Loader

DOKUMENT

Izveštaj o stanju ljudskih prava LGBT osoba

28.maj,00:44

Pregled događaja od značaja za status ljudskih prava i položaj LGBT osoba u Srbiji u 2014. godini

Za LGBT osobe u Srbiji 2014. godina je svakako bila jedna od najznačajnijih i najdinamičnijih u poslednjoj deceniji kada je u pitanju zaštita i promocija njihovih ljudskih prava i u kojoj su ostvareni određeni pomaci u odnosu na prethodni period.

Iako LGBT populacija i dalje ostaje jedna od društvenih grupa koje su najviše izložene nasilju, netoleranciji i mržnji, u 2014. godini, a u odnosu na slučajeve koji su prijavljeni Gej strejt aljansi i druge dostupne izvore, nije zabeležen porast slučajeva nasilja i diskriminacije prema LGBT osobama u odnosu na prethodnu 2013. godinu već možemo govoriti i o neznatnom smanjenju broja ovih slučajeva. Takođe, struktura slučajeva po kategorijama po kojima GSA prati trendove (fizički napadi, pokušaji fizičkih napada i pretnje nasiljem; diskriminacija i govor mržnje; nasilje u porodici i partnersko nasilje) je u 2014. nešto izmenjena u odnosu na prethodne godine. To se posebno odnosi na smanjenje broja fizičkih napada i pokušaja napada na javnim mestima kao što su mesta okupljanja LGBT populacije, ulice, parkovi i slično, s jedne strane i povećanje broja slučajeva nasilja u porodici i partnerskog nasilja, s druge strane. Iako država Srbija, kao što je pomenuto i u prethodnim Izveštajima GSA, ima generalno adekvatan pravni okvir za borbu protiv nasilja i diskriminacije, ovim trendom, ukoliko on bude nastavljen, otvara se ozbiljna problematika koja spada i u domen socijalne zaštite i za čije rešavanje u ovom trenutku ne postoji precizna zakonska regulativa.

Slučajevi fizičkog i psihičkog nasilja u porodici tj. nasilja roditelja i/ili drugih članova porodice prema onim članovima koji su LGBT osobe, različiti vidovi maltretiranja sve do izbacivanja iz porodičnog doma su beleženi i prethodnih godina, ali je 2014. očigledno došlo i do ohrabrenja jednog dela LGBT zajednice da potraži pomoć i počne da govori i o partnerskom nasilju u istopolnim vezama, te je od do desetak procenata zastupljenosti cele ove kategorije u prethodnim godinama ovaj procenat od ukupnog broja slučajeva narastao na oko 25%. GSA je zabeležila razne vidove nasilja u partnerskim odnosima, od onog fizičkog do pretnji „autovanjem„ porodici i bližoj okolini i ucena od strane partnera/partnerki…

Strukturu prijavljivanih slučajeva GSA u poslednjih pet godina po gore pomenutim kategorijama (procenti od ukupnog broja prijavljenih slučajeva) možete videti u Tabeli 1.

Međutim, iako je broj slučajeva fizičkih napada, pokušaja napada i pretnji nasiljem po osnovu stvarne ili pretpostavljene seksualne orijentacije i rodnog identiteta u opadanju u odnosu na prethodne godine, ovi slučajevi i u 2014. čine daleko najveći udeo od ukupnog broja slučajeva koji su prijavljeni GSA, ali i za razliku od slučajeva porodičnog i partnerskog nasilja oni se mnogo češće prijavljuju policiji i/ili drugim nadležnim institucijama od strane žrtava. Važno je napomenuti i da slučajevi diskriminacije koji su prijavljivani GSA, iako nisu najbrojniji, uglavnom se brže sudski procesuiraju i rešavaju od slučajeva fizičkih napada, te na primer od ukupnog broja pravosnažnih presuda koje je dobila Pravna služba GSA najveći je broj onih podnetih na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije.

U Tabeli 2. može se videti uporedna statistika u prethodnih pet godina koja se odnosi na procenat svih slučajeva (iz svih kategorija) koji su prijavljeni policiji i/ili sudski procesuirani od ukupnog broja slučajeva koji su prijavljeni GSA, kao i procenat onih slučajeva iz kategorije fizičkih napada, pokušaja napada i pretnji nasiljem koji su prijavljeni policiji od broja slučajeva iz te kategorije koji su prijavljeni GSA. lako procenat ukupnog broja slučajeva koji su prijavljeni policiji ili sudski procesuirani od strane žrtava varira iz godine u godinu (te je tako u 2014. u opadanju u odnosu na prethodnu godinu), broj fizičkih napada i pokušaja napada koji su prijavljeni policiji beleži konstantan trend rasta u poslednjih nekoliko godina (83% u 2014.).

Međutim, iako već nekoliko godina za redom GSA beleži pozitivan trend prijavljivanja ovih slučajeva policiji i spremnost žrtvi da se obrate nadležnim institucijama, još jednom je važno napomenuti da još uvek najveći broj slučajeva iz svih kategorija ostaje neprijavljen, u tzv. sivoj zoni, te u njih nemaju uvid ni nadležne institucije, ni organizacije civilnog društva. Stoga je potrebno da nadležni organi u narednom periodu preuzmu vodeću ulogu u sistematskom radu na povećanju broja prijavljenih slučajeva nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama, kao i daljem jačanju poverenja LGBT osoba kako prema policiji, tako i prema pravosudnom sistemu.

Veliki problem za rad na poboljšanju položaja LGBT populacije koji se odnosi na praćenje i analizu slučajeva nasilja i diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta i dalje predstavlja nepostojanje zvanične državne statistike jer se u bazama podataka nadležnih institucija zavedeni slučajevi vode po vrsti dela a ne po motivu. Očekivalo se da će država uvođenjem dela iz mržnje u Krivični zakonik (KZ) otpočeti i sa formiranjem i praćenjem statistike koja se odnosi na ove slučajeve, međutim do toga još uvek nije došlo.

lako u radu pravosudnog sistema tokom 2014. godine, a na osnovu raspoloživih podataka, nije primećeno značajno povećanje dinamike procesuiranja slučajeva pred sudovima i donošenja presuda u odnosu na prethodne godine, sudska praksa u Srbiji je i u 2014. postala bogatija za nekoliko pravosnažnih i prvostepenih presuda u slučajevima koji se vode po osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Naravno, kada se govori o dinamici donošenja sudskih presuda u ovim ali i svim drugim slučajevima, 2014. je bila specifična i po višemesečnom štrajku advokata te i ovu činjenicu treba imati u vidu.

Apelacioni sud u Beogradu po tužbi Pravne službe GSA iz 2011. godine, doneo je pravosnažnu presudu protiv narodnog poslanika i predsednika Jedinstvene Srbije (JS) Dragana Markovića Palme za tešku diskriminaciju LGBT populacije. Ovo je šesta pravosnažna presuda koju je dobila Pravna služba GSA u poslednjih pet godina a tiče se slučajeva diskriminacije i nasilja na osnovu stvarne ili pretpostavljene seksualne orijentacije i rodnog identiteta. lako trajanje ovog i nekoliko drugih sudskih postupaka ulaze u okvire očekivane brzine i efikasnosti pravosuđa, postoje i sudski postupci koje vodi GSA a koji se neopravdano prolongiraju kao što je na primer slučaj protiv rukovodstva beogradskog Sava centra zbog zabrane konferencije GSA 2009. godine, gde je suđenje po ovom predmetu otpočelo tek nakon 5 godina i još uvek traje.

Viši sud u Beogradu odeljenje za maloletnike doneo je osuđujuću presudu u postupku koji se vodio protiv dva maloletna lica za napad nožem i nanošenje teških telesnih povreda Angelini Žeželj 2011. godine. lako su u ovom postupku tj. u optužnom predlogu sa ovim spojena i druga mnogobrojna različita teža i lakša krivična dela koja su počinila ova maloletna lica, sud ih je osudio samo na vaspitnu meru pojačan nadzor od strane organa starateljstva a jedan od njih je dobio i posebnu obavezu „osposobljavanja za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima,,. U odnosu na težinu ovog i drugih dela koja su im stavljena na teret ovakva kazna je više nego blaga i ulazi u domen potpuno neadekvatnih presuda, bez obzira što se radi o maloletnim osobama.

Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je po privatnoj tužbi pravosnažnu presudu protiv Predraga P. iz Bečeja zbog fizičkog napada na LGBT aktivistu Daniela P. 2010. godine i naložio mu da isplati 138 hiljada dinara na ime odštete za pretrpljen strah, fizičke i duševne bolove.

U 2014. godini je doneta i pravosnažna presuda za ubistvo transrodne osobe Minje Kočiš 2009. godine po kojoj je ubica osuđen na 35 a njegov pomagač na 8 godina zatvora.

Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je osudio lidera ekstremističkog desničarskog pokreta „Obraz“ Mladena Obradovića na četiri meseca kućnog zatvora zbog širenja rasne i druge diskriminacije pred neodržanu Paradu ponosa 2009. godine. Prema pisanju medija, Obradović je ovu kaznu počeo da izdržava u julu 2014. godine. Ostali postupci koji su se po službenoj dužnosti vodili pred sudovima protiv članova „Obraza„ i pokreta „1389„ zbog diskriminacije i organizacije napada pred Parade ponosa 2009. i 2010. i u kojima su donešene, istina blage ali osuđujuće prvostepene presude, su odlukama Apelacionog suda u Beogradu vraćene na ponovno suđenje i ti postupci još uvek traju.

U 2014. godini je doneseno i nekoliko osuđujućih prvostepenih i pravosnažnih presuda pred Višim sudom u Beogradu protiv osoba koje su na drušvenim mrežama upućivale pretnje nasiljem i smrću pripadnicima LGBT populacije. Optužnice i procese protiv ovih počinilaca je vodilo Posebno odeljenje Višeg javnog tužilaštva u Beogradu za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK).

Kao što je već pomenuto u ovom, kao i u prethodnim Izveštajima, Srbija ima adekvatan pravni, a sada i strateški, okvir za borbu protiv nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama ali je problem implementacije tj. primene zakona i dalje prisutan. Ovaj problem je naročito vidljiv u primeni člana 54a KZ koji se odnosi na dela počinjena iz mržnje i koji ni posle više od dve godine od usvajanja još ni jednom nije primenjen u praksi ni po jednom zakonski predviđenom osnovu a ne samo po osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Ovaj član KZ predviđa da se iskazana mržnja prema određenim društvenim grupama kao motiv krivičnog dela uzima kao obavezna otežavajuća okolnost prilikom izricanja presuda, međutim još uvek traje debata da li tužilaštvo treba da u svojim optužnim predlozima obuhvati i ovaj član KZ ili to treba da bude ostavljeno sudijama na odlučivanje. Kvalifikacija počinjenih dela od strane tužilaštva u postupcima koji se vode po službenoj dužnosti je u određenom broju slučajeva i prethodnih godina predstavljala problem u smislu preinačavanja ili ublažavanja počinjenog dela, međutim izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku ovaj problem se dodatno usložio te se stiče utisak da tužilaštvo još nije dovoljno spremno da adekvatan način preuzme nove nadležnosti i vodi efikasnu istragu u krivičnim postupcima. Važno je napomenuti da na ovakav zaključak navodi nekoliko slučajeva koje je GSA imala u praksi tokom 2014. godine i koji zbog izmenjenih nadležnosti nisu adekvatno i na vreme procesuirani i rešavani ni od strane policije ni od strane tužilaštva.

Što se tiče bolje implementacije same legislative koja se odnosi na dela iz mržnje potrebno je uraditi dodatnu analizu da li je postojeće zakonsko rešenje obuhvaćeno Krivičnim zakonikom dovoljno i primenjivo ili je potrebno vršiti naknadne izmene KZ u kojima bi ova dela ili bila kvalifikovana ili bi se radilo o posebnom krivičnom delu. S obzirom da je sudska praksa koja se odnosi na različita dela počinjena protiv LGBT osoba još uvek u formiranju, boljoj implementaciji ovog ali i drugih zakona svakako bi doprinela i sistemska obuka sudija i tužioca.

Pravo na slobodu okupljanja LGBT osoba se u 2014. godini u potpunosti poštovalo. Nakon zabrane tri godine zaredom od strane nadležnih državnih institucija (od 2011. do 2013.), u Beogradu je 28. septembra 2014. godine održana druga Parada ponosa koja je za razliku od one 2010. godine protekla bez incidenata i organizovanih napada na učesnike ovog skupa, kako za vreme, tako ni u periodu neposredno pre i nakon njegovog održavanja. Nadležne institucije na čelu sa premijerom Srbije su mnogo ozbiljnije nego do tada pristupile stvaranju uslova da se Parada desi. Parada ponosa 2014. svakako predstavlja veoma pozitivnu prekretnicu u podršci LGBT populaciji i njenim osnovnim ljudskim pravima a nedvosmislena politička podrška ovom skupu izražena je i kroz prisustvo mnogobrojnih visokih državnih i gradskih funkcionera, kao i opozicionih političara. Paradi ponosa tj. šetnji centralnim gradskim ulicama prethodila je Nedelja ponosa koja je obuhvatila različite događaje kao što su izložbe, debate, koncerti, radionice i sl. U 2014. godini organizovano je još nekoliko događaja u centru Beograda koji se tiču LGBT osoba a koji su imali karakter skupa u pokretu među kojima su akcija „Zona slobodna od mržnje„ kojom je obeležen 27. jun Međunarodni dan ponosa LGBT osoba, kao i protest povodom napada na nemačkog državljanina, učesnika dvodnevne međunarodne konferencije o ljudskim pravima LGBT osoba u Beogradu, koji je održan 13. septembra. Takođe, povodom Dana zaljubljenih 14. februara u centru Novog Sada je održana šetnja LGBT osoba sa zastavama duginih boja i drugim obeležjima LGBT pokreta. Sve nabrojane skupove, a posebno Paradu ponosa, obezbeđivale su jake policijske snage, a policija je i u 2014. nastavila da štiti mesta okupljanja LGBT osoba, kao i različite događaje koje su realizovale organizacije koje se bave promocijom i zaštitom ljudskih prava LGBT populacije.

Smanjenje velikog broja policajaca koji su u ovoj funkciji prisutni na Paradi ponosa i drugim javnim skupovima koji se tiču LGBT populacije i ostvarivanja njenih ljudskih prava je takođe jedan od izazova u narednom periodu čije rešavanje iziskuje višegodišnji rad u mnogim oblastima kako bi se smanjila netolerancija koja još uvek postoji u društvu. Jedan od mehanizama za to je i donošenje novog Zakona o slobodi okupljanja koji bi bio usklađen sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije, kao i što šira javna rasprava koja bi pratila taj proces, s obzirom da se ovaj zakon tiče svih građana i građanki Srbije a ne samo LGBT osoba.

Parada ponosa je zbog svoje vidljivosti važan događaj za LGBT zajednicu u Srbiji i potrebno je i nadalje obezbediti kontinuitet njenog održavanja. Međutim, Parada ponosa je često u javnosti pogrešno percipirana kao jedini i najvažniji događaj za LGBT populaciju kome su podređene sve druge aktivnosti. U narednom periodu neophodno je proširiti agendu koja se tiče poboljšanja položaja i kvaliteta života LGBT osoba a aktivnosti koje u tom pravcu sprovode državne institucije i LGBT pokret, među kojima je i Parada ponosa, staviti u funkciju smanjenja homofobije i transfobije u društvu.

Veliki broj državnih institucija je tokom 2014. godine preduzimao aktivnosti sa ciljem poboljšanja položaja LGBT osoba u Srbiji i zaštite i promocije njihovih osnovnih ljudskih prava, pre svega u odnosu na organizovanje Parade ponosa ali i na druga pitanja od značaja za LGBT zajednicu i društvo u celini. Vlada Republike Srbije je na predlog Kancelarije za ljudska i manjinska prava usvojila Akcioni plan u vezi sa sprovođenjem nacionalne Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije uvojene prethodne 2013. godine, čime je zaokružen strateški okvir za borbu protiv diskriminacije nad nekoliko najranjivijih društvenih grupa među kojima je i LGBT populacija. Posebno aktivnu i afirmativnu ulogu u oblastima vezanim za ljudska prava LGBT osoba 2014. su imali Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), ministarka bez portfelja zadužena za evropske intergracije i njen kabinet, kao i Narodna skupština Republike Srbije (NSRS) dobrim delom kroz delovanje skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova ali i kroz delovanje drugih odbora i narodnih poslanika. Takođe aktivnu ulogu su imali i šefica pregovaračkog tima za pridruživanje Srbije EU, kao i Vladina Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, pored rada na slučajevima nasilja i diskriminacije i zaštiti skupova, imenovalo je i oficira za vezu sa LGBT zajednicom, a u saradnji sa organizacijama civilnog društva sprovodilo je i edukaciju pripadnika policije za rad sa LGBT osobama. Ministarstvo omladine i sporta je nastavilo sprovođenje kampanje protiv govora mržnje na internetu prema različitim društvenim grupama među kojima je i LGBT populacija. Ministarstvo pravde je pri izradi nacrta Akcionog plana za pristupne pregovore Srbije u EU za poglavlje 23. uvrstilo ciljeve i mere koje se tiču osnovnih prava i poboljšanja položaja LGBT populacije.

Paradu ponosa su svojim prisustvom na ovom događaju podržali brojni visoki državni funkcioneri među kojima su i gradonačelnik Beograda, ministar kulture, ministarka državne uprave i lokalne samouprave, ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije, šefica pregovaračkog tima za pridruživanje Srbije EU, direktorka Vladine Kancelarije za ljudska i manjinska prava, predsednik skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, kao i drugi predstavnici institucija i narodni poslanici. Pored funkcionera vladajuće koalicije, Paradi ponosa su prisustvovali i opozicioni narodni poslanici i funkcioneri iz redova Demokratske stranke, Socijaldemokratske stranke i Liberalno demokratske partije.

Pored prisustva gradonačelnika na Paradi ponosa, Grad Beograd je tokom 2014. sarađivao i sa LGBT organizacijama kada su u pitanju određene aktivnosti i događaji. Pored Beograda, kada je u pitanju rad lokalnih samouprava važno je istaći aktivnosti Grada Zaječara čiji čelnici su inicirali održavanje muzičkog festivala „Zona tolerancije“ koji za cilj, između ostalog, ima i promociju tolerancije prema LGBT populaciji. Međutim, primetno je da se većina lokalnih samouprava u Srbijji ni na koji način ne bavi promocijom i zaštitom ljudskih prava LGBT osoba iako njihova uloga i po ovom pitanju treba da bude velika s obzirom da najdirektnije rade sa građanima i bave se njihovim konkretnim problemima.

Što se tiče rada nezavisnih regulatornih tela, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti je tokom 2014. na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije primila 18 pritužbi građana i organizacija koje se tiču diskriminacije LGBT populacije i donela je 6 mišljenja, od čega je u 4 utvrđena diskriminacija, dok u 2 nije. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti nije pokretala slučajeve pred sudovima u Srbiji na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije koji se tiču diskriminacije LGBT populacije. Takođe, na osnovu raspoloživih podataka ni Zaštitnik građana u okviru svojih nadležnosti nije pokretao postupke koji se tiču kršenja prava po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Naravno, rad ovih nezavisnih institucija će biti mnogo bolje i detaljnije obrađen kroz njihove sopstvene izveštaje. Važno je napomenuti da su ove nezavisne institucije imale veoma aktivnu ulogu u podršci LGBT populaciji, Paradi ponosa i drugim aktivnostima LGBT organizacija, reagovanju i osudi pretnji i kršenja ljudskih prava LGBT osoba i sl. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, Zaštitnik građana, kao i Poverenik za informacije o javnog značaja prisustvovali su Paradi ponosa 2014.

Jedan od najvažnijih stubova društva jeste obrazovni sistem koji, između ostalog, treba da ima krucijalnu ulogu i u povećanju tolerancije i prihvatanja različitosti. Tokom 2014. Ministarstvo prosvete je u saradnji sa UNICEF-om i Pokrajinskim sekretarijatom za obrazovanje predstavilo rezultate istraživanja o rasprostranjenosti rodno zasnovanog nasilja, koje je pokazalo da 60 odsto učenika i 27 odsto učenica podržava nasilje nad LGBT osobama. Institut za javno zdravlje Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu su u školskoj 2013/2014. godini sproveli pilot projekat o zdravstvenom vaspitanju i seksualnom obrazovanju u nekoliko vojvođanskih srednjih škola, koji je uključio afirmativan pristup informacijama o homoseksualnosti i prihvatanju različitosti.

Međutim, i pored ovih aktivnosti u 2014. godini, može se reći da je obrazovni sistem u Srbiji još uvek inertan kada je u pitanju poboljšanja ljudskih prava LGBT osoba, smanjenje homofobije, stereotipa i predrasuda. Još uvek ne postoji volja za ozbiljnim i sistemskim rešavanjem problema diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama u školama, a Ministarstvo prosvete i druge nadležne institucije nisu ni nakon nekoliko godina od inicijative pristupile uklanjanju homofobičnih sadržaja iz srednjoškolskih udžbenika.

U oblasti socijalne zaštite napravljeni su važni koraci tokom 2014. Socijalni radnici u svim centrima za socijalni rad u Srbiji su senzibilisani i obučeni za rad i pružanje usluga socijalne zaštite LGBT osobama i članovima njihovih porodica, te sada u svakom centru za socijalni rad postoje kontakt osobe kojima se LGBT osobe i članovi njihovih porodica mogu obratiti za pomoć i savetovanje u procesu autovanja, zbog porodičnih problema i za druge usluge iz domena socijalne zaštite.

U oblasti zdravstvene zaštite je tokom 2014. godine bilo određenih pomaka. Ministarstvo zdravlja je i zvanično osnovalo Kabinet za transrodna stanja pri beogradskom Kliničkom centru, što umnogome olakšava složene procedure promene pola kod transeksualnih osoba. Ipak, autoriteti u zdravstvu i dalje nedovoljno često u javnosti govore o homoseksualnosti na objektivan način, što je veoma važan mehanizam za suzbijanje najveće predrasude u Srbiji o LGBT osobama, a to je da su one bolesne. I dalje se beleže slučajevi da pojedini lekari-psihijatri iznose negativne stavove o homoseksualnosti, čime ne samo što potencijalno diskriminišu pacijente koji su LGBT osobe, već i ugrožavaju efikasniju zdravstvenu prevenciju stanja koja mogu nastati kao posledica odbacivanja LGBT osoba od okoline.

Odnos političkih partija prema LGBT populaciji u 2014. godini, pored Parade ponosa, najvidljiviji je bio tokom kampanje za republičke izbore održane u martu 2014., tokom koje je sprovedena i GOTV kampanja „Tvoj glas, tvoje sutra„ koja je imala za cilj da se političke stranke i grupacije koje učestvuju na republičkim izborima izjasne o pitanjima vezanim za ljudska prava LGBT osoba, kao i da ova pitanja i konkretna rešenja za smanjenje nasilja, diskriminacije i homofobije uključe u svoje predizborne platforme. Kroz ovu kampanju, a u odnosu na prethodne izbore, proširio se broj partija koje imaju afirmativan stav prema LGBT populaciji i o tome javno govore u predizbornoj kampanji. Kada govorimo o podršci LGBT pravima, više definitivno ne govorimo o jednoj ili dve političke partije, kako se to često do sada pogrešno percipiralo, već o grupi njih koje imaju pozitivan odnos prema LGBT populaciji, ne percipiraju LGBT pitanje kao nevažno, imaju svest o tome da je LGBT zajednica deo biračkog tela i obraćaju joj se dosledno i manje ili više strateški. U ovu grupu političkih partija spada najveći broj onih zastupljenih u sadašnjem sazivu parlamenta.

Međutim, problematika odsustva jasno definisanih antidiskriminacionih stranačkih politika uključenih u partijske programe i druga dokumenta iziskuje šire unutarstranačke debate i dopune postojećih programa u skladu sa ideologijama koje političke stranke zastupaju. Od 21 političke stranke trenutno zastupljene u parlamentu u svojim stranačkim programima LGBT populaciju spominju jedino Socijalistička partija Srbije (SPS), Demokratska stranka (DS) i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV).

Na žalost, ni na jednoj listi kandidata za republičke izbore 2014. nije bilo javno deklarisanih LGBT osoba, tj. onih koje pored toga što zadovoljavaju postojeće stranačke kriterijume za kandidovanje su i javno autovane osobe. Takođe, SPS je ostala politička partija koja u svojim redovima jedina ima autovanog političara.

Tokom 2014. godine ponovo je zabeleženo nekoliko pretnji i napada na aktiviste i aktivistkinje koji se bave ljudskim pravima LGBT osoba. Gej strejt alijansa je preko svog SOS telefona i organizacijskog mejla tokom marta i aprila primila nekoliko različitih pretnji od kojih su pojedine bile veoma brutalne pretnje smrću. Dan nakon održane Parade ponosa, u okolini porodične kuće Predraga Azdejkovića, predsednika Gej lezbejskog info centra, izlepljeni su plakati sa njegovim intervjuom i pozivom na linč ovog aktiviste. Inače, njegova kuća je više puta kamenovana u prethodnih nekoliko godina. Nadležno tužilaštvo je ovu prijavu odbacilo kao neosnovanu, kao i prijavu u slučaju telefonskih pretnji GSA.

Mediji su nastavili da izveštavaju o temama važnim za LGBT osobe i aktivnostima LGBT pokreta a Parada ponosa je i u 2014. ostala medijski najvidljiviji događaj. Iako je medijska slika o LGBT populaciji vidljivo poboljšana u prethodnih nekoliko godina i znatno je umanjen govor mržnje, pojedini mediji se i dalje ovom oblašću povremeno bave na senzacionalistički način ne poštujući Kodeks novinara Srbije. Iako to na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije nije dozvoljeno, neki mediji, uglavnom oni tabloidnog karaktera, spekulišu seksualnom orijentacijom određenih javnih ličnosti, po pravilu u svrhu njihove javne diskreditacije. Takođe, pojedini internet portali i dalje objavljuju komentare čitalaca koji sadrže govor mržnje prema LGBT populaciji. Komisija za žalbe Saveta za štampu je povećala svoju aktivnost te je donosila odluke i u oblasti kršenja novinarskog kodeksa kada je u pitanju LGBT populacija. Usvajanjem seta novih medijskih zakona dodatno su precizirane odredbe koje se tiču zabrane govora mržnje i diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u medijima.

Ljudska prava LGBT osoba i u 2014. su ostala važan segment politike EU institucija i drugih internacionalnih organizacija i tela. U izveštaju Evropske Komisije (EK) o napretku Srbije na putu ka EU iz oktobra meseca je naglašeno da je održana Parada ponosa u Beogradu važno dostignuće u zaštiti ljudskih prava u Srbiji, ne samo LGBT populacije već generalno, ali i da nosioci javnih funkcija retko osuđuju, a često i ne reaguju na pretnje, fizičke napade i govor mržnje prema aktivistima nevladinih organizacija. U njemu takođe stoji da je pravni okvir za zaštitu osnovnih ljudskih prava postavljen, ali da i dalje najveći problem predstavlja nedoslednost u njegovoj primeni na različitim nivoima vlasti i u različitim oblastima društvenog života. Izveštaj EK nije, međutim, posvetio mnogo prostora analizi političkog, pravnog i društvenog položaja LGBT populacije. Međunarodna zajednica prisutna u Srbiji, pre svega Delegacija EU u Srbiji, ambasade SAD i zemalja članica EU, nastavila je da pruža podršku LGBT populaciji i poboljšanju njenih ljudskih prava, kao i aktivnostima LGBT pokreta.

Na polju kulture i umetnosti, 2014. godina je bila raznovrsna kada je u pitanju LGBT tematika. Čuveni filmski festival „Fest“ je u svoju selekciju uvrstio nekoliko LGBT tematskih filmova. Pored pomenute Nedelje ponosa, krajem godine su održani 6. po redu Međunarodni festival LGBT filma „Merlinka„ u beogradskom Domu omladine, kao i Festival tolerancije čiji su filmski repertoar pored ostalih činila i nagrađivana ostvarenja sa LGBT tematikom. Organizacija IDAHO Beograd je sredinom godine takođe organizovala projekcije LGBT filmova i izložbe, dok je Hartefakt fondacija predstavila knjigu „Među nama: Neispričane priče gej i lezbejskih života“ o istoriji homoseksualnosti na prostorima Srbije i bivše Jugoslavije.

Iako su napravljeni određeni pomaci u različitim oblastima, pre svega u uspostavljanju pravnog okvira i boljeg odnosa institucija i političkih faktora, odnos društva prema LGBT populaciji, stepen tolerancije i prihvatanja različitosti su još daleko od zadovoljavajućeg, što ovu društvenu grupu čini jednom od najranjivijih i potencijalno veoma izloženoj nasilju i diskriminaciji. Prema redovnim istraživanjima koje sprovodi kancelarija Poverenice za zaštitu ravnopravnosti, LGBT populacija je grupa prema kojoj je najizraženija socijalna distanca većinskog dela društva. Stereotipi i predrasude prema ovoj populaciji su još uvek na veoma visokom nivou, među kojima je i dalje najzastupljenija predrasuda da su LGBT osobe bolesne što smatra oko 50% građana. Desničarske ekstremističke organizacije i grupacije su se tokom godine oglašavale negirajući prava LGBT populacije ali nije bilo organizovanog nasilja širih razmera kao na primer za Paradu ponosa 2010. Protivnici Parade ponosa 2014. predvođeni pokretom „Dveri“ su dan pred održavanje ovog događaja organizovali protestni skup i šetnju u centru Beograda. Premijer Srbije je nakon Parade ponosa 2014. bio predmet verbalnog napada od strane jednog pripadnika navijačkih grupa na utakmici u direktnom prenosu RTS koji ga je nazvao pežorativnim imenom za gej osobu.

Međutim, tokom 2014. zabeležene su i neke veoma pozitivne reakcije građana na aktivnosti LGBT pokreta što se pre svega odnosi na one tokom katastrofalnih poplava koje su zadesile Srbiju, kada su otkazani i odloženi planirani događaji LGBT pokreta, među kojima i Parada ponosa, a LGBT organizacije i zajednica se priključile velikom broju građana u prikupljanju pomoći za ugrožene i volontiranju u prihvatnim centrima i na izgradnji nasipa. Takođe, skup kao što je Zona slobodna od mržnje protekao je bez negativnih reakcija i uz veliku podršku građana koji su bili u blizini.

Od velikog značaja za poboljšanje stavova javnosti bio je i čin Marije Šerifović, pevačice i pobednice Eurosonga 2007., koja je u svojoj knjizi Ispovest govorila i o svojoj drugačijoj seksualnoj orijentaciji.

Imajući sve ovo u vidu jedan od najvećih izazova u budućem periodu, kako za institucije tako i za LGBT pokret, u procesu poboljšanja položaja i kvaliteta života LGBT populacije biće upravo rad sa građanima u Srbiji, tj. rad na pozitivnoj društvenoj promeni i povećanju tolerancije u društvu.

(Godišnji izveštaj Labris-a o položaju gej populacije u Srbiji za 2014. )

Pregled događaja od značaja za status ljudskih prava i položaj LGBT osoba u Srbiji u 2014. godini

JANUAR

• Apelacioni sud u Novom Sadu doneo pravosnažnu presudu po privatnoj tužbi protiv Predraga P. iz Bečeja zbog fizičkog napada na LGBT aktivistu Daniela P. i naložio mu da plati odštetu od 138 hiljada dinara na ime pretrpljenog straha i fizičkih i duševnih bolova.


• Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je osudio lidera ekstremističkog desničarskog pokreta „Obraz“ Mladena Obradovića na četiri meseca kućnog zatvora zbog širenja rasne i druge diskriminacije pred neodržanu Paradu ponosa 2009. godine.


• U okviru doktorske disertacije „Suicidalno ponašanje homoseksualno orijentisanih mladića“ doktorke Jelene Srdanović Maraš predstavljeni rezultati istraživanja o rizicima od samoubistva među LGBT osobama koji su pokazali da svaka deseta mlada LGBT osoba u Srbiji razmišlja o samoubistvu.


FEBRUAR

• Poverenica za zaštitu ravnopravnosti utvrdila da je beogradsko pozorište „Boško Buha“ diskriminisalo gej magazin „Optimist“ tako što je ovom magazinu uskratilo pres materijal za predstavu „Gospođa ministarka„.


• Ministarstvo unutrašnjih poslova donelo Akcioni plan za unapređenje rada i saradnje policije sa LGBT populacijom i udruženjima koja se bave unapređenjem ljudskih prava LGBT osoba u cilju razvoja i unapređenja rada policije u zajednici, a zatim je imenovalo oficira za vezu sa LGBT populacijom pri Upravi policije sa ciljem unapređenja bezbednosne zaštite LGBT zajednice.


• GSA povodom vanrednih parlamentarnih izbora pokrenula kampanju „Tvoj glas, tvoje sutra“ sa ciljem da aktuelizuje pitanje položaja LGBT osoba u predizbornoj kampanji; veći broj političkih partija o tome govore u kampanji i podržavaju LGBT prava.


• Nacionalni komitet za borbu protiv govora mržnje Ministarstva omladine i sporta pokrenuo interaktivni sajt za borbu protiv govora mržnje na


Internetu gde mladi koji su žrtve ili svedoci govora mržnje, između ostalog i po osnovu seksualne orijentacije, mogu da razgovaraju sa psiholozima i pedagozima.

• Društvo LGBT Novi Sad obeležilo Dan zaljubljenih kraćom šetnjom centrom Novog Sada sa zastavama duginih boja i drugim obeležjima LGBT pokreta.


• Skupština grada Čačka odbila da se izvini LGBT osobama, što je bila preporuka Poverenice za zaštitu ravnopravnosti zbog toga što im je u usvojenoj skupštinskoj deklaraciji naneta uvreda.


• Beogradski Međunarodni filmski festival „Fest“ u svoju selekciju uvrstio nekoliko filmova sa LGBT tematikom.


• Predstavljena knjiga „Ispovest“ pevačice Marije Šerifović, u kojoj ona, između ostalog, govori i o svojoj drugačijoj seksualnoj orijentaciji.


MART

• Članstvu i rukovodstvu Gej strejt alijanse tokom marta, aprila i maja upućeno nekoliko ozbiljnih pretnji smrću putem telefona i mejla; pretnje su odmah prijavljene policiji i nadležnom tužilaštvu, a osudili su ih predstavnici institucija, političkih partija i nevladinih organizacija.


• Poverenica za zaštitu ravnopravnosti utvrdila da je bivši predsednik Vlade Srbije Ivica Dačić počinio diskriminaciju prema LGBT osobama kada je pred zabranjenu Paradu ponosa 2013. godine izneo stavove koji su uznemirujući i ponižavajući i u kojima se vređa dostojanstvo LGBT osoba.


• U organizaciji Pregovaračkog tima za pristupanje Srbije EU u Vladi Srbije održan sastanak predstavnika nekoliko ministarstava i drugih državnih institucija sa delom nevladinog sektora koji se bavi LGBT pitanjima u cilju realizacije plana rada za poboljšanje položaja LGBT osoba u Srbiji.

APRIL

• Ambasadori SAD i EU Majkl Kirbi i Majkl Davenport posetili GSA, razgovarali sa aktivistima ove organizacije i pružili im podršku nakon višestrukih pretnji smrću koje su im upućene.


• U Palati Srbija održana javna rasprava o Akcionom planu za sprovođenje Strategije borbe protiv diskriminacije u organizaciji Kancelarije za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije.


• Mladen Obradović, lider ekstremističkog desničarskog pokreta „Obraz“, podneo tužbu protiv NN osoba zbog tvrdnje da su zloupotrebile ime te organizacije i njegovo lično ime tako što su putem elektronske pošte slale preteće poruke članstvu i rukovodstvu GSA.

MAJ

• Nakon uvredljivih komentara voditelja Radio televizije Srbije na račun Končite Vurst, trans osobe i pobednice Pesme Evrovizije, RTS izrazila žaljenje ukoliko je prenos finalne večeri Eurosonga uznemirio transrodnu populaciju i druge LGBT osobe.


• Nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Srbiju, GSA i druge LGBT organizacije otkazale sve planirane događaje i organizovale prikupljanje pomoći za ugroženo stanovništvo; Organizatori Parade ponosa odložili taj događaj i Nedelju ponosa koji su bili zakazani za kraj maja.


• IDAHO Beograd tokom maja i juna obeležio Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije nizom debata i kulturnih događaja sa LGBT i kvir tematikom.


• Poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Zaštitnik građana predstavili model Zakona o rodnom identitetu.

JUN

• Tanja Miščević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj Uniji, dobila nagradu „Duga“ koju dodeljuje GSA povodom Međunarodnog dana protiv homofobije i transfobije a za doprinos u promociji i unapređenju ljudskih prava LGBT osoba u Srbiji u prethodnih godinu dana.


• Ministarstvo prosvete i UNICEF predstavili rezultate istraživanja o rodno zasnovanom nasilju u osnovnim i srednjim školama u Srbiji, prema kojima, između ostalog, visok procenat učenika i učenica podržava nasilje nad LGBT osobama.


• Na Kriminalističko-policijskoj akademiji predstavljeni rezultati istraživanja stavova policijskih službenika o diskriminaciji i različitim socijalnim grupama; najveća socijalna distanca prema LGBT populaciji i HIV pozitivnim osobama.


• Na inicijativu Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) počela serija sastanaka LGBT i drugih nevladinih organizacija u cilju nalaženja načina za stratešku saradnju i koordinaciju među LGBT organizacijama u Srbiji i izrade Platforme o saradnji.


• Međunarodni Dan ponosa LGBT osoba obeležen drugom po redu manifestacijom „Zona slobodna od mržnje“ i šetnjom centralnim beogradskim ulicama u organizaciji GSA, Žena u crnom i drugih nevladinih organizacija.


JUL

• Apelacioni sud u Beogradu doneo pravosnažnu presudu protiv ubica transeksualke Minje Kočiš, koja je ubijena u svojoj kući u januaru 2009. godine; ubica osuđen na 35, a njegov pomagač na osam godina zatvora.


• Apelacioni sud u Beogradu doneo pravosnažnu osuđujuću presudu po tužbi GSA protiv Dragana Markovića Palme, narodnog poslanika i predsednika Jedinstvene Srbije (JS), za težak oblik diskriminacije LGBT populacije.


• Hartefakt fondacija predstavila knjigu „Među nama: Neispričane priče gej i lezbejskih života“ o istoriji homoseksualnosti na prostorima Srbije i bivše Jugoslavije.


• Labris predstavio rezultate istraživanja o načinima prikazivanja homoseksualnosti u srednjoškolskim udžbenicima i smernice za promenu sadržaja koji na diskriminatoran način tretira istopolnu seksualnu orijentaciju.


AVGUST

• Centar za kvir studije prezentovao rezultate istraživanja o odnosu LGBT populacije u Srbiji prema Paradi ponosa koji su pokazali da među LGBT osobama ne postoji saglasnost o potrebi održavanja Parade ponosa i nivou njenog značaja za ostvarivanje i unapređivanje prava tih osoba.


• 50 lezbejki, gejeva i biseksualnih osoba preko Pravne službe GSA podnelo udruženu tužbu za naknadu štete protiv Dragana Markovića Palme što je najbrojniji „coming out“ pred institucijama zabeležen do sada u regionu.


SEPTEMBAR

• Komisija za žalbe Saveta za štampu, na osnovu žalbe koju je uputila GSA, utvrdila da je dnevni list „Naše novine“ prekršio Kodeks novinara Srbije jer su u tekstu „Samo da ovo zlo ne stigne i kod nas“ diskriminisali gej roditelje i osobe homoseksualne orijentacije, jer je redakcija lista na ovaj način podsticala širenje stereotipa i mržnje i jer su novinari objavljujući predrasude koje sami imaju tražili samo sagovornike koji bi te stavove potkrepili.


• U Beogradu održana dvodnevna međunarodna konferencija „Budućnost pripada nama“ o ljudskim pravima LGBT osoba na putu ka Evropskoj Uniji. U centru grada pretučen jedan njen učesnik, nemački državljanin D.


H. (27), nakon čega je u znak protesta održana šetnja građana centralnim gradskim ulicama od hotela Metropol do Pionirskog parka.

• Radio B92 počeo emitovanje dvonedeljne dnevne specijalne emisije o ljudskim pravima LGBT osoba.


• Odbor za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i Odbor za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srbije održali zajedničku sednicu posvećenu ljudskim pravima LGBT osoba kojoj su prisustvovali narodni poslanici, predstavnici izvršne vlasti, regulatornih tela, LGBT i drugih nevladinih organizacija, kao i međunarodnih organizacija i diplomatskog kora; Saša Mirković, predsednik skupštine grada Zaječara i narodni poslanik, inicirao i najavio održavanje „Prajd festivala“ u Zaječaru.


• Održane Nedelja ponosa i Parada ponosa, prva uspešna nakon tri uzastopno zabranjene; šetnja centralnim beogradskim ulicama prošla mirno, bez incidenata i organizovanih napada na učesnike Parade; Ministarstvo kulture pomoglo održavanje dela programa Nedelje ponosa.


• Krajem septembra grupa maloletnih počinilaca oblepila je okolinu porodične kuće Predraga Azdejkovića, predsednika Gej lezbejskog info centra, plakatima sa njegovim intervjuom i pozivima na linč ovog LGBT aktiviste. Nadležno tužilaštvo a zatim i Apelacioni sud u Beogradu odbacili krivičnu prijavu protiv grupe počinilaca tog dela.

OKTOBAR

• Vlada Srbije usvojila Akcioni plan za primenu Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije za period od 2014. do 2018. godine.


• U izveštaju Evropske Komisije o napretku Srbije na putu ka EU istaknuto da je održana Parada ponosa u Beogradu važno dostignuće u zaštiti ljudskih prava u Srbiji.


• Dnevni list „Blic“ objavio nekoliko članaka u kojima je naveo da je protiv glumca Gorana Jevtića podneta privatna tužba zbog obljube maloletnog mladića; novinarska udruženja optužila ovaj dnevni list za kršenje Kodeksa novinara, novinarske etike i senzacionalistički izveštavanje.


• Grad Zaječar i GSA potpisali Memorandum o saradnji na organizovanju muzičkog festivala „Zona tolerancije“.


• Uprava policije MUP u saradnji sa Labrisom tokom oktobra i novembra sprovela treninge senzibilizacije za policijske službenike iz svih područnih policijskih uprava za rad sa LGBT zajednicom.

NOVEMBAR

• Majkl Kirbi, ambasador SAD u Srbiji, postao počasni član GSA.


• Meho Omerović, narodni poslanik i predsednik skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova najavio donošenje „Deklaracije protiv nasilja i govora mržnje“ u Narodnoj skupštini.


• Republički zavod za socijalnu zaštitu akreditovo Napredni trening za rad sa seksualnim manjinama u sistemu socijalne zaštite koji je podnela na akreditaciju Asocijacija „Duga„ iz Šapca; tokom godine Duga sprovodila obuke socijalnih radnika.


• U beogradskom Domu omladine i drugim kulturnim ustanovama održan Festival tolerancije, filmski repertoar su činila nagrađivana ostvarenja koja obrađuju probleme antisemitizma, LGBT populacije i prava žena.


• Povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve transfobije, u Institutu za javno zdravlje „Milan Jovanović-Batut“ u Beogradu održana tribina o pravima trans osoba na kojoj govorili predstavnici institucija, nevladinih organizacija i trans zajednice.


• LGBT organizacije odlučuju da rad na Platformi o saradnji nastave samostalno i bez arbitraže drugih NVO, a u skladu sa sopstvenim potrebama i kapacitetima.

DECEMBAR

• Komisija za žalbe Saveta za štampu utvrdila da je dnevni list „Blic“ prekršio Kodeks novinara Srbije tekstovima o glumcu Goranu Jevtiću, jer nije poštovao pravilo pretpostavke nevinosti do izricanja sudske presude.


• 10. decembar, Međunarodni dan ljudskih prava obeležen nizom aktivnosti, Kancelarija za ljudska i manjinska prava predstavila mehanizme za praćenje stanja ljudskih prava u Srbiji, a Zaštitnik građana na sednici skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova u Skupštini Srbije predstavio model zakona o rodnoj ravnopravnosti, u kome se pominju i seksualna orijentacija i rodni identitet.


• U beogradskom Domu omladine održan šesti Međunarodni festival LGBT filma „Merilnka“; na repertoaru veliki broj igranih i kratkih filmova autora iz celog sveta.


Tokom cele 2014. godine redovno je izlazio iz štampe gej magazin „Optimist“ u izdanju Gej lezbejskog info centra.

(Godišnji izveštaj Labris-a o položaju gej populacije u Srbiji za 2014. )

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve