Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Ovih dana je predsednik Vlade obećao povećanje penzija, uz blagoslov MMF-a, u oktobru ove godine. Slutim da bi to moglo biti oživljavanje suspendovanog propisa koji se odnosi na ovogodišnji restriktivni budžet. Ako se to i desi, novo premijerovo obećanje imaće ukus "šećerne vodice"
Aktuelne pravne i ekonomske nevolje penzionera i ostalih građana Srbije, izazvane su zašećerenim pravnim i političkim podvalama. Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija iz 2014. godine svojim bezazlenim nazivom najavljuje uređivanje tehnike isplate penzija, a svojim rigidnim odredbama uneređuje Ustavom zajemčena prava korisnika penzija utvrđena sistemskim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se, po članu 97. tačka 8. Ustava, ona jedino mogu i utvrđivati i menjati i ukidati. A šta se desilo? Sistemski zakon je ostao na snazi, ali su njegove odredbe o visini penzija suspendovane bočnim surogat zakonom čiju očiglednu neustavnost Ustavni sud još nije stigao da konstatuje.
Šta njegovu neustavnost čini očiglednim?
Surogat zakona devastira odredbu članu 20. stav 2. Ustava koja predviđa da se dostignuti nivo ljudskih prava, kojima pripadaju i prava iz penzijskog osiguranja, ne može smanjivati.
Surogat zakona nije u skladu sa Evropskom socijalnom poveljom koja (u članu 12. tač. 1-3) državu-potpisnicu obavezuje da svoj sistem socijalne sigurnosti održava na zadovoljavajućem nivou i postepeno podiže na viši nivo. Pošto je Srbija ovu povelju ratifikovala 2009. godine, nije mogla da dostignuti nivo socijalnih prava snižava. Kako je to ovim zakonom učinila, povredila je odredbu člana 194. stav 5. Ustava koja određuje da zakon ne sme biti u suprotnosti sa ratifikovanim međunarodnim ugovorom.
Surogat zakona umanjuje penzije zavisno od njihove visine, dakle – progresivno. Zakon o privremenom uređivanju osnovica za obračun i isplatu plata, odnosno zarada i drugih stalnih primanja kod korisnika javnih sredstava, umanjuje primanja u jednakom procentu od deset odsto osnovice, dakle – linearno. Razlika u načinu smanjivanja primanja penzionera i onih koji rade u javnom sektoru predstavlja diskriminaciju, a ona je članom 21. stav 2. Ustava zabranjena.
Po stupanju na snagu surogat zakona, predsednik Vlade Aleksandar Vučić je u skupštinskoj raspravi o rebalansu budžeta za 2014. godinu i Budžetu za 2015. godinu, 22. decembra 2014. godine, izjavio da „više neće biti smanjenja penzija“ i da građani „ubuduće mogu očekivati samo boljitak“.
Ova se izjava još nije ni „ohladila“, a Narodna skupština je na samom početku obećane budućnosti dopunila sistemski Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju članom 80b koji glasi: „Izuzetno od člana 80. ovog zakona, za vreme primene Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija (…), penzija se može povećavati samo u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem i zakonom kojim se uređuje budžet“. Član 80. od kojeg se ovom odredbom odstupa, predviđa da se visina penzija svakog aprila i oktobra u godini usklađuje sa kretanjem troškova života u Republici. Pošto je Budžet za 2015. godinu, na zahtev MMF-a, rekordno restriktivan, citirana odredba je obustavila aprilsko usklađivanje penzija, pa su one realno pale zbog enormnog povećavanja životnih troškova. Time je pala i obećavajuća izjava premijera.
Valja naglasiti da se ovo realno smanjenje penzija odnosi na sve penzionere, dakle, i one sa manje od 25.000 dinara mesečnih primanja.
Ovih dana je predsednik Vlade obećao povećanje penzija, uz blagoslov MMF-a, u oktobru ove godine. Slutim da bi to moglo biti oživljavanje suspendovanog propisa koji se odnosi na ovogodišnji restriktivni budžet. Ako se to i desi, novo premijerovo obećanje imaće ukus „šećerne vodice“, jer će surogat zakon i dalje biti na snazi.
Na svu sreću, penzioneri i ostali građani već su prepoznali zašećerene podvale koje su pratile: umanjenja ostalih prihoda lica u javnom sektoru; povećanje poreza na imovinu; poskupljenja kamata, komunalnih usluga i PDV-a; poskupljenja gasa i struje; poskupljenja lekova i udžbenika; umanjenja prosečnih plata i penzija… Svi ti udari na standard stanovnika korisnike penzija pogađaju teže, jer su njihova primanja – makar bila i mala – česti jedini stalni prihod porodica čiji radno sposobni članovi nisu zaposleni. A njihov broj nije mali.
Zašto tvrdim da građani već prepoznaju zašećerene podvale i šta na to ukazuje?
Iako etablirani politički analitičari o tome ćute, popularnost predsednika Vlade i njegove stranke počela je da opada. Da nije, Vučić ne bi bio u mislima o prevremenim izborima, u kojima će biti do oktobra. A čim je u takvim mislima, priprema još jedno zašećereno obećanje. Ono je, u prisustvu MMF-a, već dato, a glasi: „Plate i penzije biće veće. I tačka. Pitanje je samo kada, kako i koliko.“ U rečima „kada“, „kako“ i „koliko“ čuči i mogućnost nove zašećerene podvale. Sačekajmo oktobar. Nije daleko.
Zašećerena politička obećanja upućuje svojim sunarodnicima i Vučićev albanski kolega Edi Rama. On je nedavno dronirao Srbima „Veliku Albaniju“ po ugledu na Vučića, koji je, sledeći svog političkog oca Šešelja, sve do skora dronirao Makedoncima, Crnogorcima, Bošnjacima, Hrvatima i skadarskim Albancima „Veliku Srbiju“. Sada to objašnjava mladalačkim gresima prošlosti, sledeći nove mentore iz Berlina, Vašingtona i Brisela. Ali takva je sudbina političara, jer se bave drugim najstarijim zanatom, a njega sa onim prvim povezuje lukrativno menjanje partnera.
Penzionerima nisu potrebni mentori. Ni oni iz PUPS-a, koji lična i neotuđiva prava korisnika penzija lako i veselo žrtvuju vlastitim interesima. Ne trebaju im ni politički zastupnici, jer hoće da se njihov autentični nemodifikovani i nezašećereni glas jasno čuje.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve