Teško je nabrojati u kom je sve pogledu strip Ranx izrazito politički nekorektan. Prema nasilju, seksu, levici, siromašnima, invalidima, obespravljenima, staricama, deci, majkama, seksualnim manjinama… U njemu nema siromašnih, svi su bogati, svi su blazirani i snobovi, ili makar to žele da budu. Ranx je jedan od najnihilističkijih stripova koji možete sresti na policama svetskih knjižara
Ranx je android, nastao od jedne mašine za fotokopiranje kojoj je studelinkvent (spoj studenta i delinkventa!), terorista, odnosno član pokreta koji je kriminalizovan, dodao bioelektronske elemente (reč je, naravno, o mekgafinu, pokretaču zapleta), te „otud“ Ranx može da se drogira, pije, jede i vodi ljubav. Usled povrede glave, potenciometar za agresivnost mu je slomljen, pa je, eto gle, intenzitet ostao na najvišem nivou. Ranx je robot-siroče, pošto mu je tvorac ubijen s devojkom u policijskoj raciji. Zaplet je obavio svoju funkciju i ovaj robotski ološ s otvorenim električnim mozgom i odšrafljenim gornjim delom lobanje može da krene u politički nekorektne avanture.
Teško je nabrojati u kom je sve pogledu strip Ranx izrazito politički nekorektan. Svakako u pogledu nasilja i seksa, da počnemo od očiglednog. Prema levici, siromašnima, invalidima, obespravljenima, staricama, deci, majkama, seksualnim manjinama… Ranxa nije lako prevoditi, potrebno je napora da se njegov sleng i bezobraština ne osiromaše. U njemu nema siromašnih, svi su bogati, svi su blazirani i snobovi, ili makar to žele da budu. Alanfordovski crni humor ovde je doveden do paroksizma. Agresija je oblik normalnosti u komunikaciji u svetu kojim Ranx hodi. Nasilje, od fizičkog do verbalnog, toliko je preterano da ono prestaje da bude nasilje u doslovnom smislu i postaje neka vrsta torte bačene u lice čitaoca. Bacanje čitaocu u lice izazova da se prenerazi, užasne i ostane hipnotisan fascinantnim vizuelnim košmarom u koji ga ovaj strip uvlači. Subverzija kodova svakodnevice je potpuna. Ranx svoju žestinu povlači iz najžešćih tradicija strip andergraunda, tek koju deceniju ranije uspostavljenih.
Kiborg pank antijunak u izopačenom svetu jedan je od najnasilnijih junaka u svetu stripa. Ima tri ugrađena stimulansa, agresiju, ljubav i ravnodušnost. Zar ne liči veoma na ljude? Odnos između polova je potpuno nihilistički. Žene su ništa manje brutalne, ako ne i brutalnije od muškaraca. Zanimljiv je parodični aspekt seksualne eksploatacije muškog tela od strane žena. Ranx je jedan od najnihilističkijih stripova koji možete sresti na policama svetskih knjižara stripa.
Dakle, šta je toliko fascinantno u Ranxu? Ravnodušnost apokalipse u kojoj se svet našao. Predizajniranost nasilja koje nas zapanjuje i fascinira. Pekinpoova (Sam Peckinpah) Divlja horda može nekome da zaizgleda pomalo kao patetični moralizam penzionera spram cinične brutalnosti Ranxa. Svet je potpuno bez vrednosti. Njih su zamenili nasilje i cinizam koji svojom hipertrofiranošću zadobijaju parodični efekat.
Crtač ovog stripa Gaetano Liberatore dovodi objekte i figure koje predstavlja do njihovih krajnjih limita. Liberatore je fasciniran ljudskim telom, tkivom i teksturom stvari. On je opsednut deformitetima i bizarnim efektima koji iz njih proističu. Presijavanja, maniristička perverznost i iznad svega – teksture. Teksture mermernih zidova i stubova, istrošenih tkanina, nagrizenost tela i deformiteti – ekstravagantna dekadencija. Liberatore je vrhunski dizajner. Prizor prosto nestaje u lavirintu dizajna. Liberatore je majstor oneobičenih pokreta, specifičnog govora tela njegovih karaktera. Majstor je kostimografije i scenografije, artificijelnih tekstura. Neobičnih kolora i dočaravanja različitih materijala. A sve poseduje izvesnu patinu koja ne oduzima, nego dodaje dekadentnom stripskom glamuru Ranxa. Odlično je „uhvatio“ neke tipove supkultura odevanja, postpanka pre svega. Slika Italiju izokrenutu u ogledalu. Svet je potpuno pervertirano mesto za život, a svako novo lice koje nam taj svet okreće, još je pervertiranije od prethodnog. A Ranx je samo metafora primalnosti ponašanja. Brutalan je, no ipak nešto manje blaziran od ljudi koji ga okružuju. On nema drugih i trećih misli.
Liberatore se formirao u vreme radikalizma i subverzije u stripu. Na način najžešćeg andergraund stripa Ranx razara norme ponašanja izrugujući se, nemilosrdno provocirajući. Ranx se ne bavi banalnošću zla nego blaziranošću zla, zlo je u njemu campy, a blaziranost je cool. Sve ostalo izmiče našim kriterijumima. Dekadencija je opšta. Svet je ljigav, beskrupulozan i zao, ali zato glamurozan. Svi su zli.
Ranx je fascinantno iskustvo, potpuno šokantno u dva pogleda: nasilje i perverzija, s jedne strane, i fascinantan vizuelni svet, s druge, koji je u toj meri retko ko u ukupnoj istoriji stripa uspeo da dostigne. Upravo spoj, potpuna sraslost ta dva šoka čini ovaj strip nezaboravnim. Ranx je i trijumf kostimografije i arhitekture, uopšte – integralnog dizajna. Jednom viđen, Ranx je strip koji je nemoguće zaboraviti, trenutno ostaje urezan u ključne prizore iz istorije stripske reprezentacije sveta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi takođe živimo u neherojskom dobu i vrlo dobro znamo da je herojski čin stvar lične odluke i da će pojedinac platiti punu cenu svog nepristajanja. Zato je baš danas pravo vreme da se igra drama o Siranu de Beržeraku – drama o herojskoj individualnoj pobuni u neherojskom vremenu i ceni takve pobune koju plaća pojedinac. Osim toga, u ovo vreme kada uglavnom gledamo predstave sa nekoliko glumaca i skromnim dekorom, Sirano je veliki pozorišni izazov, veliki u svakom smislu te reči
Endru Hejg je ostao imun na tako jake izazove i već spremna zicer-rešenja, jer manipulacije ovde ima taman onoliko koliko to zakoni pripovedanja iziskuju. Tretman kvir identiteta je primer poštenog i odmerenog pristupa, dostojanstvenog i u pravcu procenitelja i u pravcu procenjenog
Nije sasvim jasno koja je funkcija umetnosti, samim tim i opere u zaraćenom, zagađenom i zavađenom svetu danas. Da li je umetnost zabava, ritual, aktivizam, obrazovna ustanova? Šta je dobijeno time što se o suđenju naftnoj kompaniji peva?
Upravo je zatvoren Stari grad u Užicu zbog gradnje suvenirnice, jednog od projekata koji će biti realizovani i Užicu tokom godine u kojoj ima titulu prestonice kulture Srbije, a koja je počela sumnjom u zakonitosti javnih nabavki
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.