Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Ko su najveći neto izvoznici i šta bi moglo da preokrene trgovinski i platni bilans zemlje
Početkom decembra, Biznis info grupa (BIG) predstavila je istraživanje „100 najvećih 100 najboljih 2008–2015“ o najuspešnijim i najvećim kompanijama Srbije u tom periodu. Prema podacima ovog istraživanja, ubedljivo najviše kompanija sa najvećim prihodima nalazi se u trgovini – njih 40, dok je prerađivačka industrija na drugom mestu sa 36 kompanija; svi ostali sektori (saobraćaj i skladištenje, snabdevanje električnom energijom, rudarstvo, informisanje i komunikacije, građevinarstvo…) učestvuju sa ukupno 24 kompanije u najvećih sto. Cilj istraživanja bio je identifikovanje i analiza preduzeća koja su, uprkos ekonomskoj krizi i nepovoljnom privrednom ambijentu, uspela da ostvare rast, a rezultati su dobijeni na osnovu podataka APR-a i Uprave carina.
Kako u publikaciji Biznis info grupe piše prof. dr Zoran Jeremić, autor istraživanja, „nakon svetske ekonomske krize izvozna konkurentnost zemalja i kompanija koje u njima posluju nametnula se kao centralna tema u svetskoj ekonomiji“. Prema njegovim rečima, privredni rast je jedino moguć ako se bude zasnivao na izvozno orijentisanoj proizvodnji. „Fokus ekonomske politike u Srbiji kao zemlji sa siromašnim tržištem morao bi biti na izvozu i stvaranju povoljnijih uslova za razvoj preduzeća izvoznika. Time bi se dao doprinos i u kreiranju ekonomske politike, odnosno izvozne strategije zemlje da pronađe svoje optimalne prostore za izvozni rast, odnosno da identifikuje oblasti u kojima ima relativne komparativne prednosti uz promenu izvozne strukture ka proizvodima koji imaju višu dodatu vrednost. Srbija, dakle, treba da utvrdi gde je njen ‘product space’ i da na bazi toga kreira kvalitetnu industrijsku strategiju“, piše prof. dr Jeremić.
Pomenuta prerađivačka industrija je generisala više od četvrtine ukupnih poslovnih prihoda u grupaciji 100 najbolje plasiranih kompanija – blizu 600 milijardi dinara poslovnih prihoda u periodu 2008–2015, od ukupno 2225 milijardi. U ovom sektoru posluju i najveći domaći izvoznici, među kojima se posebno izdvaja prehrambeno-prerađivačka industrija zbog neto efekta i pozitivnog uticaja na trgovinski i platni bilans zemlje. Prerađivači poljoprivrednih proizvoda koji izvoz baziraju na kvalitetnim domaćim sirovinama veoma su značajni u ovoj priči, prema mišljenju prof. dr Jeremića, jer menjaju strukturu izvoza – od izvoza poljoprivrednih sirovina ka izvozu viših faza prerade. „Ujedno, prehrambeno-prerađivački sektor ima i nekoliko prednosti u odnosu na druge sektore sa stanovišta izvoza: za razliku od nekih industrija koje su zasnovane na velikom učešću uvoznih komponenti, ovde je to učešće relativno nisko, pa bi prerađivači trebalo da budu i veliki neto izvoznici, što ima veliki značaj za trgovinski i platni bilans zemlje.“
Prema rezultatima pomenutog istraživanja za 2015. godinu, a na osnovu podataka Uprave carina, vodeći na listi najvećih neto izvoznika su Fijat Srbija i HIP Petrohemija sa 360, odnosno 126 miliona evra neto izvoza u 2015. Viktorija grupa je, sa svojim kompanijama Sojaprotein i Viktorijaoil, treći neto izvoznik Srbije, a prvoplasirana je u prehrambeno-prerađivačkom sektoru. Pojedinačno, Sojaprotein i Viktorijaoil se nalaze na 6. i 7. mestu liste, a neto izvoz samo ove dve članice Grupe iznosio je 120 miliona evra prošle godine. Slede Jugoimport SDPR sa 97 miliona evra neto izvoza i LBK Livnica Kikinda i Jura korporacija sa po 61 milion.
Neto izvoznici mogu znatno da doprinesu promeni privredne strukture i smanjenju trgovinskog deficita, a kako navodi prof. dr Jeremić, dobar primer za to su upravo grupacije prerađivača poljoprivrednih proizvoda. U istraživanju se dodaje da Srbija ne može preokrenuti negativne trendove ukoliko se uporedo sa fiskalnom konsolidacijom i poboljšanjem uslova poslovanja ne bude kreirala i sprovodila kvalitetna izvozna strategija.
Prema rečima Vladimira Čupića, izvršnog i finansijskog direktora Viktorija grupe, ova kompanija je godinama unazad među najvećim izvoznicima i neto izvoznicima u Srbiji. „Mi domaću soju i suncokret prerađujemo u proizvode viših faza prerade koje plasiramo na domaćem i inostranom tržištu. Izvozimo u više od 50 zemalja širom sveta sa Evropskom unijom kao centralnim izvoznim tržištem, dok je uvoz naše kompanije minimalan. Naši proizvodi su u svetu vrlo prepoznatljivi po kvalitetu koji se prati od njive do finalnog proizvoda. U jakoj globalnoj konkurenciji fokusirani smo i na postizanje i održavanje cenovne konkurentnosti, što je konstantan izazov imajući u vidu volatilnost svetskog tržišta poljoprivrednih roba“, kaže Čupić.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve