Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Trinaest biznis ideja nagrađeno je na prvoj konferenciji Catch Pitch Challenge 2016, koja je održana prošle nedelje u Jugoslovenskoj kinoteci. Na trodnevnoj konferenciji nemačkim investitorima predstavili su se najbolji među više od 850 projekata iz 32 zemlje, a pobedničkim projektima dodeljene su nagrade u ukupnom iznosu od oko pet miliona evra
Na završnom događaju, održanom prošlog četvrtka, proglašeno je šest najboljih ideja, dok imena preostalih sedam finalista, koji su u prilici da dobiju nagrade u ukupnom iznosu od dva miliona evra, nisu otkrivena, jer će investitori nastaviti da prate njihov rad.
Prvu nagradu od 750 hiljada evra dobila je aplikacija srpske kompanije Vismedic koja približava medicinski savet na samo jedan klik. Ova internet platforma za telemedicinu omogućava pacijentima video-konsultaciju sa lekarima u svako doba, bilo samo informativno zbog potrebnog saveta ili sekundarnog mišljenja. Vismedic već postoji kao proizvod i razrađen je na tržištima zemalja bivše Jugoslavije, što, prema rečima Dejana Jocića, osnivača Foundceter Investmenta, pokazuje da tvorac ideje ima potencijal da menja sisteme, a da očuva svoj proizvod. „To je prelomno za njegov uspeh. Mi ćemo mu ovom nagradom pomoći da mrežu proširi i na zapadne zemlje, dok sistem ostaje isti. Druge kompanije podržavamo da se razviju, da razviju svoj proizvod. Kada proizvod bude gotov, videćemo kakvog je kvaliteta i na koja tržišta možemo da ga plasiramo“, kaže Jocić.
Drugu nagradu u visini od 400 hiljada evra dobila je ukrajinsko-španska kompanija BNesis za projekat programerske integracije, dok je trećeplasirana srpska ideja pod nazivom Friend Recap – aplikacija koja sabira postove na svim društvenim mrežama za 8 najbližih prijatelja. Taj projekat nagrađen je iznosom od 180 hiljada evra.
Dodeljene su i tri nagrade za inovativnost – po 650 hiljada evra dobili su projekti Brawas, za korišćenje moždanih talasa, i Ci Gel za protivpožarnu zaštitu, dok je projekat 3D štampača Formon dobio 130 hiljada evra.
Dejan Jocić kaže da je odluka bila teška i da je zato čak 13 kompanija dobilo nagradu. „Želja je bila da pobednika nađemo u ovom regionu, ali da ideja bude primenljiva svuda, da kompanija već ima dobar i kvalitetan tim ljudi koji ćemo mi nastaviti da pratimo“, dodaje Jocić.
Jedan od investitora, Štefan Rind, kaže da su nagrade dodeljene i onim kompanijama koje već posluju, ali i onima koje tek počinju i imaju proizvode koji imaju veliki potencijal.
Ivan Gligorijević iz kompanije „mBrainTrain“, čija je ideja za razvoj „pametnih“ slušalica Brawes, koje bi preporučivale muziku na osnovu moždanih talasa i stanja svesti, nagrađena iznosom od 650 hiljada evra, kaže za „Vreme“ da će sredstva koja su dobili biti dovoljna za prvi korak i za proizvodnju prvih uređaja, a da nakon toga sve zavisi od toga kako ideja i proizvod budu prihvaćeni.
„Mi cele godine pratimo investicije, a jednom godišnje to želimo da radimo na konferenciji poput ove. Ovo je bila proba kako to može da izgleda i značilo nam je da nas ljudi vide i da znaju da je ovo mesto gde mogu da se prijave jer postoje takav sistem i arhitektura da mogu da se priključe“, zaključuje Dejan Jocić.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve