilskih guma iz Pirota koji godišnje troši oko 120.000 MWh, kao i Elektromrežu Srbije.
U ponudi imate specijalizovane pakete za različite vrste potrošača. Šta nam možete reći o njima?
Jedan od razloga naše uspešnosti jeste u približavanju potrošačima i brzim odgovorima na njihove specifične zahteve i energetske potrebe. Naš odnos prema svakom potrošaču i potencijalnom klijentu je profesionalan, bez obzira na veličinu potrošača ili medijsku prepoznatljivost. Radi toga, uspeli smo da pridobijemo kupce poput Apatinske pivare, Ball Pakovanja Evropa, Swarovski Subotica, Metro Cash&Carry, Neoplante i cele Nelt grupe, Philip Morrisa, Mona grupe, Strauss Adriatic (Doncafé), Robnih kuća Beograd, DDOR, Japan Tobacco Senta, Mozzart, Aroma marketa, ali i niz javnosti nepoznatih, većih i manjih kupaca, fabrika, livnica, radionica, prodavnica, štamparija, restorana, pekara, kafića. Trudimo se da za kupce obezbedimo najnižu moguću cenu struje i da u nama prepoznaju dugoročnog i pouzdanog partnera.
Brze društvene promene, digitalizacija, nove tehnologije promenile su i potrebe krajnjih potrošača. Kako pratite te brze promene i odgovarate na potrebe kupaca?
Odavno je u svetu, pa i kod nas u regionu, došlo do informatičke revolucije. Specifičnost ove tehnološke revolucije u odnosu na prethodne je, rekao bih, u tome što se informatička revolucija nije odigrala i stala na određenom nivou, već se ona iz godine u godinu ubrzava, progresivno uvećavajući digitalne kapacitete uz istovremeno smanjivanje medijuma, to jest nosača tih kapaciteta. U elektroenergetici, koja po svojoj suštini zahteva kontinuitet, digitalizacija olakšava i optimizuje mnoge procese.
ENERGIA investira u informatičke sisteme kojima olakšavamo i sopstveno poslovanje i na jedan potpuniji i kvalitetniji način zadovoljavamo potrebe naših kupaca. Na primer, pioniri smo na tržištu električne energije Srbije po pitanju izgleda i načina dostavljanja mesečnih računa za utrošenu struju. Računi ENERGIE su apsolutno razumljivi, zasnovani na očitavanjima Distribucije, izrađeni elektronski, potpisani elektronskim potpisom i dostavljeni, takođe elektronski. Želimo da naš sajt www.e–nergia.rs unapredimo u svojevrstan energetski portal za svakog našeg partnera i klijenta. Savremene komunikacije i društvene mreže omogućavaju nam 24/7 dostupnost za naše potrošače struje. Uveli smo za njih i besplatne pozive na broj 0800-sTRUJA, numerički 0800-787-852.
Kako ocenjujete domaće tržište električnom energijom i gde vidite mesta za inovacije i investicije?
Srpsko tržište električne energije spada u red balansiranih tržišta, sa uobičajenom sezonalnošću, tj. zimskim manjkovima i letnjim viškovima struje. Domaća proizvodnja je značajna i očekujemo da će se u narednim godinama ta proizvodnja u većoj meri ponuditi na berzi električne energije u Beogradu (sEEPX), koja je otvorena početkom 2016. Naša berza bi tako mogla postati referentna berza za cenu struje za ceo region. Uz dobru geografsku poziciju Srbije i ulogu Elektromreže Srbije u evropskom prenosnom sistemu, Srbija bi trebalo da postane elektroenergetsko čvorište regiona. Sve bi to donelo blagodeti i za krajnje kupce struje u Srbiji.
Što se tiče javnih nabavki struje za potrebe državnih institucija, opština, gradova, javnog osvetljenja, javnih i komunalnih preduzeća, domaće tržište nije do kraja slobodno. I dalje postoji 5 odsto cenovne diskriminacije ENERGIE kao privatnog snabdevača u odnosu na EPS. To rezultira činjenicom da se od građana Srbije putem poreza uzima i deo novca koji preko uvećane cene struje za javne institucije na kraju završi u EPS-u.
Investicije su svakako potrebne, a najnužnija su ulaganja u pametna, digitalna brojila kojima bi se zamenila stara brojila na mernim mestima potrošnje električne energije. Srbija spada među zemlje sa najnižim procentom pametnih brojila. Sa digitalizacijom brojila mogućnosti ušteda se znatno povećavaju, a troškovi Distribucije padaju. Pravo je pitanje zašto Srbija kasni već deceniju sa uvođenjem pametnih brojila.
Investicije zahteva i distributivni sistem u Srbiji, radi kvaliteta i kontinuiteta isporuka struje, minimizacije naponskih oscilacija, te veće pouzdanosti sistema. Sam status EPS Distribucije ostaje sporan. Naime, ovo preduzeće kao zvanični operator distributivnog sistema, mora pružiti ravnopravan tretman svim proizvođačima, snabdevačima i krajnjim kupcima električne energije u Srbiji.
Distribucija je trenutno u vlasništvu EPS-a, koji je samo jedan od proizvođača i snabdevača električnom energijom u Srbiji, čime se automatski dovodi u pitanje ravnopravnost ostalih proizvođača i snabdevača strujom. Opravdano bi bilo da vlasnik Distribucije bude država direktno, kao što je to slučaj sa Elektromrežom Srbije, ili da Distribucija postane ogranak Elektromreže Srbije zadužen za niže naponske nivoe.
Prava „inovacija“ za sve potrošače gasa u Srbiji, i za privredu i za domaćinstva, bila bi stvarna liberalizacija tržišta snabdevanja prirodnim gasom. Država, nažalost, ovo tržište neopravdano i dalje drži pod monopolom jednog preduzeća – Srbijagasa. Konkurencija na svakom tržištu najviše pogoduje samim kupcima, donoseći niže cene, viši kvalitet i zadovoljnije kupce. ENERGIA Gas and Power već par godina poseduje licencu za snabdevanje prirodnim gasom u Srbiji i spremna je da krene sa isporukama svojim kupcima, čim joj bude omogućeno da zakupi korišćenje slobodnog dela državnog gasovoda.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve