Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Mogućnost zajedničke interpretacije sukoba i izvlačenje pouka, značaj postjugoslovenskog iskustva u suočavanju sa ratovima i zločinima, važnost politike sećanja kao sredstva političke legitimacije, ideologizacija i instrumentalizacija kulture u međunacionalnom sukobu, te kako očuvati i učiniti boljim nesavršeni postjugoslovenski mir, bile su teme međunarodne naučne konferencije "Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga"
Dve decenije nakon ratova u Hrvatskoj i BiH, i više od decenije nakon sukoba na KiM i u Makedoniji, proces pomirenja na Zapadnom Balkanu postigao je veoma skromne rezultate, što je posebno očigledno u stalnim borbama suštinski različitim interpretacijama jugoslovenskih sukoba i potpuno suprotstavljenim stavovima o njihovim uzrocima odgovornosti i krivici njihovih aktera. Ovi sukobi zapravo i nisu okončani u periodu između 1995. i 2001. godine, već se tada završila samo njihova nasilna faza. Kontradiktornosti, koje su sukobe izazvale, uglavnom su i dalje prisutne, pa čak i ojačane „borbama narativa“. Zbog takve situacije organizovana je međunarodna konferencija „Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga“, 13. i 14. novembra na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Organizatori ove konferencije bili su Forum ZFD, Centar za studije mira FPN-a i Nansen dijalog centra Srbije.
Konferenciju je otvorio prodekan za kvalitet, samoevaluaciju i naučnoistraživačku delatnost FPN-a prof. dr Dejan Milenković, ukazavši da je ovo jedan od većih naučnih skupova organizovanih u poslednjih nekoliko godina. „O značaju ove konferencije svedoči impozantan broj učesnika iz desetak različitih gradova Evrope i regiona. Ovo je jedinstvena prilika da se zajednički okupimo, neke stvari naučno obradimo i krenemo napred kroz dijalog. Bez prošlosti i sadašnjosti nema budućnosti“, rekao je Milenković. On je istakao važnost učestvovanja nevladinih organizacija u ovom projektu i naglasio da je suočavanje sa prošlošću ključno pitanje za naš region.
Jedan od povoda za ovu konferenciju bio je i obeležavanje dvadesetogodišnjice Dejtonskog sporazuma kojim je BiH podeljena na dva dela, muslimansko-hrvatsku federaciju i Republiku Srpsku. Ovaj sporazum zvanično je potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, u njegovom donošenju su učestvovali predsednik Srbije Slobodan Milošević, predsednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman, američki posrednik Ričard Holbruk i general Vesli Klark. Na ovaj događaj nas je podsetila predsednica Programskog odbora Konferencije prof. dr Radmila Nakarada i dodala: „Cilj ove konferencije je da se uvećaju međunarodni prostor razumevanja i mogućnost sagledavanja, bez prekidanja dijaloga i traganja za onim što je zaboravljeno. Važno je da se međusobno slušamo, izložimo pitanja radi dublje spoznaje jugoslovenskog sukoba i pronalaženja puteva budućnosti.“
Sećanja na sukobe iz prošlosti predstavljaju veliki deo njihovog trenutnog rešavanja, stav je profesorke sa Univerziteta Goldsmit u Londonu dr Jasne Dragović-Soso, koja je održala i uvodno izlaganje. „Radi izgradnje mira i prevencije budućih konflikata potrebno je da se pomirimo sa problemima iz prošlosti. Između konsolidovanih demokratija i događaja iz prošlosti postoji uzročno-posledična veza. Zbog toga se takvi politički sistemi uspešno suočavaju sa prošlošću“, rekla je Dragović-Soso.
Ova konferencija okupila je na jednom mestu naučne radnike iz Beograda, Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Zagreba, Rijeke, Dubrovnika, Prištine, Sofije, Graca, Londona i Dablina. Neki od njihovih zaključaka su da je kultura sećanja veoma važna za mir na ovim prostorima, da je interpretacija sukoba i dalje potrebna i da postoji politička i druga zloupotreba ovih dešavanja i danas. Zbog svega toga treba više promovisati nenasilno rešavanje sukoba i predstaviti primere transformacije sukoba u kontekstu lokalnih zajednica u regionu.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve